Kako bi na prikladan, zdravstveno osvješćujući način ukazao na značaj održavanja optimalne tjelesne težine, Institut za javno zdravlje je, u saradnji sa „Medicalom”, organizovao skup povodom Nacionalnog dana borbe protiv gojaznosti, 20-og aprila. ─ Nacionalni dan borbe protiv gojaznosti treba da predstavlja jedinstven dan akcije i preventivno-promotivnu aktivnost koja za rezultat ima podizanje svijesti javnosti o rasprostranjenosti ovog problema, te bolje razumijevanje uzroka i posljedica, s obzirom da je gojaznost rezultat složene interakcije bioloških, genetskih, faktora životne sredine i psihosocijalnih faktora ─ kaže se u obavještenju o ovom događaju[1].
Nacionalni dan borbe protiv gojaznosti obilježen je stručnim sesijama „Izazovi u ishrani u 21-om vijeku” i „Gojaznost ─ komplikacije i liječenje” u kojim su uzeli učešća higijenolozi, endokrinolozi, kardiolozi i gastroenterolozi iz državne i privatne prakse, a učestvovala su 92 zdravstvena radnika sa svih nivoa zdravstvene zaštite. Stručni skup je, u ime Ministarstva zdravlja, pozdravila dr Ivana Živković, koja je izrazila zadovoljstvo zbog učešća nadajući se da će obilježavanje ovog dana postati tradicija i da će doprinijeti zajednički da budućim generacijama obezbijedi zdravije mjesto za život. Događaj je podržan i od strane direktora IJZ-a prim. dr Dragana Lauševića i brojnih farmaceutskih kompanija. Skup je moderirala dr Snežana Barjaktarović Labović, specijalistkinja higijene IJZ-a. Ovom prilikom izrazila je posebnu zahvalnost ”Medicalu” uz ocjenu da je on „zaista prepoznat kao kompanija koja podržava zdravstvo u svim segmentima”.
dr Snežana Barjaktarović Labović
Još od egipatskih papirusa
Predstavnici higijenske struke prim. dr Ifeti Erović, iz Doma zdravlja Bijelog Polja, ukazana je prilika da započne stručni dio skupa. Govoreći o istorijatu higijene kao preventivne grane medicine ona je navela da je još u Starom Vavilonu smatrano da je bolest rezultat volje bogova i demona, a da već egipatski papirusi sadrže preventivne higijenske preporuke o kontroli skladištenja smeća, kontroli kvaliteta vode za piće, hrane, propise o sahranjivanju. Vedske knjige, takođe, sadrže preporuke o čistoći tijela, odjeće, stana, fizičkoj aktivnosti. Kina u XI vijeku sprovodi vakcinaciju protiv velikih boginja i osniva ustanove za higijenu. Odjeća oboljelih i umrlih od variole vere spaljivana je i taj prah su ušmrkivale zdrave ososbe kako bi stekle imunitet. U staroj jevrejskoj medicini javljaju se prve mjere profilakse kao kazne za nesprovođenje predviđenih higijenskih mjera. Tu su registrovane prve mjere suzbijanja zaraznih bolesti, izolacije bolesnika i higijenskog porođaja.
Niz profesionalaca moderne higijenske nauke koji uključuje Ignaca Semelvajsa, Hipokrata na našim prostorima je dopunio prvi ljekar ove struke dr Milan Jovanović Batut. Budući da je preventivni opseg djelovanja higijene danas veoma obiman pa obuhvata skoro sve sfere ljudskog djelovanja u svim uzrastima, ali i unapređivanje ekologije i životne sredine, prim. dr Erović je naglasila da je za sprovođenje mjera higijene neophodno angažovanje tima zdravstvenih radnika, uz dodatnu tehničku podršku. ─ Dužnost svih zdravstvenih radnika jeste da solidno ovladaju mjerama higijene i preventivne medicine i da to primjenjuju u svojim svakodnevnim poslovima bez obzira u kojoj oblasti rade ─ rekla je ona.
Prilagoditi ishranu
Dr Magdalena Vujović, higijenolog IJZ-a, objasnila je da unos makro i mikronutrijenata kroz pravilnu ishranu treba da obezbijedi optimalan rast i razvoj, optimalan mentalni i fizički rad, odsustvo bolesti, dugovječnost i ostavljanje zdravog potomstva. Ona je skrenula pažnju na značaj pravilne primjene suplemenata u ishrani i praćenja zvaničnih preporuka o ishrani.
Budući da svjetski trend u obogaćivanju ishrane čini tzv. superhrana[2] (engl. Superfood), dr Vujović sugeriše da bi se na našem području ovi nutrijenti mogli uspješno zamijeniti borovnicama, zelenim čajem, spanaćem, brokolijem, narom, grožđem, brusnicama, drenjinama, uz pravilan zdravstveni nadzor. Aditivi koji se dodaju hrani za popravljanje ukusa, boje, očuvanje trajnosti označavaju se brojem E, a one iz spektra E-122, E-110, E-122, E-109 i E-124 valjalo bi, po preporuci dr Vujović, zaobići jer u nizu neželjenih efekata imaju i podsticanje hiperaktivnosti kod djece.
Treba biti oprezan i u vezi sa konzervansima, zgušnjivačima, emulgatorima, ali i poštovati zakonske okvire, u prvom redu Zakon o bezbjednosti hrane. Mora se biti oprezan i kad se ima u vidu energetski koncept prostih šećera, što je najzastupljeniji oblik zadovoljavanja potrebe za brzom obnovom energije. Npr. 100 g bombona ekvivalentno je po sadržaju prostih šećera sa 10 kašičica šećera od 5 g.
Održiva ishrana mora kombinovati sve dimenzije održivosti kako bi se izbjegle neželjene posljedice. Preporučuje se da dojenje novorođenčadi traje bar do šestog mjeseca, ali i da se redovno konzumira neprerađena hrana, sa fokusom na biljnoj ishrani, umjerene količine jaja i mliječnih proizvoda, živinskog mesa i male količine crvenog mesa. Od ne manjeg je značaja obezbijediti kvalitetnu vodu za piće.
Gojaznost kod djece
Spec. dr Enisa Kujundžić prikazala je statističku situaciju u vezi sa gojaznošću kod djece u Crnoj Gori i predstavila rezultate treće runde Inicijative za praćenje gojaznosti kod djece, projekta sprovedenog u saradnji SZO i IJZ[3]. Ona je podsjetila da su u vezi sa gojaznošću odraslih raspoloživi tek podaci iz 2008, pri čemu je oko 40% odrasle populacije bilo umjereno gojazno, a 15% je bilo gojazno. 2018. je ustanovljeno da je u populaciji djece do 5 godina 7% gojazno, a 2022. je rađena procjena mikronutritivnog statusa žena u reproduktivnom periodu, trudnica i djece do 5 godina.
Po izvještaju dr Kujundžić, u sve tri runde najnovijih istraživanja analizirani su podaci oko 1.600 djece, pri čemu su ciljna grupa bila djeca uzrasta 7 godina. U posljednjoj rundi istraživane su i navike u ishrani, fizička aktivnost i sl. podaci u vezi s prethodnom pandemijom. Tokom maja-juna 2022. istraživanje je sprovedeno u 110 osnovnih škola, u prvom i drugom razredu, a na osnovu primjene tri vrste upitnika podaci su dobijeni iz tri izvora: od djece, roditelja i škole. Ustanovljeno je da predgojaznost i gojaznost postoji kod 39,4% dječaka i 29,7% djevojčica. Dr Kujundžić je istakla da je ovaj problem posebno izražen u urbanim sredinama, te da roditelji nemaju dovoljno izraženu svijest o neophodnosti regulisanja tjelesne težine svoje djece.
U urbanim sredinama evidentirano je 62,9% djece sa gojaznošću, u manjih mjestima ─ 13,30 %, a u ruralnim sredinama 23.9%. 87% roditelja smatra da njihova dijete nema problem sa uhranjenošću, a samo 9.3% smatra da njihova dijete ponekad ima ovaj problem. 91% djece doručkuje svakog dana. Mlijeko i mliječni proizvodi čine 25-30% dnevne ishrane, što nije zadovoljavajuće, a slatke/slane grickalice čak 15%. 30% djece konzumira voće i povrće svakog dana, ali i napitak za ponijeti sa šećerom: oko14%.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da djeca treba dnevno da sprovode oko 60 minuta umjerene do jake fizičke aktivnosti ili bar tri puta sedmično da vrše aerobne aktivnosti. Jako je važno ograničiti i vrijeme provedeno u sjedećem položaju, naročito vrijeme provedeno ispred ekrana. Dr Kujundžić upozorava da manje od 30% djece bar 1 sat provede dnevno baveći se nekom aktivnošću. Po podacima koje su dali roditelji, oko 50% djece provede dnevno 1-2 sata ispred ekrana. 50% djece prevozi se motornim vozilom do škole i nazad. Raznovrstnost u ishrani bi trebalo povećati, posebno konzumiranje povrća.
U cilju obezbjeđivanja naučno utemeljenih protokola ishrane, IJZ je do sada izdao smjernice za ishranu djece predškolskog uzrasta, smjernice za pravilnu ishranu djece uzrasta do 24 mjeseca, preporuke za smanjenje unosa hrane bogate zasićenim i transmastima, šećerima i solju. U toku je projekat izrade nacionalnih smjernica za ishranu zasnovane na prehrambenim sistemima, pa će ubrzo biti obezbijeđene i smjernice za ishranu cijelokopne populacije.
Pandemija gojaznosti
Dr Marina Stamatović, specijalizantkinja higijene, objasnila je da u glavne faktore gojaznosti spadaju neadekvatna ishrana i fizička aktivnost. U čak 95% slučajeva gojaznosti uzrok je egzogenog porijekla, a u manje od 5% gojaznost je uslovljena endotrinokatijama i sindromima.
O stepenu gojaznosti jasno govori indeks tjelesne mase (BMI) koji predstavlja skor tjelesne visine i težine. Dr Stamatović podsjeća da vrijednosti ovog indeksa u rasponu 25 do 30 ukazuju na prekomjernu tjelesnu težinu, 30-35 predstavlja gojaznost, a vrijednosti preko 35 predstavljaju morbidnu gojaznost. Obim struka kod žena ne bi trebalo da prelazi 88 cm, a kod muškaraca ne bi trebalo da prelazi 102 cm.
Osobe istog BMI indeksa ne moraju imati istu procjenu gojaznosti. Budući da muškarci obično imaju manji procenat masnog tkiva od žena, na račun većeg procenta mišićnog tkiva, valja znati da je gojaznost kod njih evidentna ako masti čine 25% organizma. Kod žena je taj procenat preko 33%. Masno tkivo treba posmatrati kao vrlo aktivno tkivo, jer utiče na niz metaboličkih puteva u organizmu: lučenje, stvaranje i funkcionisanje mnogih supstanci u organizmu koje prevenstveno utiču na, između ostalog, proinflamatorne komponente ili zastupljenost šećera u krvi.
Danas se, kako je naglašeno ovom prilikom, gojaznost može smatrati pandemijom, a da bi se stvarno došlo do regulisanja kilaže potrebno je raditi na trajnoj promjeni navika u ishrani. Najveći broj gojaznih osoba starosti je 65-74 godina, a ovo je usko povezano i sa smanjenom tolerancijom na glukozu. Upozoravajući da se predviđa drastično povećanje broja dijabetičara, a s tim u vezi i broja gojaznih u svijetu, dr Stamatović savjetuje da se što više govori o prevenciji.
Svaki korak je važan
Spec. dr Snežana Barjaktarović Labović upozorila je na podatak da je 1976. godine prosječan supermarket nudio 8.000 različitih prehrambenih proizvoda, a danas ih ima preko 40.000, te da je jako teško odoljeti ovim izazovima. Veličina porcije povećana je za 300 kalorija, npr. u pomfritu. Stoga bi bilo neophodno angažovanje svih učesnika lanca ishrane.
Dr Barjaktarović Labović ukazala je na dokument SZO kojim je prije tri godine u Evropskom parlamentu inicirano postavljanje gojaznosti kao dijagnoze, jer je u pitanju bolest koja nosi velike probleme i troškove, a cijeli proces zahtijeva uključivanje svih segmenata društva. Školski sektor, mediji i porodica, trebalo bi pritom da budu u fokusu. S obzirom na iskrivljenu sliku o gojaznosti koju roditelji kod nas uglavnom imaju, jako je bitno uticati da zdrave navike u ishrani budu vaspitavane baš u porodici, počev od praktikovanja zajedničkih obroka nadalje. Škola je, takođe, idealno mjesto za prevenciju gojaznosti, uz neophodno regulisanje zdravog školskog obroka. Važno je voditi računa i o školskom okruženju koje je prepuno izazova za djecu, ali i usvojiti naviku da se umjesto sokova pije isključivo voda.
Važnu ulogu u procesu osvješćivanja o zdravim navikama imaju zakonski okviri kojim se ova oblast reguliše. Zahvaljujući inicijativama o ograničavanju unosa soli u organizam napravljene su izmjene u zakonskim dokumentima koje vode ka dobrom zdravlju. U niz predstojećih ciljeva trebalo bi, po dr Barjaktarović Labović, postaviti omasovljenje higijene i socijalne medicine koja se bavi promocijom zdravlja u Crnoj Gori, omasoviti uže specijaliste dijetoterapije, krenuti od realizacije nacionalne strategije, formirati savjetovališta za pravilnu ishranu u svim domovima zdravlja, a sve aktivnosti usmjeriti ka najmlađima.
─ Treba da se postaramo da se ne razvijaju komplikacije, da se ne pogoršavaju prisutni komordibiteti. U stvari, treba da težimo da napravimo prekompoziciju tjelesnog sastava ─ kaže dr Barjaktarović Labović. U liječenju gojaznosti najbolji rezultat će dati timski rad u kom treba da se nalazi i izabrani ljekar jer je liječenje gojaznosti vrlo kompleksno. ─ Najvažnije je da bolesnik sam donese odluku o potrebi liječenja, da onda razumije zašto je važno da promijeni svoj način ponašanja u ishrani, da on shvati da je taj način liječenja za njega najbolji i, prosto, stalno ga treba motivisati. Empatija je u radu sa tim pacijentima nešto što je nevjerovatno važno ─ istakla je ona.
U okviru higijenskih preporuka dr Barjaktarović Labović je iskoristila priliku da ukaže na značaj pijenja česmovače i štetnost vode iz plastičnih flašica. Ne postoji specijalna dijeta već se treba pridržavati pravila zdrave ishrane. Pored toga, ne treba gubiti iz vida značaj koji imaju fizička aktivnost, psihoterapija, farmakoterapija, a danas je, uz ljekove koji daju dobre rezultate, dostupna i barijatrijska hirurgija. Napominjući da je ovaj vid intervencije dostupan u KCCG-u, dr Barjaktarović Labović je poručila da je svaki korak važan i svaka kap vode važna.
Oprezno sa dijetama !
Mr sc. dr Zorica Đorđević kaže da je hljeb zdravstveno nebezbjedan kad sadrži preko 1,5% soli, te da važan izazov za stručnjake predstavlja borba da se udio soli u pekarskim proizvodima sa sadašnjih 4% svede na 1%. Ona je upozorila i da više od 35% populacije ima problem hipertenzije.
Opisujući stvarne efekte popularnih dijetalnih režima u odnosu na gojaznost, dr Đorđević je objasnila da se razlikuju visokoproteinske dijete, ili s manjim količinom ugljenih hidrata, koje imaju veću količinu masti koji eliminiše određene grupe namirnica, kao što su vegetarijanske, veganske, keto dijete i sl., i one koji manipulišu vremenom hranjenja: autofagija, povremeni post ili hrono dijata. ─ Ljudi koji ’ulete’ u neku ishranu koja nije kontrolisana, mogu da dođu u situaciju da imaju taj keto grip, koji se manifestuje mučninama, povraćanjem, vrtoglavicom, glavoboljom, zatvorom ili nekim sl. tegobama ─ upozorava dr Đorđević. Oni se izlažu opasnosti da teže podnose fizičke napore, da dođe do dizbalansa minerala ili dehidratacije, deficita vitamina i gubitka mišićne mase. Dugotrajna keto-dijeta može dovesti do osteoporoze, povećanja mokraćne kiseline i bubrežnog kamenca, a u suštini se pokazalo i analizama da dijete s niskim unosom ugljenih hidrata, npr. keto, nisu dovele do većeg gubitka tjelesne mase u odnosu na dijete sa niskim unosom masti.
U vezi s biljnom ishranom objašnjeno je da prednosti ovakve ishrane daju biljna vlakna, fito-hemikalije, minerali i vitamini, niža je energetska vrijedsnost, ali mora se misliti o tome da nedostaju dvovalentni minerali (gvožđe, bakar), tj. oni koji se resorbuju u duodenumu, vitamini B-12, D. Problem može biti i nedovoljna resorpcija nutritivnih elemenata. Važno je voditi računa o dobroj kombinaciji namirnica. Kao odličan izvor proteina izdvajaju se mahunarke, a najbolji način za izbjegavanje trans-masti jeste izbjegavenje pržene hrane. Čokoladirani proizvodi, biljni sirevi i slična „posna hrana” sadrže veliku količinu ovih štetnih trans-masti.
Autofagija, kao danas veoma popularan metod za gubitak tjelesne mase, odnosi se na prirodne ritmove funkcionisanja ljudskog organizma. Proces je visoko vrednovan i Nobelovom nagradom i kao takav može biti veoma koristan. Zamka najčešće može da bude prejedanje tokom 8 sati predviđenih za ishranu čime se, kako objašnjava dr Đorđević, blokira cijeli proces. Hrono dijeta, po njoj, nema medicinsko utemeljenje, a izvjesno zdravstveno opravdanje ovog režima ishrane ima stvaranje navike za doručak u ranim jutarnjim satima, zabrana alkohola, konzumacija vode i sl. Lošu pretpostavku za uspjeh stvara mogućnost unosa velike količine kalorija.
Mediteranska ishrana, ipak, čini se da predstavlja idealan profil ishrane. Bilo kakvi eksperimenti u ishrani, kako je naglašeno, ne bi smjeli da traju duže od dvije sedmice, a plan ishrane treba da bude održiv i individualizovan, pa se pored gojaznosti dobrim planom ishrane može regulisati niz poremećenih procesa u organizmu.
I voda je hrana
Dr Ivana Joksimović, stručnjak za oblast voda, istakla je da je voda hrana i da preko 5 milijardi ljudi u svijetu nema dostupnu vodu ili je njen kvalitet loš. Voda ulazi u sastav svih ćelija organizma a njen udio se sa starenjem organizma smanjuje do 50%. U sprečavanju hroničnih nezaraznih i malignih bolesti važnu ulogu ima dobra hidratacija. Za jednu kilokaloriju je potreban 1 ml tečnosti, odnosno vode, a, po preporuci dr Joksimović, treba biti oprezan u vezi s unosom vode tokom fizičke aktivnosti.
Nedostatak vode može se dovesti u vezu čak i sa mentalnim poremećajima. Prioritet u svakodnevnoj konzumaciji ima voda koja se distribura putem česmi, ali ukoliko se ljudi ipak odluče za flaširanu vodu, onda bi, kako je poručeno, prednost trebalo dati domaćim fabrikama vode zbog bezbjednosti ambalaže.
Dr Snežana Barjaktarović Labović objasnila je da je u okviru istraživanja koje je realizovala sa studentima utvrdila da prosječni unos vode u crnogorskoj populaciji iznosi 520 ml.
150-300 minuta fizičke aktivnosti nedjeljno
Dr Amra Kazazović naglasila je da redovna fizička aktivnost omogućava čak oko 25% smanjen rizik za najveći broj nezaraznih bolesti i stanja. U neka od oboljenja za koja fizička aktivnost smanjuje rizik spadaju: nastanak, ali i smrt od koronarne bolesti / moždanog udara, reinfakt, hipertenzija, dijabetes melitus, ali čak i za neki karcinomi. Ona može uticati i na krvnu sliku snižavanjem ukupnog holesterola / triglicerida, povećanjem HDL-a i snižavanjem već nastale hipertenzije. Fizička aktivnost doprinosi smanjenju tjelesne mase, a jako je bitna i u izgradnji mišića, kostiju, zglobova, kao i na mentalnom nivou.
Fizička neaktivnost u stvari znači neuključivanje u bilo koji vid aktivnosti osim onih osnovnih radnih i dnevnih obaveza. ─ Ukoliko smo fizički neaktivni, čak 20-30% postoji povećan rizik od smrtnog ishoda u odnosu na one koji redovno upražnjavaju fizičku aktivnost, a više od 1/4 odrasle svjetske populacije nije dovoljno aktivno ─ upozorava dr Kazazović. Situacija je čak i nešto gora kod žena, pa je jedna od 3 žene, u odnosu na jednog od 4 muškarca, nedovoljno aktivna da bi očuvala zdravlje.
Prema podacima iz 2016. godine, čak 81 posto adolescenata nije bilo dovoljno aktivno. Program sprovođenja redovne fizičke aktivnosti neophodno je individualizovati, a cilj je da srčana radnja obuhvata 60-90% maksimalnih mogućnosti. Preporučeno sedmično trajanje aktivnosti bilo bi 150-300 minuta, a produženo vježbanje nosi značajne benefite. Pri tome, potrebno je napraviti dobar balans aerobnih i vježbi snage.
Minimum trajanja redovnih fizičkih aktivnosti bio bi 150 do 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti ili 75 do 150 minuta intenzivnih fizičkih aktivnosti. Vježbe snage trebalo bi da budu zastupljene bar 2 puta nedjeljno, 8-10 vrsta vježbi sa 8-12 ponavljanja. Starije osobe bar tri puta nedjeljno treba da rade i vježbe koje utiču na stabilnost, čime se preveniraju padovi.
Problem koji muči čitav svijet
— U stvarnom današnjem vremenu, kada nam je sve više dostupno, pogotovu nezdrava ishrana, kad smo smanjili naše aktivnosti, kad smo se prebacili sa homeostatske na hedonističku regulaciju apetita, dobili smo rezultat, kako imamo: da govorimo upravo o epidemiji i gojaznosti kao problemu koji muči čitav svijet — kaže dr Nebojša Bulatović, iz PZU „Luča medical”. Podaci SZO-a iz 2022. pokazuju da se sa gojaznošću suočava oko 890 miliona ljudi, sa BMI većim od 30 kg/m2, a posebno zabrinjava činjenica da 160 miliona djece pati od ovog problema.
Morbiditet i mortalitet zbog kardiovaskularnih oboljenja, kao jedan od glavnih faktora ima povišen krvni pritisak, a masno tkivo, objašnjava dr Bulatović, treba da posmatramo kao endokrini organ koji dovodi do 225 komplikacija u organizmu. Koronarna arterijska bolest, dijabetes, dislipidemija i hipertenzija javljaju se kao početne karike kardiovaskularnog kontinuuma koji vodi u morbiditet i mortalitet. Pacijenti koji imaju visceralni tip gojaznosti kandidati su za kardiovaskularne komplikacije, a intraabdominalna gojaznost najveći je faktor za kardiovaskularni rizik upravo kroz izazivanje dislipidemije, insulinske rezistencije i inflamacije. Ti procesi će dovesti do aterosklerotskog procesa.
Kod osoba sa BMI 25-30 učestalost ateroskleroze je 40-50%. Naša zemlja, kako navodi dr Bulatović, spada u red onih gdje je vrlo visok rizik od kardiovaskularnog obolijevanja. 2021. objavljene su preporuke za prevenciju kardiovaskularnih oboljenja, po kojim treba vršiti korekciju faktora rizika. Nakon niza preporuka za sprovođenje tretmana ovih stanja, dr Bulatović navodi da dokazano visok efekat na poboljšanje stanja ovih pacijenata ima smanjenje unosa trans-masti, kao i promjena životnog stila kojim se redukuju totalni holesterol i LDL, utiče na smanjenje gojaznosti i težine, a jako povoljan efekat ima i na povećanje HDL holesterola. U okviru medikamentoznog protokola dr Bulatović preporučuje primjenu potentnijeg statina, a nekada je neophodno pronaći dobru kombinaciju ljekova koji to omogućavaju.
Familijarna hiperholesterolemija
Dr Sreten Kavarić kaže da nije slučajno što je bioška terapija i u oblasti lipidologije dobila svoje mjesto prije 15-ak godina, a s obzirom na to da se proces ateroskleroze objašnjava kao inflamacija niskog stepena, samo je bilo pitanje dana kada će se sa statina i korekcije ishrane preći na biološku terapiju. Familijarna hiperholesterolemija, kao genetski poremećaj sinteze holesterola pri kojoj već od rođenja postoji povišena vrijednost LDL holesterola, predstavlja važan entitet u liječenju kardiovaskularnih poremećaja. Dr Kavarić preporučuje analizu vrijednosti lipoproteina, koji ne zavisi od ishrane i predstavlja rizik za razvoj aterosklerotske bolesti.
Incidenca heterozigotnog oblika familijarne hiperholesterolemije je 1:250 u populaciji novorođenčadi, a homozigotonog 1:300.000. Lošiju prognozu ima homozigotna holesterolemija i ovaj tip poremećaja prezentuje se mnogo prije 20. godine, dok se drugi tip javlja obično nešto kasnije. U svijetu se, upozorava dr Kavarić, svakog minuta rodi jedno dijete sa povišenom holesterolemijom. Liječenje statinima u djetinjstvu smanjuje rizik od kardiovaskularnih događaja kasnije u životu, a, u slučaju neliječenja smrtnost, je 7%. Uz niz preporuka u vezi sa protokolom liječenja, dr Kavarić ističe povoljan efekat primjene male interferirajuće RNK.
Konkretan opis efekata ovog terapijskog pristupa, kao i protokola njegove primjene dala je dr Dijana Asanović. Ona je opisala način doziranja inkvisirana, djelovanja i efektacije ove male interferirajuće RNK i istakla značaj dobre regulacije nivoa LDL-a ovim inovativnim pristupom.
Ka komfornijem liječenju
U kontekstu prezentacije konkretnih terapijskih efekata u kardiologiji dr Nikola Bulatović objasnio je kroz prikaz epidemiološke slike da medicina nikada nije raspolagala većim spektrom ljekova za liječenje hipertenzije te da bi bilo poželjno iskoristiti tu mogućnost u svrhu preventivnog djelovanja, pogotovu kad se radi o prevenciji kardiovaskularnih događaja. Takođe, dejstvo na faktore rizika ne gubi na snazi u smislu aktuelnosti preporuke.
Nakon postizanja ciljnih vrijednosti krvnog pritiska, kaže on, jako je važno obezbijediti da kontrola krvnog pritiska bude održiva tokom 24h. Ovom prilikom upozoreno je da čak do 45% pacijenata sa hipertenzijom doživi veliki kardiovaskularni događaj tipa infarkta miokarda ako stanje nije kontrolisano. Analizirajući niz dilema u terapeutici, dr Bulatović je ukazao na benefite primjene fiksne doze lijeka u skladu s novim terapijskim preporukama i to za 1/5 bolje efektacije u odnosu na raniji protokol.
Dr Nataša Belada, iz PZU „Kardio lab”, objasnila je da je primjena fiksnih kombinacija u liječenju hipertezije preporučena još od 2018, pri čemu početnu varijantu predstavlja kombinacija ACI inhibitora i kalcijumskog antagonista ili diuretika. Ona je uporedila karakteristike aktuelnih terapijskih modela i prezentovala kombinovani oblik tablete peridoprila i idepamida koji je dostupan na tržištu ljekova a kojim se obezbjeđuje efikasnost na dnevnom nivou, brzo dejstvo i dostizanje optimalnih vrijednosti pritiska u periodu do 12 nedjelja.
Dr Belada je opisala iskustvo u primjeni ove fiksne kombinacije i ukazala na studijske dokaze koji se odnose na smanjenje mortaliteta od 12%. Ona je objasnila da ako pacijenti nakon slobodne primjene lijeka pređu na fiksnu dozu nakon 12 mjeseci, 22% pacijenta će nastaviti da uzima terapiju, a ako je slučaj obrnut, za 4% će se smanjiti broj pacijenata koji koriste ljekove. Dugotrajna primjena fiksne doze ljekova pokazala je redukciju kardiovaskularnog mortaliteta za 21%. Prednost kombinovanja doza u jednoj tableti sa manjim brojem dnevnih konzumacija ogleda se u komfornosti primjene, pa 90% pacijenata nastavlja da koristi ovakvu terapiju i tokom 6 mjeseci, a u suprotnom 53% nastavlja sa terapijom.
Hemoroidalna bolest kao komplikacija loše ishrane
— Za razliku od hemoroida, koje imamo svi, hemoroidalna bolest je patološko stanje i ono podrazumijeva uvećanje hemoroida i pojedinih određenih simptoma i znaka ove bolesti, a samo uvećanje hemoroida nastaje kao posljedica određenih faktora rizika koji dovode do prenapunjenosti krvnih sudova, do edema i staze u krvnim sudovima — kaže dr Jelena Jovetić, gastroenterolog KCCG. U vezi s najistaknutijim znakom ovog poremećaja dr Jovetić je naglasila da se mora biti oprezan u dijagnostikovanju i detaljno ispitati svakog pacijenta. Ona je posebno istakla značaj dobro uzete anamneze, kao i da obavezni dio fizikalnog pregleda treba da bude rektalni tuše. Simptomi alarma u vezi s okultnim krvarenjem bili bi: veliki gubitak u težini, jak bol u stomaku, pozitivna porodična anamneza na karcinom i inflamatorne bolesti crijeva, a na terapijskom nivou najbitnija je edukacija pacijenta.
— Hemoroidalna bolest je bolest loših navika. Treba potencirati pravilnu ishranu — ističe dr Jovetić. Ishrana bogata vlaknima, dovoljan unos tečnosti i redovna fiziološka regulacija stolice predstavljaju osnovne preporuke. Terapija može biti i medikamentozna, a uz venotonike, kao ljekove prvog izbora u ovoj dijagnozi, koriste se i lokalni terapeutici. Opisujući kliničko iskustvo u ovakvoj terapiji ona je ukazala da se od 84 pacijenata 80% pacijenata osjećalo bolje već nakon trećeg dana korišćenja hidrogeniranog sintetskog derivata hesperidina.
Kao posljedica lošeg liječenja hemoroidalne bolesti, upozoreno je ovom prilikom, javlja se sideropenijska anemija koja se može prevenirati nadoknadom gvožđa. Dr Jovetić je napomenula i da je i ovaj segment liječenja važno sprovoditi dovoljno dugo kako bi se nadoknadio i nedostatak zaliha gvožđa.
Raste interesovanje za klinički tretman gojaznosti
Odgovarajući na pitanje u vezi sa ispoljenim interesovanjem opšte populacije za ambulantni tretman gojaznosti, spec. dr Snežana Barjaktarović Labović je rekla: — Iz godine u godinu raste broj pacijenata koji dolaze u Ambulantu, a prošle godine je navršeno 20 godina od ustanovljenja Savjetovališta. — U ovu ustanovu se može doći i bez uputa, a u okviru pregleda se na osnovu seta kliničkih podataka napravi opsežan profil ishrane. — Naša misija je da naše pacijente naučimo u odnosu na grupe namirnica šta da koriste svakodnevno, šta da koriste ređe, kako da pripremaju hranu, kako da rasporede obroke tokom dana — kaže dr Barjaktarović Labović. Ona savjetuje jednostavnu korekciju ishrane izbacivanjem krajnje štetne pržene hrane, sokova, pogotovu onih iz blendera. Takođe, u cilju vršenja što jačeg uticaja na javnost, istakla je potrebu za organizovanjem većeg broja skupova ovog tipa.
Kao učesnica stručnog skupa dr Biljana Šćepanović predložila je zdravstvenoj struci da se poveže sa obrazovanjem na način uvođenja dodatnog časa fizičkog vaspitanja, jer, kako objašnjava, treba se na valjan način suočiti sa činjenicom da su školska djeca sve gojaznija.
Anita Đurović
[1] https://www.ijzcg.me/me/novosti/nacionalni-dan-borbe-protiv-gojaznosti-20-april
[2] Npr. kinoa, čia sjemenke, kakao, spirulina, maka, fortunela, začini i dr.
[3] WHO European Childhood Obesity Surveillance Initiative (COSI)t
Ovo je sistem sa više od 250.000 djece u evropskoj regiji na osnovu uzoraka i standardizovanih mjerenja tržine i visine. Crna Gora se priključila ovoj inicijativi 2016. godine.
