Duvanski dim u radnim okruženjima

POTEŠKOĆE I PRIJEDLOZI ZA ISPRAVNU POLITIKU KUĆE U PREDUZETNIČKIM ORGANIZACIJAMA

Nastavak teksta iz prošlog broja

Carmine Ciro Lombardi* Giuliana Di Cicco** Giacomo Mangiaracina***

* ENEA, Unita Tecnica Biologia delle Radiazioni e Salute dell'Uomo

** ENEA, Centro Ricerche Casaccia

*** Universita di Roma La Sapienza,Dipartimento di Scienze di Sanita Pubblica e Societa Italiana di Tabaccologia (SITAB)

Sa italijanskog jezika prevela Valentina Kolman

POTEŠKOĆE KOJE STVARA DUVANSKI DIM U RADNIM OKRUŽENJIMA

Svjetska zdravstvena organizacija određuje tabadžizam kao stvarno hronično ograničavajuće oboljenje koje prisiljava na pušenje, takođe i u posebnim stanjima, kao kod nastanka vidljivih patologija i čak u suprotnosti sa pravnim poretkom.

Sve do unazad nekoliko godina radna mjesta su predstav­ljala važnu sredinu izlaganja pasivnom pušenju. Ovo je bilo posljedica povećanog broja pušača u starosnoj dobi između 25 i 50 godina, to jest kod ličnosti najviše uključenih u društvo sa tačke gledišta zaposlenja, koje najveći dio svog radnog dana provode u zatvorenom prostoru.

Osim uticaja na zdravlje, pušenje u radnim sredinama izaziva razne druge poteškoće. U stvari, ono povećava opasnost od nezgoda, opasnost od požara i štete na mašinama i opremi.

Pored toga, hemijske supstance prisutne u duvanskom dimu miješaju se sa drugim hemijskim supstancama korišćenim u radnim okruženjima mijenjajući time način izloženosti.

U današnje vrijeme, zahvaljujući zakonu Sirkja, zagađenje u zatvorenom prostoru proizvodima sagorijevanja duvana osjetno se smanjilo. Mnogi pušači, međutim, uprkos zabranama, imaju sklonost da nastave sa svojom navikom čak i tamo gdje to nije dozvoljeno, kao u školama, kancelarijama, bolnicama, na radnim mjestima itd. U Tabeli 1 iznesene su glavne opasnosti povezane sa pušenjem tokom procesa rada.

Stepen prisustva zagađivača iz duvanskog dima u vazduhu zatvorenog prostora uslovljen je različitim činiocima, kao što je provjetravanje, izmjene vazduha, odgovarajuća vlažnost, broj prisutnih pušača. Da bi se procijenila izloženost pasivnom pušenju, ili pak prisustvo pušača u prostoru gdje je pušenje zabran­jeno, mogu biti korišćeni odgovarajući pokazatelji, među kojima su: koncentracija ugljen-dioksida, praškastih čestica, akroleina, azotnih oksida, fenola i nikotina.

Prisustvo nikotina pronađenog u kancelarijama gdje je bilo dozvoljeno pušenje dostizalo je oko 6,7 |ug/m³; u kancelari­jama gdje nije bilo dozvoljeno pušenje očitano je 0,2 ug/m³. U noćnim klubovima i stambenim zgradama pojedinačno su zabilježeni nivoi nikotina u vrijednosti od 58 ug/m³ i 14 ug/m3. Ove posljednje vrijednosti naročito su visoke ukoliko se uzme u obzir da je u tom unutrašnjem prostoru prisutan posebno osjetljiv dio stanovništva kao što su djeca, starije osobe i bolesni. Njihov boravak u toj zatvorenoj sredini ne ograničava se na samo nekoliko časova, već se može odnositi na dan u cjelini.

Kako bi se upravljalo rizikom od duvanskog dima na nivou radnog okruženja osnovno je, dakle, razviti politiku kuće u preduzetničkim organizacijama koje su u stanju da se sa uspje­hom nose sa ovim poteškoćama i izbjegnu sporna tumačenja.

Politika o duvanskom dimu u preduzetničkim orga­nizacijama trebalo bi da upravlja izlaganjem pasivnom pušenju bez svaljivanja krivice na pušače. Zabrane same po sebi nisu dovoljne: uporedo treba da budu razvijene odgovarajuće mjere za podizanje svijesti usmjerene ka podsticanju promjena u ponašanju i na međusobno poštovanje. Takođe, poželjno je jasno odrediti prostore gdje je zabranjeno pušenje, kao i one gdje je dozvoljeno, stavljajući na raspolaganje pušača odgovarajući broj pepeljara gdje na siguran način mogu odložiti opuške.

Primjena politike kuće o duvanskom dimu u predu­zetničkim organizacijama omogućava da se izbjegne utisak diskriminacije pušača i znači suočavanje sa zabranama na bezbol-niji način, kako za pušače, tako i za nepušače.

CILJEVI I SVRHA POLITIKE KUĆE U PREDUZETNIČKIM ORGANIZACIJAMA

Duvanski dim pri aktivnom kao i pri pasivnom pušenju svrstan je u kancerogeni proizvod za čovjeka, kako od strane Agen­cije za zaštitu životne sredine Sjedinjenih država (EPA), tako i od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC). Osim toga, Njemačka i Finska vlada uvrstile su ga u kancerogene agense u radnoj sredini. Nedavno je Kalifornijska agencija za zaštitu životne sredine***** uvrstila duvanski dim u „otrovni za­gađivač vazduha”(3”¹⁴).

Na osnovu propisa koji štite zdravlje zaposlenih, za kancerogene agense, pa time i duvanski dim, ne postoji siguran nivo izlaganja (količina prisustva duvanskog dima u vazduhu ispod koje nije štetan po zdravlje, op. prev.). Provjetravanje prostora, čak i kada je pravilno odmjereno nije u mogućnosti da obezbijedi zdrava okruženja.

Postoje brojni zakoni koji ističu ulogu i odgovornost poslo­davca u vezi zaštite zdravlja zapos­lenih od pasivnog pušenja: Predsjednička uredba 303/56, Zakonska odredba 626/94 i Zakonska odredba 81/08 (Jed–instven tekst o zdravlju i sigurn­osti na radu).