Borovnica

0
1302

Borovnica je listopadni žbun visok do 50 cm. Raste u šikarama, četinarskim šumama i po čistinama, praveći prizemnu floru. Koriste se list i plod. Biljka, inače, spada u grupu divljeg voća koje postoji od davnina.

Borovnica je hrana i lijek. Njen plod sadrži oko 8% celuloze, 2.45% šećera, 0.5% masti i bjelančevina, vitamina C, A, B6, i minerale kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor i gvožđe.

U Crnoj Gori najkvalitetniji plod borovnice rađa u podnožju planina Prokletija, Komova i Bjelasice, a analize su pokazale da borovnice sa tog područja sadrže više šećera i kvalitetnije su od onih iz srednjoevropskih i američkih zemalja.

Plod borovnice su bobice nakisjelo-slatko-oporog ukusa.

Ljekovita svojstva

List borovnice, kao i plod, uveliko se koriste u narodnoj medicini. Čaj od borovnice se sprema kada se 30 g lista ove biljke stavi u pola litra vode i kuva dok ne savre na 250 g čaja. Taj čaj se koristi za rastvaranje i odvajanje kamena i pijeska iz bubrega i mokraćnog mjehura. Dakle, list borovnice poboljšava stanje mokraćne bešike. Kada se ovom čaju dodaju dvije kašike meda dolazi do pojačanog znojenja, ili do poboljšavanja izbacivanja sluzi, pa se koristi kod kataralnih nazeba, reume -gihta.

Zbog visokog procenta vode u svom sastavu borovnica izvrsno gasi žeđ. Odličan je diuretik, zbog minerala koji ulaze u njen sastav, i laksativ – zbog celuloze. Borovnica je namirnica koju čovjek troši u svojoj ishrani, i to u prirodnom obliku, tj. kada se ubere sa svim djelovima i pokožicom, jer biljna vlakna sadrže celulozu koja djeluje stimulativno na organe za varenje. Borovnicu je najbolje uzimati pola časa prije jela. Pored ribizle, i za borovnicu se zna da ima sastojke koji djeluju na čišćenje krvi i smanjivanje holesterola. Tokom jula, i posebno avgusta, borovnice u Crnoj Gori ima dosta.

Prof. dr Vinter Nic liječio je lišajeve na bradi i drugim mjestima pomoću ekstrata borovnice koji se ukuva do gustine sirupa, time se natopi gaza, stavi na oboljelo mjesto i zavije platnom.

Upotreba borovnice u liječenju proliva, naročito kod djece, dobija djelotvorni karakter kada se dvije kašike borovnice preliju sa pola litra vode, to se zagrije do ključanja, a nakon toga, kada se ohladi, procijedi se i uzima preko dana kao voda. Izuzetno je zdrava upotreba osušenih borovnica, pa se kod proliva triput na dan uzima 10-20 suvih borovnica koje se dobro sažvaću a nakon toga popije čaša vode. Kada se koriste protiv proliva, sušene borovnice treba uzeti na naštinu, uveče prije spavanja.

Veoma je zdrav i svježe iscijeđen sok od borovnice. Njega treba da koriste bolesnici sa povećanom tjelesnom temperaturom, kao i oni koji su iznemogli, jer je nezaslađeni sok od borovnice bogat pektinom i taninom.

Antibiotik iz borovnice

Zahvaljujući antocijanu, moćnom antioksidantu, borovnice su u prirodnoj riznici zdravlja priznate kao neobičan antibi­otik. Naime, ova materija onemogućava bakterije da se zakače za sluzokožu urinarnih puteva i tako izazovu infekciju. Zbog toga su dvije čaše soka od borovnice na dan odlično sredstvo za sprečavanje ponavljanja infekcija mokraćnih puteva, naročito onih koje su izazvane upornom ešerihijom koli. Afte u ustima i upale sluzokože pouzdano se mogu ublažiti ili izliječiti ukoliko se duže žvaće šumsko grožđe – borovnica, ako se pije čaj ili se njime vrši ispiranje usne duplje.

Borovnica je dobar vazodilatator. Ona utiče na širenje krvnih sudova i snižavanje krvnog pritiska. Antocijanidi koje sadrži borovnica sprečavaju nastanak krvnih ugrušaka koji izazivaju srčani udar. U posljed­nje vrijeme preporučuje se i vino od borovnica koje predstavlja odlično sredstvo protiv kolitisa, kao i svih akutnih i hroničnih želudačnih i crijevnih bolesti. Ukoliko pušač redovno pije sok od borovnice, ne samo da će smanjiti pušenje nego se može pojaviti i otpor prema konzumiranju cigareta. Takođe, uzimanje borovnice tokom dužeg vremenskog perioda pomaže u liječenju opstipacije (zatvora). Za pripremu lijeka koristi se jedna kašika svježih borovnica i jedna šolja vode. Pošto voda proključa, prestaje se sa kuvanjem. Pije se toplo prije spavanja. Ovo je dobro sredstvo kod pojave hemoroida. Takođe, borovnica se preporučuje za liječenje gotovo svakog očnog oboljenja, a ni glaukon nije izuzetak. Od ekstrata zrelih plodova boro­vnice izrađuju se ljekovi za jačanje očnog vida jer ova biljka pozitivno djeluje na vidni purpur. Čisti sok od borovnice treba da piju vozači i radnici koji rade tokom noći jer to poboljšava cirkulaciju i oštrinu vida.

Američki naučnici sa Univerziteta Tafts – Boston savjetuju da ukoliko želite da se osjećate zdravo, zaboravite na vijagru i crno vino, jer treba da jedete borovnicu koja svojim sastojcima utiče na ostarjele ćelije mozga. Borovnica je izuzetno korisna i za bolesnike oboljele od dijabetesa. Tako, na primjer, protiv šećerne bolesti spravlja se lijek od kašike lista i plodova borovnice i mahuna pasulja. Sastojci se pomiješaju i preliju hlad­nom vodom. Lijek treba ostaviti 12 časova, zatim zagrijati do vrenja i kuvati još 5 minuta. Ostaviti da se samo ohladi, ocijediti i pola časa prije obroka popiti po čašu napitka. Takođe, postoji recept po kojem se uzima po 20 grama lista borovnice, duda (lat. Morus nigra) i dobričice (lat. Glechoma hederacea), te 40 grama bijelih mahuna pasulja. Borovnica je poznata i kao lijek za poboljšanje krvne slike.

Dakle, voće koje treba svako da konzumira, u bilo kojem obliku, pa zbog toga zauzima važno mjesto u ishrani čovjeka i narodnoj medicini, jer su njena ljekovita svojstva poznata od davnina, najvjerovatnije od vremena postanka čovjeka.

 

Piše: mr ph. Vasilije M. Labudović