Jedan od najvećih misterija pandemije koronavirusa je relativno niska stopa smrtnosti u siromašnim zemljama Afrike i Azije, uprkos smanjenim resursima i slaboj dostupnosti zdravstvene zaštite, u odnosu na Evropu i Sjedinjene Države.

Stopa smrtnosti od virusa na ta dva kontinenta predstavlja tek djelić onoga što se po pitanju smrtnosti događa u Evropi i SAD-u. Situacija je ranije bila obrnuta u sličnim vanrednim situacijama za javno zdravstvo. Siromašnija područja bila su teže pogođena, kao što je sada slučaj u zajednicama u SAD-u, gdje žive manjine ili siromašnije porodice, piše New York Times.

Doktor i nagrađivani naučnik prof. Sidhartha Mukherje u nedavnom članku za New Yorker nazvao je situaciju epidemiološkim detektivskim romanom. New York Times odlučio je da istraži tu misteriju i iznese moguća objašnjenja.

Neki djelovi uzorka vjerovatno jesu rezultat lošeg sistema prijavljivanja smrtnih slučajeva od strane lošijih zdravstvenih sistema. No mnogi epidemiolozi vjeruju da uzorak odgovara stvarnim brojkama.

– U Indiji veći gradovi vode statistiku o ukupnoj smrtnosti, bez obzira na uzrok, i ona je porasla manje nego u puno bogatijim državama. Takvi podaci sugerišu da i Delhi i Mumabi imaju puno nižu stopu smrtnosti nego u SAD-u, rekao je dr Prabhat Jha, voditelj Centra za globalna zdravstvena istraživanja u bolnici St. Michael u Torontu.

U članku je prof. Mukherjee opisao privremenu bolnicu koju su izgradili u siromašnoj četvrti Dharavi u Mumbaiju. Zatvorili su je ubrzo nakon što se pokazalo da je manje ljudi umiralo nego što se očekivalo.

Poznato je da covid teže pogađa starije ljude: više od 80 posto svih smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Državama su ljudi stariji od 65 godina. Širom Afrike i većim dijelom Azije, populacija je puno mlađa. Rađa se više djece, a drugi zdravstveni problemi češće ubijaju ljude prije nego što dosegnu stariju dob. U subsaharskoj Africi, samo tri posto populacije je starije od 65 godina. U Pakistanu tek 4 posto, a u Sjedinjenim Državama ta je brojka na 16 posto, a u Evropskoj uniji 20. Takođe, domova za starije i nemoćne, u koje se virus često probijao sa smrtnim posledicama, puno su češći u zapadnjačkim zemljama, no drugdje je uobičajen život u višegeneracijskim porodicama gdje odrasla djeca vode brigu o roditeljima – prenosi Jutarnji list.

Jedan od najvećih misterija pandemije koronavirusa je relativno niska stopa smrtnosti u siromašnim zemljama Afrike i Azije, uprkos smanjenim resursima i slaboj dostupnosti zdravstvene zaštite, u odnosu na Evropu i Sjedinjene Države.

Stopa smrtnosti od virusa na ta dva kontinenta predstavlja tek djelić onoga što se po pitanju smrtnosti događa u Evropi i SAD-u. Situacija je ranije bila obrnuta u sličnim vanrednim situacijama za javno zdravstvo. Siromašnija područja bila su teže pogođena, kao što je sada slučaj u zajednicama u SAD-u, gdje žive manjine ili siromašnije porodice, piše New York Times.

Doktor i nagrađivani naučnik prof. Sidhartha Mukherje u nedavnom članku za New Yorker nazvao je situaciju epidemiološkim detektivskim romanom. New York Times odlučio je da istraži tu misteriju i iznese moguća objašnjenja.

Neki djelovi uzorka vjerovatno jesu rezultat lošeg sistema prijavljivanja smrtnih slučajeva od strane lošijih zdravstvenih sistema. No mnogi epidemiolozi vjeruju da uzorak odgovara stvarnim brojkama.

– U Indiji veći gradovi vode statistiku o ukupnoj smrtnosti, bez obzira na uzrok, i ona je porasla manje nego u puno bogatijim državama. Takvi podaci sugerišu da i Delhi i Mumabi imaju puno nižu stopu smrtnosti nego u SAD-u, rekao je dr Prabhat Jha, voditelj Centra za globalna zdravstvena istraživanja u bolnici St. Michael u Torontu.

U članku je prof. Mukherjee opisao privremenu bolnicu koju su izgradili u siromašnoj četvrti Dharavi u Mumbaiju. Zatvorili su je ubrzo nakon što se pokazalo da je manje ljudi umiralo nego što se očekivalo.

Poznato je da covid teže pogađa starije ljude: više od 80 posto svih smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Državama su ljudi stariji od 65 godina. Širom Afrike i većim dijelom Azije, populacija je puno mlađa. Rađa se više djece, a drugi zdravstveni problemi češće ubijaju ljude prije nego što dosegnu stariju dob. U subsaharskoj Africi, samo tri posto populacije je starije od 65 godina. U Pakistanu tek 4 posto, a u Sjedinjenim Državama ta je brojka na 16 posto, a u Evropskoj uniji 20. Takođe, domova za starije i nemoćne, u koje se virus često probijao sa smrtnim posledicama, puno su češći u zapadnjačkim zemljama, no drugdje je uobičajen život u višegeneracijskim porodicama gdje odrasla djeca vode brigu o roditeljima – prenosi Jutarnji list.