Srbija zbog bolesti srca i krvnih sudova godišnje izgubi grad veličine Pirota, Kikinde ili Zaječara. Crna statistika ukazuje da svake godine umire više od 50.000 stanovnika, a dnevno blizu 50, što je ove bolesti dovelo na vrh liste uzročnika umiranja u Srbiji. Stručnjaci ukazuju da svaki peti pacijent ne preživi akutni infarkt.
Posljednji podaci koje je objavio Nacionalni institut za javno zdravlje Batut govore da je prošle godine umrlo 56.610 osoba, kao i da je učešće umiranja od srca u svim uzrocima smrti prema podacima Populacionog registra za akutni koronarni sindrom bilo 41,4 odsto. Češće umiru žene o čemu govori podatak da je tokom 2020. godine od 55.305 preminulih u Srbiji, bilo 25.617 muškaraca i 29.688 žena.
Kardiolog dr Gabrijela Nikčević ukazuje da su bolesti srca i krvnih sudova sa učešćem od 47,3 odsto, ili 55.305 osoba u 2020, po podacima Batuta vodeći uzrok umiranja u Srbiji.
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti i u EU sa 1,8 miliona smrtnih slučajeva svake godine, što čini 37 odsto svih smrtnih slučajeva. Na planeti danas živi 520 miliona ljudi sa kardiovaskularnim bolestima, a svakoga dana od posljedica neke od bolesti srca i krvnih sudova umre u prosjeku 49.000 ljudi. Kardiovaskularne bolesti, uključujući srčane bolesti i moždani udar, oduzmu više od 18 miliona života svake godine. Procjene su da će do 2030. godišnje umirati 23,3 miliona ljudi.
Od ukupnog broja umrlih od kardiovaskularnih bolesti u svijetu više od 80 odsto odlazi na srednje razvijene i nerazvijene zemlje, a javljaju se gotovo podjednako kod muškaraca i žena. Vesti
Add comment