Uzimanje antibiotika i antimikrobna rezistencija (AMR) moglo bi se uporediti s dvosmjernom ulicom između životinja i ljudi, tvrde britanski naučnici. Antimikrobna rezistencija je sposobnost mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne ljekove koji su se dotad koristili u liječenju.
Nova istraživanja otkrivaju da je upotreba antibiotika kod životinja poput goveda, svinja i kokoši povezana s antimikrobnom rezistencijom kod ljudi, a upotreba antibiotika kod ljudi povezana je s otpornošću na mikrobe kod životinja.
Stručnjaci iz cijelog svijeta odlučni su u nakani da uspore porast antimikrobne rezistencije, djelomično potstaknute i nepotrebnim propisivanjem i uzimanjem antibiotika.
AMR se javlja kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti mutiraju i više ne reaguju na ljekove, uključujući i antibiotike, namijenjene njihovom liječenju. Zbog toga je teško liječiti i izliječiti neke bolesti, a istovremeno se povećava rizik od njihovog širenja, što može rezultirati težim oblicima bolesti i u konačnom smrću pacijenta.
Istraživači kažu da rezultati studije ukazuju na hitnu potrebu pronalaska strategije čija je svrha borba protiv širenja otpornosti na antimikrobne ljekove, pri čemu bi se trebalo fokusirati na društveni razvoj i smanjenje siromaštva u svijetu, a trebalo bi uvesti i puno stroža pravila kada su posrijedi upotreba i propisivanje antibiotika.
-AMR je ‘opak problem’ jer se suočavamo sa sukobljenim prioritetima među zamršenom mrežom učesnika – rekao je prof. Kasim Allel, glavni autor studije i saradnik na Odjeljenju za istraživanje epidemiologije zaraznih bolesti na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM).
-Oni koji donose odluke, kao i predstavnici lokalnih vlasti trebali bi zauzeti odlučan, međudisciplinaran pristup prema vrsti nadzora i kontrole AMR-a, koji ne bi bio ograničen isključivo na ljude, da bismo globalno postigli bolje zdravstvene rezultate – smatra prof. Allel.
Antimikrobna rezistencija velika je prijetnja globalnom zdravlju, a podaci pokazuju da su rezistentne bakterije u 2019. godini bile odgovorne za 1,27 miliona smrtnih ishoda.
Sve veća potražnja za hranom i proizvodima životinjskog porijekla, kao i zamršeni i međusobno povezani socioekonomski i činioci životne okoline utiču na ovaj problem.
Nepravilno korištenje antibiotika, a to se odnosi na antibiotike, antivirusne ljekove i antimikotike, ključan je pokretač širenja antimikrobne rezistencije.
U sklopu nove studije međunarodni tim istraživača, među njima i oni s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, istraživao je povezanost globalne potrošnje antibiotika i stope antimikrobne rezistencije kod ljudi i životinja koje se koriste u proizvodnji hrane od 2018. godine.
Premda je u zemljama s niskim i srednjim prihodima, posebno u Aziji (Bangladešu, Kini i Inidiji) uočena manja potrošnja antibiotika, ondje je evidentirana najviša stopa AMR-a među životinja koje se koriste za proizvodnju hrane.
Podatak upućuje na to da bi uzimanje antibiotika moglo predstavljati sekundaran faktor rizika za širenje AMR-a u određenim djelovima svijeta, kažu naučnici. Za veću stopu AMR-a kod ljudi odgovorni su i socioekonomski činioci, poput nejednakih prihoda ili stope smrtnosti zbog loših higijenskih uslova ili problema sa srcem.
Rezultati studije objavljeni su u časopisu The Lancet Planetary Health.
Hina
Dodajte komentar