– Dojenje treba nastaviti i do kraja prve godine, uz uvođenje adekvatne dopunske ishrane nakon navršenih 6 mjeseci.
– Poželjno je dojiti dijete i tokom druge godine.
Priroda je “opremila” znanjem i vještinama sve majke da hrane svije mlade. Praktično svaka majka može da doji svoju bebu. Najveći problem u stvaranju mlijeka i održavanju laktacije NE nastaje zbog nedostatka mlijeka.
Razlozi zbog kojih majke ne doje ili prerano prestaju da doje svoju djecu nisu “prirodni”, oni su “društveni”:
– Nedovoljna informisanost budućih majki o značaju dojenja.
– Nedovoljno znanja o pravilnoj tehnici dojenja i održavanju laktacije.
– Neujednačene preporuke koje majke dobijaju od zdravstvenih radnika.
– Nedosljednost zdravstvenih radnika u prezentaciji naučnih doktrina u vezi sa dojenjem.
– Ekpanzija reklamiranja zamjena za majčino mlijeko.
– Predrasude utemeljene u različitim socijalnim sredinama.
– Nedostatak samopouzdanja i podrške okoline.
Uspostavljanje ritma dojenja nekad nije jednostavno i može potrajati, ali su koristi mnogostruke i ovaj trud se UVIJEK višestruko isplati. Nekim bebama je potrebno duže vremena da razviju pravilno dojenje i regulišu ishranu, neke žele da budu hranjene češće nego što je uobičajeno.
Majku koja je donijela odluku da doji svoje dijete treba podržati i pružiti joj pomoć. Podrška majke da hrabro i uporno nastavi dojenje, i kada se pojave neke poteškoće, najbolji je izbor za dijete i donosi užitak za cijelu porodicu. Čulna i osjećajna veza koja se uspostavi između majke i bebe je divno iskustvo vezano za osjećanja i nježnost.
Zdravstveni radnici imaju veoma značajnu ulogu u pripremi buduće majke za dojenje i donošenje odluke da doji nakon porođaja i da nastavi dovoljno dugo sa dojenjem svoga djeteta. Promocija dojenja i pravilne ishrane djeteta, jedan je od prioritetnih zadataka zdravstvenih radnika, imajući u vidu činjenicu da je poslednje MICS istraživanje u Crnoj Gori 2005. godine (Istraživanje višestrukih pokazatelja stanja djece i žena) pokazalo da svega 19% djece isključivo doji do navršenog šestog mjeseca života, a samo 30% djece uzrasta od 6 do 11 mjeseci je pravilno hranjeno.
Od presudnog je značaja da zdravstveni radnici budu dobro upoznati sa savremenim medicinskim doktrinama o pravilnoj ishrani i da ove preporuke primjenjuju u pripremi trudnica za uspješno dojenje i mladih majki za započinjanje i održavanje dojenja tokom cijele prve godine života njenog djeteta i primjenu principa pravilne ishrane kod svoje djece.
Prije nego donese odluku da li će dojiti svoju bebu majka treba da dobije adekvatne informacije o prednostima dojenja i negativnim posledicama vještačke ishrane.
U okviru teme o dojenju u ovom Vodiču, nalazi se »paket« informacija koje svaki ginekolog, pedijatar, medicinska sestra i babica treba da prenesu majkama novorođene djece u cilju USPOSTAVLJANJA I ADEKVATNE PRIMJENE DOJENJA, kao najboljeg izbora pravilne ishrane djeteta u prvoj godini života. Informacije o dojenju u Vodiču zasnovane su na savremenim međunarodnim preporukama koje daju visok prioritet prirodnoj ishrani (Konvencija o pravima djeteta, Deklaracija “Innocenti”, “Zdravlje za sve do 2000. godine”, Milenijumski razvojni ciljevi) i sadrže sve elemente preporuka “Deset koraka do uspješnog dojenja”, u okviru “Baby Friendly H os pita I Initiative” (Bolnica-porodilište prijatelj majki i beba) koja se u Crnoj Gori sprovodi pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja.
FIZIOLOŠKI MEHANIZMI KOJI OMOGUĆAVAJU PRODUKCIJU MLIJEKA I DOJENJE
Stvaranje mlijeka omogušavaju dva vašna faktora: hormoni koje produkuje majka i odgovarajuće pražnjenje dojki, koje se ostvaruje sisanjem bebe.
– Mlijeko se stvara u žljezdanom tkivu dojke (alveole) pod uticajem hormona hipofize PROLAKTINA.
– Sisanje stimuliše sintezu prolaktina koji dodatno stimuliše stvaranje mlijeka.
– Dužina i učestalost podoja utiču na nivo prolaktina.
– Prolaktin može izazvati pospanost i opuštenost kod majke.
– Kontakt majke i bebe (koža uz kožu) stimuliše stvaranje prolaktina i produkciju mlijeka.
– Sisanje izaziva lučenje hormona hipofize OKSITOCINA.
– Oksitocin uzrokuje kontrakcije mišićnih ćelija oko alveola, što omogućava istiskivanje mlijeka u mlječne kanaliće (kraća strelica na donjoj slici).
– Tokom dojenja u prvim danima, majka može osjećati kontrakcije materice, koje izaziva oksitocin.
– Propušteni podoji mogu uticati na smanjenje količine mlijeka.
Autor: Doc. dr Olivera Miljanović
Izvod iz brošure “Preporuke za zaštitu zdravlja, ishranu i njegu djece”
Izdavač: Dom zdravlja “Dimitrije Dika Marenić”
Danilovgrad, 2012.g.
Add comment