Dojenjem do zdravlja

0
332

Dr Momčilo Vukčević, spec. pedijatar

Dijete se hrani mlijekom iz mliječne žlijezde majke (glandula mammae; mammalia-sisar) a prirodna ishrana fiziološki, biološki i nutritivno odgovara mogućnostima sistema za varenje novorođenčeta i obezbjeđuje mu prvih pet mjeseci sve potrebe.
Pogrešno je narodno vjerovanje da majčino mlijeko može biti loše. Jedini je uslov da ga ima dovoljno – 150 ml na kg TT za 24 sata.
Posljednjih pedeset godina ishrana kravljim mlijekom uzima sve više maha. Hambraeus naziva to jednim od najvećih nekontrolisanih eksperimenata na svijetu.

Nažalost, nekada iz opravdanih, a nekada iz neopravdanih razloga djetetu se uvodi vještačka ishrana. Kada se to mora, pedijatri preporučuju adaptirano mlijeko. Ponekad, većinom zbog ekonomskih razloga, odojče se hrani neadaptiranim kravljim mlijekom.

Mješovita ishrana bebe u prvih pet mjeseci podrazumijeva ishranu majčinim i adaptiranim mlijekom istovremeno, ili i kravljim mlijekom.

Ipak, i po najnovijim preporukama u prvih pet mjeseci najbolje je isključivo dojiti bebu – majčino mlijeko je najbolje i najkvalitetnije, dojenjem se izbjegava i uvođenje alergogene hrane (brašno, južno voće, jaja, jagode), kao i prerano uvođenje slatkiša – što znači prevenciju gojaznosti,

kao i preslanog – što podrazumijeva prevenciju hipertenzije. Nemliječna ishrana, po najnovijim preporukama, uvodi se u šestom mjesecu. Postepenim uvođenjem najprije voća, mesa, mliječnih prerađevina. Taj proces mora biti postupan i pun opreza, najprije uvoditi vrlo male količine i nikada dvije namirnice istovremeno.