Srčana slabost sa očuvanom ejekcionom frakcijom, kao klinički sindrom sa značajnim morbiditetom i mortalitetom, bila je tema međunarodnog sastanka kardiologa održanog u Podgorici.
Kao plod uspješne saradnje Crnogorskog udruženja za srčanu slabost i Udruženja za srčanu slabost Srbije, u Podgorici je 1. aprila realizovan veoma uspješan naučni skup koji je za temu imao važan tip srčane slabosti: HFpEF. Skup pod nazivom „Novi terapijski pristupi srčanoj insuficijenciji sa očuvanom ejekcionom frakcijom” okupio je zavidan broj profesionalaca kardiološke struke koji su ovom prilikom razmijenili stručna mišljenja. Za organizaciju sastanka zaduženi su bili Petar M. Seferović, Maja Miročević Rotolo, Ljiljana Ćirković Natalić, Ljiljana Šćepanović, Sinan Ećo i Erol Muratović.
U ime domaćina, predsjednica Crnogorskog udruženja za srčanu slabost mr sci. dr Maja Miročević Rotolo istakla je posebnu zahvalnost u vezi s angažmanom prof. dr Petra Seferovića, predsjednika Udruženja za srčanu slabost Srbije, a izuzetan doprinos akademskom nivou simpozijuma dalo je i učešće akademika CANU-a prof. dr Gorana Nikolića, prof. dr Ranka Lazovića i prof. dr Vasa Antunovića, kao i predsjednice Udruženja kardiologa Srbije prof. dr Anastazije Stojšić Milosavljević.
Srčana slabost
Procjenjuje se da oko 64 miliona svjetskog stanovništva pati od nekog oblika srčane slabosti. Nedavna istraživanja, kako je ukazano na podgoričkom simpozijumu kardiologa, pokazuju da oko 14 miliona evropskog stanovništva pati od ovog oblika bolesti, a da se godišnje, zbog istog, hospitalizuje oko 2 miliona pacijenata.
Svake godine u Evropi oboli oko 2,4 miliona stanovnika. Nešto manje od polovine ukupnog broja oboljelih čine pacijenti sa očuvanom ejekcionom frakcijom (HFpEF). Kod ovih bolesnika je rjeđa pojava ishemijske bolesti srca, ali je češća pojava brojnih komorbiditeta: hipertenzije, atrijalne fibrilacije, dijabetesa tipa 2, gojaznosti, hronične bolesti pluća i hronične bubrežne insuficijencije.
Spriječiti i liječiti
Koncept ovog značajnog stručnog skupa organizovan je u dvije cjeline. Prvu su obuhvatila predavanja i panel diskusije u vezi s epidemiologijom, kliničkom slikom i dijagnostikom HFpEF-a, a u okviru druge razmatrana je metodologija liječenja. Nakon uvodne riječi predstavnika organizatora prof. dr Petra M. Seferovića i mr sci. dr Maje Miročević Rotolo, definiciju i epidemiologiju srčane slabosti opisala je prof. dr Ljilja Musić. Dr Aleksandra Đoković govorila je o faktorima rizika i patofiziologiji, a kliničku sliku i prognozu opisao je dr Siniša Dragnić. O dijagnostici je govorila prof. dr Anastazija Stojšić Milosavljević, a dr Miroslav Rabrenović ukazao je na komorbiditete koje sobom može da nosi HFpEF.
U okviru prve sesije organizovana su dva okrugla stola kojom prilikom su se mogla čuti izlaganja kardiologa Marije Polovine, Sinana Eća, Ljiljane Šćepanović, Dragane Kastratović, Erola Muratovića, Gordane Rajović i Aleksandre Đoković.
Uz prezentaciju aktuelnih protokola o liječenju srčane slabosti od strane Marije Polovine tokom sesije o liječenju HFpEF-a bilo je riječi o primjeni SGLT2 inhibitora i specifične medikamentozne terapije, kao i o liječenju specifičnih uzroka srčane slabosti, a realizovana su još dva okrugla stola sa podrazumijevanim interaktivnim diskusijama. Realizatori ovog dijela programa bili su dr: Nebojša Bulatović, Petar M. Seferović, Mileva Mašanović, Milan Veličković, Anastazija Stojšić Milosavljević, Sonja Radojičić, Dubravka Barović Džankić, Aleksandra Đoković, Bojan Stojanović, Omer Šahmanović.
Završnu riječ Sastanka dali su prof. dr Petar M. Seferović i mr sci. dr Maja Miročević Rotolo.
Najtežih 15 minuta
Poseban aspekt podgoričkog sastanka kardiologa činio je ciklus intervjua pod nazivom „Iskreno: oči u oči sa vrhunskim ekspertima i akademicima Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Najtežih 15 minuta moje medicinske prakse”. Ovo je bila jedinstvena prilika da se publika upozna sa iskustvima istaknutih akademika prof. dr Gorana Nikolića, prof. dr Ranka Lazovića i prof. dr Vase Antunovića.
Šta je HFpEF ?
HFpEF, kako saznajemo iz podataka prezentovanih na podgoričkom simpozijumu, obuhvata 16-50% oboljelih od srčane insuficijencije, a registruje se kod jedne od tri osobe hospitalizovane zbog srčane slabosti. Uz visok procenat smrtnosti i tendenciju povećanja, smatra se da se hospitalni mortalitet kreće oko 5%, a godišnji 20-30% oboljelih.
Osobe starije životne dobi, ženskog pola, dijabetičari i gojazni, osobe koje nijesu dovoljno fizički aktivne, spadaju u posebno ugrožene kategorije. Dijagnoza HFpEF-a obično podrazumijeva smanjenu toleranciju na fizički napor i niži kvalitet života, a ono što posebno komplikuje liječenje jeste heterogena klinička slika i raznovrsni komorbiditeti.
Dijagnostika HFpEF-a postavlja se, kako je prezentovano na simpozijumu, na osnovu prisustva simptoma i znakova srčane insuficijencije, kod bolesnika sa ejekcionom frakcijom lijeve srčane komore većom ili jednakom 50% i dijastolnom disfunkcijom ili povišenim pritiskom punjenja lijeve komore i/ili povišenim vrijednostima natriuretskih peptida. Protokoli liječenja podrazumijevaju primjenu SGLT2 inhibitora i specifične medikamentozne terapije.
Anita Đurović
