Aktivno slušanje je sastavni i neizbježni dio dobre komunikacije. Nije moguće da zaista razgovaramo s nekim ako ga samo čujemo, ali i ne slušamo. Ljudi, međutim, često podrazumijevaju da je za slušanje potreban dobar slušni aparat, dakle sposobnost da čujemo. Aktivno slušanje nadilazi našu sposobnost da čujemo šta neko govori i podrazumijjeva psihološke aspekte koji moraju pratiti dobar slušni aparat. Čuti i slušati nije isto. I dok većina ljudi može da čuje, mnogo manji broj njih aktivno sluša. Osnovni razlog iz kojeg ljudi nisu skloni aktivnom slušanju je činjenica da ono podrazumijjeva trud i prilagođavanje.
Naučna istraživanja pokazuju da pažljivije slušamo sagovornike od kojih očekujemo da nam saopšte poruku koja je za nas veoma važna i poruke koje su nam zanimljive. Takođe, ukoliko komuniciramo sa osobama koje su nam drage i važne, pažljivije ćemo ih slušati. Ukoliko komuniciramo sa osobom koja za nas predstavlja autoritet, bićemo veoma skoncentrisani na slušanje i trudićemo se da razumijemo svaku poruku. Na kraju, skloni smo da budemo veoma aktivni slušaoci ukoliko komuniciramo sa osobom na koju želimo da ostavimo dobar utisak.
Važnost aktivnog slušanja kod medicinskih sestara
Aktivno slušanje je veoma važno u ostvarivanju dobre komunikacije. Zbog toga je potrebno dodatno obratiti pažnju na sljedeće mjere:
- budući da je aktivno slušanje vještina koja se uči, dodatno edukovati medicinske sestre u smislu ostvarivanja što bolje komunikacije sa pacijentima,
- organizovati seminare, radionice na temu aktivnog slušanja,
- slušati ljude sa empatijom i odgovorno,
- tretirati sagovornika onako kako biste vi željeli da budete tretirani.
Ljiljana Stijepović, VMS spec. intenzivne njege
JZU Specijalna bolnica”Vaso Ćuković”Risan
