U ime Ministarstva zdravlja prisutnima se obratio generalni diretor Direktorata za zdravstvenu zaštitu prim. dr Mensud Grbović, koji je istakao da je rezistencija mikroba na antimikrobne ljekove problem koji zaokuplja pažnju stručnjaka širom svijeta. Šesdeset i više godina nakon uvođenja antibiotika u kliničku praksu pojavile su se superbakterije, tj. bakterije koje su otporne na sve raspoložive antibiotike.
– Stručnjaci kažu da izlaza iz ove situacije ima, ali da rješenje zahtjeva objedinjavanje svih snaga u društvu. Kada je rezistencija na antibiotike u pitanju, to znači da na njenom savladavanju moraju da rade: doktori, veterinari, farmaceuti, proizvođači hrane, ali i svaki pojedinac lično. Samo takvim pristupom možemo da učinimo da efikasni antibiotici i dalje budu efikasni u liječenju bakterijskih infekcija, a oni koji su izgubili efikasnost povrate je. Antimikrobna rezistencija je prioritetan javno-zdravstveni problem i shvatamo da je neophodno implementiranje programa u cilju rješavanja i prevencije njegovog širenja.
– Ministarstvo zdravlja Crne Gore je, poštujući i slijedeći poruke i savjete međunarodnih institucija, prije svega Svjetske zdravstvene organizacije, a onda i Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, postavilo strateške ciljeve u oblasti rezistencije na antibiotike 2012. godine donošenjem Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike. Uz to osnovana je Nacionalna interdisciplinarna komisija za kontrolu rezistencije na antibiotike, koja okuplja stručnjake razlicitih profila i ima za cilj da radi na savladavanju problema rezistencije na antimikrobna sredstva. Ministarstvo zdravlja je pojačalo i kontrolu primjene pozitivnih zakonskih propisa kojima se kontroliše izdavanje ljekova, a pogotovo antibiotika bez recepta, što već daje dobre rezultate.
– Problem rezistentnosti na antimikrobna sredstva nas je podsjetio da treba da radimo zajedno, i da je timski rad ključ uspjeha – naglasio je dr Grbović.
Šefica svjetske zdravstvene kancelarije (SZO) Mina Brajović, pozdravljajući prisutne podsjetila je da obilježavanje prve Svjetske sedmice svjesnosti o antibioticima, kao globalne inicijative, ima za cilj podizanje nivoa svjesnosti o unapređivanju razumijevanja problema, radi promjene ponašanja i usvajanja najboljih praksi kod opšte javnosti, zdravstvenih radnika, farmaceuta i kreatora politike u različitim sektorima, kao važne predpostavke racionalne upotrebe antibiotika i sprečavanja novih oblika rezistencije i njenog širenja.
– Ovogodišnji Evropski dan svjesnosti o antibioticima obilježava se pod sloganom “Handle antibiotic with care” – upotrebljavajte antibiotike pažljivo, i šalje jedinstvenu poruku da svi, bez obzira na ulogu u lancu antibiotika, imamo važnu i odgovornu ulogu radi očuvanja njihove efikasnosti. Iako je od početka antibiotske ere, 1929. god kada je A. Fleming svojim otkrićem antibiotika promijenio istoriju, bilo jasno da se bakterije prilagođavaju okolini i stiču otpornost na antibiotike koji se široko upotrebljavaju, tokom 60. i 70. godina vladao je optimizam i mišljenje da će problem rezistencije biti prevladan otkrićem velikog broja novih antibiotika. Nažalost, danas smo svjedoci da se broj infekcija izazvanih rezistentnim uzročnicima povećava, dok sintetisanje novih antibiotika i drugih antimikrobnih ljekova, koje je skupo i dugotrajno, ne prati ovaj tempo, što daje prilično sumorne izglede za obezbjeđivanjem efikasne antimikrobne terapije u budućnosti. Antimikrobna rezistencija predstavlja i dalje jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih problema, koji je u porastu u svim djelovima svijeta. Ona predstavlja ozbiljnu prijetnju efikasnog liječenja infektivnih oboljenja, ali i napretka medicine i zdravstva uopšte. AMR predstavlja narastajući javno zdravstveni problem na globalnom nivou, koji ne prepoznaje ni političke ni biološke granice. Pogađa svakog bez obzira na životnu dob, od političara do poljoprivrednika, širom svijeta. Prepoznajući rizike koje AMR nosi, tokom junskog samita lideri grupe G7 usvojili su tkz “One Health” pristup, koji implicira potrebu integralnog, zajedničkog pristupa humanoj i zdravstvenoj medicini i poljoprivredi kao pretpostavke racionalne upotrebe antibiotika u humanoj populaciji i kod životinja. Obavezali su se da će unapređivati racionalnu upotrebu antibiotika, podsticati istraživanja, epidemiološka istraživanja, predano raditi na prevenciji i kontroli infekcija, kao i razvoju novih antibiotika, alternativnih terapija, vakcina i brzoj dijagnostici – navela je Mina Brajović.
Obilježavanje Dana svjesnosti o značaju antibiotika postalo je tradicija u Crnoj Gori, a Institut za javno zdravlje tradicionalno mjesto okupljanja zdravstvenih radnika na taj dan – podsjetio je direktor Instituta za javno zdravlje, doc. dr Boban Mugoša.
– Tokom ovih zadnjih godina, koliko se u Crnoj Gori obilježava Dan svjesnosti o značaju antibiotika, i tokom kojih se sprovode neke organizovane aktivnosti na suzbijanju rezistencije, ono što je definitivno vidljivo jeste da je sazrela svijest da samo udruženim djelovanjem možemo dobiti bitku sa rezistentnim bakterijama. Da je povoljan ishod borbe po nas moguć govori nam iskustvo skandinavskih zemalja, koje odavno sprovode aktivnosti koje mi tek započinjemo i pokazaju nam da te aktivnosti daju rezultate – rekao je dr Mugoša.
Add comment