Važnu temu Osme Medical konferencije u Budvi činila je digitalizacija zdravstvenog sektora. Aleksandar Sekulić, direktor Direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja Vlade Crne Gore, bio je moderator panela posvećenog temi digitalizacije zdravstva. Ocjenjujući da je ogromna odgovornost struktura koje čine bilo koju Vladu u jednoj državi, a posebno koje čine upravljanje zdravstvenim sistemom u periodu pandemije, on je naveo da je jasno da je ionako eksponencijalno rastuća i nadolazeća digitalna tehnologija imala potrebu da još brže bude organizovana. — Povezivanje znanja, odnosno, povezivanje dokazanih elemenata digitalnih tehnologija sa onim što medicina u savremenom svijetu može da nudi i što nudi, generalno dovodi do unapređenja na kom možemo bazirati efikasnost i jednu vrstu napretka koji je, nažalost, izazvan lošim razlogom, ali u odnosu na to možemo doći do još boljih rezultata — objasnio je Sekulić.
Crna Gora – na putu ka digitalnom društvu
Cilj je da se uspostavi efikasan i održiv integrisani sistem pojednostavljenih elektronskih procedura za građane i preduzeća, što će se postići razvojem i primjenom najmanje 10 elektronskih usluga za građane i privredu, te poboljšati zaštita podataka i digitalno uključivanje javnih institucija kroz pružanje podrške za povezivanje javnog i privatnog sektora, kako bi se poboljšala bezbjednost u skladu sa direktivama EU i izrada analize i poboljšanje plana kontinuiteta poslovanja zemlje u cilju pružanja eUsluga.
eUsluge i digitalna infrastruktura kao mjera odgovora na COVID-19, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, na: https://www.gov.me/clanak/eusluge-i-digitalna-infrastruktura-kao-mjera-odgovora-na-covid-19
Podsjećajući da je digitalna transformacija jedan od najbitnijih prioriteta 42-e Vlade Crne Gore, te da je i Direktorat za digitalizaciju prvi put uspostavljen u tom konceptu, Sekulić je pojasnio: — Uzeli smo ono što smo smatrali da je najbolje od razvijenih zemalja, a, sa druge strane, iskoristili ono što smo imali već kao nasljeđe donekle i kvalitetnog i relativno uspostavljenog informacionog sistema na kom se radilo dugo godina u Crnoj Gori. Kako bi neke odluke, ili bilo koje odluke, bile donošene u kontekstu poboljšanja uslova za medicinsku njegu i pomoć, povezivanja javnog zdravstvenog sistema sa privatnim zdravstvenim sektorom, logika je bila da se odluke moraju i trebaju bazirati na indikatorima koji moraju biti mjerljivi, koji mogu biti izračunati u smislu načina na koji smo došli do njih.
Opisujući zatečeno stanje, on je objasnio da su informacije o zdravstvenim kartonima, o medicinskim stanjima, o djelovanju ka pacijentima i pacijenata ka zdravstvenom sistemu bile i dan danas manje-više jesu sasvim korektne, ali da je uočljiv problem na nivou međusobne povezanosti podsistema. Baze podataka prikupljane su neprekidno od 2003, ali je nedostatna interakcija zdravstvenih organa sa ostatkom javnog zdravstvenog sistema i interakcija privatnog zdravstvenog sektora u Crnoj Gori sa donosiocima odluka i javnim zdravstvenim sektorom. U tom pogledu postoji veliki stepen fragmentacije, razmjene informacija i podataka su ograničene i i sa time se administracija apsolutno ne slaže.
Raditi na funkcionalnom umrežavanju sistema
Dr Ljiljana Radulović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore, ocijenila je da je već u svakodnevnom radu uočljivo u kojoj mjeri nedostaje integracija ustanove kojom rukovodi sa ostalim djelovima zdravstvenog sistema. — Informacioni sistem koji se trenutno razvija u Kliničkom centru i nadamo se da će se u sljedećih 3-4 mjeseca završiti implementacija ovog informacionog sistema, ima za osnovni cilj da nam ubrza sam proces rada, da bude povezan sa svim uslugama, ali i sa svim neophodnim radnjama koje radimo da bismo pružili te usluge, kako medicinske, tako i u poslovnom funkcionisanju Bolnice — navela je dr Radulović.
Važan cilj u daljem radu jeste da se informacioni sistem Kliničkog centra poveže sa svim medicinskim ustanovama u Crnoj Gori, sa Ministarstvom zdravlja kao krovnom institucijom, te da se i njegovi mikrosistemi međusobno povežu. Ovo bi, po ocjeni dr Radulović, trebalo da omogući lakše upravljanje medicinskim kadrom, materijalnim resursima i finansijskim sredstvima opredijeljenim za funkcionisanje Centra. — Veoma bitna stavka je način na koji pratimo potrošnju ljekova i drugih potrošnih materijala u Bolnici. Do sada to nije bio slučaj. Čini mi se da su se do sada pratili samo ljekovi koji imaju značajnu sumu. Ovakvo bilježenje podataka omogućava da imamo apsolutnu sigurnost podatka i da nam on bude dostupan u svakom trenutku. Jedino na ovaj način možemo da osiguramo da naš rad ima onaj kvalitet koji zahtijeva tercijarna ustanova — kazala je ona.
Trenutni uvid u funkcionisanje i planiranje predstavlja krajnji domet napora koji se sprovode na ovom planu. To bi, po riječima dr Radulović, trebalo da bude opipljivo u smislu uvida u informacije o tome na koji način je uslužen pacijent, da u svakom trenutku pruža uvid u elektronske kartone pacijenata, da ne samo što pomaže u stvaranju dalje statistike, nego je odlična podloga i za bilo kakav naučni rad u Kliničkom centru, te će tako biti značajno kako u oblasti finansija, tako i ljudskih resursa. — Do sada, neobično je, nijesmo imali pravi uvid u broj zaposlenih, u sistematizaciju. Sada možemo da imamo uvid u to koliko imamo zaposlenih u svim subsegmentima, koje su obrazovne strukture, da li je postojeća sistematizacija adekvatna pravnim normativima. Sistem za napredno izvještavanje nudi mogućnost da tokom vremena pratimo trendove rasta dinamike rada i planiramo predstojeći period — objasnila je dr Radulović.
Najavljujući proces sprovođenja integracije polikliničkog rada koji bi obezbijedio brz i kompletan uvid u prethodne preglede pacijenta, kojim bi i pacijent bio relaksiran da ne mora da nosi obimnu dokumentaciju i dobio bržu i efikasniju zdravstvenu zaštitu, u osvrtu na prethodni sistem dr Radulović je navela da se problem u funkcionisanju sastojao i u tome što čak ni djelovi sistema nisu ni na makro nivou bili integrisani, npr. kada je u pitanju raspoloživost podataka Laboratorije Kliničkog centra. Nova Centralna laboratorija Kliničkog centra, po očekivanju dr Radulović, trebalo bi da se tokom sljedećih sedmica poveže sa klinikama u kliničkom sistemu. Radiološki dio i dijagnostička platforma biće uvezani sa osnovnim dijelom Kliničkog centra. Na međuinstitucionalnom nivou, ostvarena je povezanost sa FZO, a u narednom periodu radiće se na daljoj integraciji sa ostalim službama sistema. Dalje digitalno umrežavanje vodiće stvaranju jedinstvene slikovne baze i jedinstvenog elektronskog medicinskog kartona pacijenata. To će, po riječima dr Radulović, u smislu konstituisanja strategije nacionalnog zdravlja imati brojne prednosti.
Aleksandar Sekulić: — Osim što ne možemo biti dovoljno analitični da predvidimo sve mogućnosti koje mogu donijeti izazovi vezani za COVID krizu, u ostalom dijelu mi znamo šta možemo očekivati, i vi i mi, za godinu dana u zdravstvenom sistemu, za dvije, za pet ili deset godina. Te kratkoročne, srednjeročne i dugoročne projekcije moraju biti bazirane na ovakvim mjerljivim indikatorima i mjerljivim tehnologijama i to je srž zašto je ne samo Ministarstvo zdravlja organizovalo svoju sistematizaciju i način rada da dosta toga bazira na digitalnim tehnologijama, već i ostatak Vlade.
Ići ka tome da se mnogo više posvetimo prevenciji. Zdrava nacija je ona koja se na tome bazira.
Dr Ljiljana Radulović: — Bilo je neophodno stvaranje ovakvog Direktorata koji bi nam pokazao da mora da prestane stihijska odluka određenih djelova sistema kako će da se razvijaju. Upravo digitalno integrisanje je bilo razlog neujednačenosti kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga. Ministarstvo zdravlja koje planira ujednačenost kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga mora da ima uvid u funkcionisanje svih ustanova kako bi forsirao razvoj kvaliteta.
Ova investicija će već za par godina da isplati samu sebe jer ćemo napraviti veliku uštedu u materijalu i nadoknaditi cijenu informacionog sistema.
Anita Đurović
Add comment