Hrana je treća najosnovnija ljudska potreba poslije vazduha i vode te svako treba da ima pravo na adekvatnu hranu. Svjetski dan hrane ove godine se obilježava pod sloganom Pravo na hranu, za bolji život i bolju budućnost: da niko ne bude gladan.
Globalna kampanja ove godine posvećena je pravu na hranu svih ljudi na planeti, kako bi svima bio omogućen zdraviji život, bolja i perspektivnija budućnost.
Pravo na hranu, život i slobodu, rad i obrazovanje neprikosnovena su prava svakog čovjeka na planeti, definisana i u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima.
Poljoprivrednici širom svijeta proizvode dovoljno, pa i više hrane nego što je neophodno da se prehrani cjelokupna populacija, a opet – problem gladi u svijetu perzistira bez nade da će skoro biti iskorijenjen.
Broj onih koji ne mogu sebi da priušte zdravu hranu, na globalnom nivou, je veliki.
I pored zadovoljavajućih ukupnih prinosa globalno, preko 2,8 milijardi ljudi na svijetu ne može sebi da priušti zdravu hranu. Za to su u dobroj mjeri odgovorne produžene krize, vođene kombinacijom sukoba, ekstremnih vremenskih prilika i ekonomskih udara na pojedine djelove svijeta, zemlje ili kategorije stanovništva, što čini da se oko 733 miliona ljudi suočava sa problemom gladi i neuhranjenosti.
Sva ta prolongirana krizna stanja, u prvom redu klimatske promjene, najviše pogađaju najsiromašnije, stanovništvo nepristupačnih ruralnih područja, direktno utiču na prinos njihovih usjeva, što produbljuje nejednakosti i problem gladi čine još većim i sve daljim od rješenja.
Transformisanje poljoprivredno-prehrambenih sistema veliki je globalni zadatak, koji ima za cilj bolju obezbijeđenost zdravim i bezbjednim namirnicama što većeg dijela svjetskog stanovništva.
Iako živimo u svijetu neprestanog ukrupnjavanja kapitala i imamo utisak da veliki proizvođači „hrane“ svijet, treba imati u vidu važnu činjenicu da mali poljoprivredni proizvođači obezbjeđuju čak trećinu namirnica na planeti.
Adekvatnim sistemom podrške i mudrim potezima u sferi poljoprivrede stvara se veliki potencijal za globalne zaokrete. Ovo važi čak i za jedno od najvećih egzistencijalnih pitanja – ublažavanja klimatskih promjena.
Primjera radi, sistemske promjene u poljoprivrednoj proizvodnji dugoročno mogu imati uticaj na smanjenje globalnog zagrijavanja sa trenutnih dva stepena na 1,5 stepeni, a to bi posljedično značajno uticalo na očuvanje izvora vode, koja je neophodan resurs za sav živi svijet na planeti.
Nezdrava ishrana je univerzalni uzrok svih oblika poremećaja uhranjenosti, kako pothranjenosti i nedostataka mikronutrijenata, tako i gojaznosti, koja je javnozdravstveni problem koji poprima pandemijske razmjere, čime se u posljednjim decenijama „briše“ razlika između različitih djelova svijeta i društvenih slojeva.
Činjenica je da je 22,3 odsto djece ispod pet godina starosti je prenisko za svoju uzrast, a 6,8 odsto njih je premršavo za svoju visinu dok je, s druge strane, u 2022. godini čak 2,5 milijarde odraslih spadalo u grupu prekomjerno uhranjenih, 890 miliona starijih od 18 godina je bilo gojazno, a čak 37 miliona djece uzrasta do pet godina je bilo prekomjerno uhranjeno.
Tema bezbjednosti namirnica je još jedan nezaobilazan i veoma važan segment priče o zdravoj ishrani, naročito ako to ilustrujemo podatkom da se više od 600 miliona ljudi razbolijeva, a 420 hiljada umire svake godine zbog konzumiranja namirnica koje su kontaminirane različitim mikroorganizmima.
Svjetski dan hrane važi za jedan od najvažnijih datuma u Kalendaru javnog zdravlja. Obilježava se duže od tri decenije, još od 1981. godine, i to u preko 150 zemalja svijeta. Za datum njegovog obilježavanja, 16. oktobar, simbolično je određen dan kada je, davne 1945. godine, osnovana Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organisation – FAO).
IZVOR: B92
