Španija, jedan od najvećih svjetskih izvoznika narandži, limuna, rajčica i maslina, ovih je dana teško pogođena sušama, što ugrožava tamošnje poljoprivrednike, a naučnici upozoravaju da se klima na jugu Evrope mijenja i postaje sve sličnija onoj na sjeveru Afrike.
Prošla je polovina proljeća a da gotovo nije padala kiša u Španiji, mediteranskoj zemlji čijim se jugom prostiru plantaže maslina i agruma. U proteklih godinu dana palo je 21 posto padalina manje nego u prosjeku tokom razdoblja od 1991. do 2020., izvijestila je tamošnja državna meteorološka agencija (AEMET).
-Nekim područjima prijeti da proizvodnja bude svedena na nulu, odnosno da ništa ne proizvedemo, dok bi u nekima moglo propasti 80 posto usjeva – rekao je Ramon Garcia, predsjednik udruženja poljoprivrednika Andaluzije, za televiziju TVE.
Toj južnoj pokrajini nedostaje vode, baš kao i u susjednim Extremaduri, Castilli-La Manchi i Murciji. Čak je i u bogatoj Kataloniji, na sjeveroistoku, zbog slabih padalina bilo redukcija vode.
-Ovo nijesu scenariji iz budućnosti, nego se već sada u nekim zonama na Mediteranu voda čuva u bačvama – kazao je Jose Damian Ruiz, profesor geografije na Univerzitetu u Malagi.
U Sevilli, najvećem andaluškom gradu, temperatura raste i do 30 stepeni Celzijevih, dok se očekuje uskoro da ide i do 35 stepeni, što je karakteristično za april, izvijestila je meteorološka služba.
Španija razmišlja i o traženju pomoći od Evropske komisije, odnosno njenih EU fondova.
Lani je u Španiji zabilježena najveća suša od 1961. godine a prosječna temperatura porasla je za 1,3 stepena. Španci se zadnjih nedjelja bore i sa požarima.
-Svjestan sam da će suša biti jedna od tema političkih rasprava u našoj zemlji u nadolazećim godinama – izjavio je španski premijer Pedro Sanchez u parlamentu u Madridu.
Španija je sastavljena od 17 autonomnih pokrajina, a problemi sa sušom mogli bi uticati na rezultate regionalnih izbora koji se održavaju 28. maja.
Unija za Mediteran (UfM), međuvladina organizacija 27 država EU i 16 s pristupom Sredozemnom moru, u martu je, na Međunarodni dan voda, pozvala vlade, organizacije i pojedince da riješe krizu uzrokovanu nedostatkom vode, što za posljedicu ima i razna oboljenja.
Područje Mediterana suočava se s nestašicom vode pa ondje 180 miliona ljudi ima otežani pristup vodi, a njih još 60 miliona pogođeno je nedostatkom vode, izvijestio je UfM sa sjedištem u Barseloni.
Nestašicom vode posebno su pogođene neevropske zemlje južnog i istočnog Mediterana.
-Za 15 godina će južna Evropa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u zadnjih 4.000 godina – rekao je Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog sekretara UfM-a.
On smatra da će evropske zemlje tražiti savjete kako navodnjavati svoja polja od onih koji godinama rade u takvim uslovima, poput Egipta. Hina
Dodajte komentar