[heading size=”7”] Edukativni skup za pedijatre[/heading]
U Institutu za bolesti djece u Podgorici, 21. Marta 2014. godine održan je edukativni skup o reumatskim oboljenjima kod djece. Organizatori ovog skupa bili su Udruženje pedijatara Crne Gore i farmaceutska kompanije Hoffmann-La Roche Ltd, DSD Podgorica.
Skup je otvorila dr Danojla Dakić, direktorka Instituta za bolesti djece KCCG i predsjednica Udruženja pedijatara Crne Gore. U ime kompanije Hoffmann-La Roche prisutnima se obratio dr Ivan Burić.
Na ovom stručnom skupu, čiji je glavni cilj podizanje svijesti o reumatskim oboljenjima kod djece i ohrabrenje pedijatara da kao subspecijalizaciju odaberu reumatologiju jer u Crnoj Gori nema pedijatara reumatologa, govorili su dr Gordana Sušić i dr Branko Lutovac.
Dr Gordana Sušić, pedijatar reumatolog na Institutu za reumatologiju u Beogradu, održala je predavanja na temu „Diferencijalna dijagnoza artritisa u dječijem uzrastu” i „Mjesto blokade IL-6 u reumatskim bolestima djece.”
U svom prvom izlaganju Dr Gordana Sušić je stavila akcenat na dijagnostiku juvenilnog idiopatskog artritisa (JIA) koji predstavlja najčešće zapaljensko reumatsko oboljenje dječijeg uzrasta. Pod artririsom se podrazumijeva otok zglobova i najmanje dva od sljedećih simptoma: bol na palpaciju i/ili pri pokretu pri čemu je isključen mehanički uzrok, lokalna toplota i ograničen obim pokreta. Ukoliko se artritis javi kod djeteta prije njegove 16. godine i traje najmanje 6 nedjelja tada možemo prihvatiti da se radi o JIA. Artritis se srijeće u mnogim zapaljenskim reumatskim bolestima i velikom broju nereumatskih stanja kod djece (hematološka, maligna, infektivna, ortopedska). Spisak ovih oboljenja i stanja je izuzetno veliki, te u diferencijalnoj dijagnozi dolaze u obzir: infektivne bolesti i septična stanja, maligne bolesti, prije svega leukoze i limfomi, sistemske bolesti vezivnog tkiva (sistemski eritemski lupus, dermatomiozitis, vaskulitisni sindromi najčešće Kavasakijeva bolest i Henoch-Schönlein purpura), serumska bolest, inflamacijske bolesti crijeva (M. Crohn i ulcerozni kolitis), reumatska groznica, hereditarne bolesti sa periodičnim febrilnim stanjem praćene multisistemskim manifestacijama, reaktivni artritisi i još mnogo njih. Ono što je posebno bitno prilikom dijagnostikovanja JIA jeste isključivanje svih ostalih oboljenja gdje se artritis javlja kao dio kliničke slike.
U svom drugom izlaganju dr Sušić govorila je o biološkoj terapiji koja je veoma aktuelna u liječenju artritisa. Biološki tretman podrazumjeva upotrebu biloških medikamenata čiji je cilj modifikovanje dejstva pojedinih bioloških produkata koji se oslobađaju tokom promijenjenog imunološkog odgovora. Ovom posebnom terapijom djeluje se na citokine koji su izazivači zapaljenja zglobova. Biološki ljekovi, u isto vrijeme, pošteđuju ostale komponente ljudskog sistema, koje standardna terapija liječenja artritisa neselektivno pogađa. Naime, razvojem vrlo sofisticiranog procesa proizvodnje bioloških ljekova omogućeno je stvaranje proteina koji su u stanju da blokiraju pojedine činioce imunološkog sistema koji se okrenu protiv organizma. Biološki ljekovi se primjenjuju u vidu infuzija ili potkožnih injekcija, brzo smiruju aktivnu bolest, zaustavljaju radiografsku progresiju-oštećenje zglobova i značajno poboljšavaju kvalitet života. Registrovani biološki ljekovi djeluju putem neutralizacije efekata faktora tumorske nekroze alfa (TNFa), interleukina IL-6 ili CD20 molekula na B-limfocitima. Biološka terapija se primjenjuje kod bolesnika koji nijesu u potpunosti reagovali na hemijske ljekove. Takođe učesnicima skupa je predstavljen Consenzus plan liječenja tzv. CARRA (Childhood Arthritis and Rheumatology Research Alliance).
Predavanje dr Branka Lutovca, Institut za bolesti djece KCCG, baziralo se na prikazu slučaja dječaka iz ambulante pedijatra-reumatologa. Opisan je put djeteta od pojave prvih simptoma, anamneze, diferencijalne dijagnoze kao i krajnja dijagnoza oboljenja –sistemski juvenilni artritis. Glavni cilj predavanja je prikazivanje dijagnostike artritisa na konkretnom slučaju kao i preporuke u daljem liječenju.
Na kraju predavanja bila je vrlo interesantna diskusija u kojoj su učestvovali reumatolozi i pedijatri sa iskustvom.
Došlo se do zaključka da je dijagnoza i terapija juvenilnog artritisa u domenu pedijatara, ali svakako da je multidisciplinaran pristup u liječenju veoma bitan zbog vrste oboljenja i još uvijek nedovoljnog broja ljekara koji se bave ovom oblašću.
Kao najvažniji cilj svih koji su uključeni u tretman djece oboljele od juvenilnog idiopatskog artritisa istaknuto je uspješno i bezbjedno liječenje ovog oboljenja.
Add comment