GERB u ORL ambulanti

Dr Katarina Mitrović, spec orl-alergolog

Klinika za ORL, Kliničku centar Crne Gore

Često se  otorinolaringološkoj ambulanti  javljaju pacijenti sa nespecifičnim simptomima u vidu otežanog i bolnog gutanja, osjećaja „knedle u grlu“, bockanja i probadanja u grlu, suvog, nadražajnog kašlja, promuklosti koja varira prema  intenzitetu i prema položaju tijela. U razgovoru sa pacijentom, nerijetko možemo saznati da uz gore navedene simptome vrlo često mogu imati i gorušicu, bol u predjelu gornjeg dijela stomaka, sa ili bez nadimanja. Tada posumnjamo na jednu od najčešćih gastrointestinalnih bolesti, a koja je u neposrednoj vezi sa ORL regijom, a to je GERB (gastroezofagealna refluksna bolest).

Gastroezofagusna refluksna bolest (GERB) predstavlja širok spektar bolesti uzrokovanih regurgitacijom, tj. vraćanjem želudačnog sadržaja u jednjak. GERB je često oboljenje, oko 30% populacije u Americi i oko 15-20% u Evropi, koje se karakteriše abnormalnom izloženošću sluznice jednjaka kiselom želudačnom sadržaju. Ta abnormalna izloženost se sastoji u frekventnom izlaganju sluznice jednjaka kiselom želudačnom sadržaju, mnogo češće nego što se to fiziološki događa ili je pak dužina izlaganja sluznice jednjaka kiselom sadržaju veća zbog nedovoljno efikasnih mehanizama čišćenja jednjaka. Najčešće su prisutna oba razloga. GERB nastaje kada vraćanje želudačnog sadržaja u jednjak i, eventualno, larinks i/ili dušnik dovede do pojave simptoma ili oštećenja tkiva ili i jednog i drugog.

GERB se može podijeliti u tri kategorije:

• NERB (neerozivna refluksna bolest), kod koje pacijenti imaju simptome uz negativan nalaz na endoskopiji, a koje čini 60% pacijenata sa GERB-om
• ERB (erozivna refluksna bolest), kod koje pacijenti imaju pozitivan nalaz na endoskopiji uz prisustvo simptoma ili bez njih, a koje čini 35% pacijenata sa GERB-om
• CRB (komplikovana refluksna bolest), kod koje pacijenti imaju pojavu komplikacija, a koje čini 5% pacijenata sa GERB-om. Najvažnije komplikacije do kojih uznapredovali, neliječeni GERB  može dovesti su: ulceracije jednjaka, strikture jednjaka, Baretov jednjak, Baretov adenokarcinom jednjaka, karcinom dušnika, fibroza pluća.

Posebnu grupu koja može postojati u okviru tri predhodne predstavljaju bolesnici sa faringo-laringealni refluksom ili ekstraezofagealnim refluksom u vidu plućnih, faringealnih ili laringealnih oboljenja.

Na osnovu ORL pregleda ustanovimo stanje sluznice u predjelu ždrijela, grkljana i  oko ulaznog dijela jednjaka.  Sluznica bude  hronično izmijenjena, sa jednom pojačanom crvenom bojom,  nije više sjajna i vlažna, kako je uobičajeno, sa naslagama preko. Promjene sluznice su karakteristične za donju trećinu ždrijela i zadnje partije grkljana i prostor oko ušća jednjaka.

U liječenju se koriste različite mjere: promjena higijensko-dijetetskog režima, medikamentno liječenje, a obavezno posavjetujemo i pacijente da se jave nadležnom gastroenterologu jer je to ipak primarno oboljenje njihove regije liječenja.

• Promjena higijensko-dijetetskog režima podrazumijeva promjenu životnih navika i načina ishrane (izbjegavanje pušenja, izbjegavanje konzumiranja alkohola, kafe, gaziranih pića, jakih začina, čokolade, spavanje na višem uzglavlju, redukcija tjelesne mase, izbjegavanje povećanja intraabdominalnog pritiska, isključivanje medikamenata koji smanjuju tonus donjeg ezofagusnog sfinktera ili usporavaju klirens jednjaka.
• Medikamentno liječenje podrazumijeva primjenu blokatora produkcije hlorovodonične kiseline, a suvjereno mjesto među njima zauzimaju inhibitori protonske pumpe, dok se blokatori H2 receptora mogu koristiti kao dopuna kod noćnog proboja kiseline, antacidi kao simptomatska terapija za neutralizaciju kiseline, kao i prokinetici. Terapija treba da bude dovoljno intenzivna i dovoljno dugotrajna da bi obezbijedila uklanjanje simptoma, saniranje oštećenja, i sprječavanje pojave komplikacija.
• Endoskopsko i hiruško liječenje se sprovodi kada medikamentno ne daje rezultate.

Gastroezofagusna refluksna bolest je često uporna i skrivena, te  može napraviti veoma ozbiljne komplikacije, a s druge strane, veoma je zahvalna za liječenje zbog mogućnosti pravilne edukacije pacijenata u smislu korekcije stila života i načina ishrane, a zahvalna je i za ljekara  u smislu odabira najoptimalnijeg načina liječenja. Kako je to dugotrajna bolest, često konvencionalni medikamenti ne daju adekvatan rezultat.

Ljekovi poput alginata, koji predstavljaju polimere prirodnih polisaharida izolovanih iz algi koji žive u sjevernim morima, u posljednje vrijeme predstavljaju odličnu samostalnu ili dopunsku terapiju koja zamiruje gore navedene nespecifične simptome.

Preparat formulisan na bazi natrijum-alginata, kalcijum-karbonata, natrijum-bikarbonata, i suvih ekstrakata ploda indijske smokve, lista masline, lista nane, korijena sladića, ploda kivija i lista zelenog čaja, sinergističkim djelovanjem  sastojaka, prirodnim putem reguliše pH vrijednost u želucu, smiruje gorušicu, smanjuje osjećaj mučnine i nagon za povraćanjem. Djeluju tako što na prirodan način regulišu kako prekomjernu želudačnu kiselost tako i sprječavaju vraćanje želudačnog sadražaja u jednjak.

Kalcijum-karbonat i natrijum-bikarbonat imaju antacidna svojstva i svojim djelovanjem regulišu kiselost u želucu, dok natrijum-alginat ima antirefluksna svojstva i tako sprječava povratak želudačnog soka u jednjak. Mješavina biljnih ekstrakata sadržana u proizvodu doprinosi očuvanju normalne probavne funkcije, kao i zaštiti organa digestivnog trakta od štetnog djelovanja produkata metabolizma i toksina.

Ono što je bitno iz ugla otorinolaringologa je da mogu da se koriste i samostalno i da vrlo brzo umiruju tegobe, naročito ukoliko je neophodan dodatni pregled gastroenterologa. Takođe ih karakteriše i osobina da djeluju kao superiorni ljekovi onda kada sva ostala terapija ne pomaže.