Intervju: ministar zdravlja dr sci Kenan Hrapović

U cilju sprečavanja masovnijeg obolijevanja u narednom periodu

INSISTIRAMO NA STRIKTNOM POŠTOVANJU PREPORUKA STRUKE

U cilju analize rezultata borbe protiv COVID-19 kod nas pozivu za gostovanje u intervjuu odazvao se ministar zdravlja dr sci Kenan Hrapović. U trenutku kada Crna Gora, prema podacima Instituta za javno zdravlje, bilježi stabilan trend oporavka od pandemijske opasnosti, ministar je izrazio zadovoljstvo zbog načina na koji je naš zdravstveni sistem dao odgovor u ovom smislu,  kao i zbog načina na koji su odgovorili zdravstveni radnici i građani Crne Gore. Sistem je, zbog usmjerenosti na suzbijanje jačanja pandemije, ostao uskraćen za adekvatan tretman hronično oboljelih i ranije planiranih medicinskih procedura, ali će to, kako je objasnio ministar Hrapović, biti nadoknađeno i ublaženo u narednom periodu, uz dodatno angažovanje ljekara i drugog osoblja.

Kako biste, u najkraćem, opisali aktivnosti koje je Ministarstvo zdravlja preduzelo povodom suzbijanja pandemije COVID-19 u Crnoj Gori?

Ministarstvo zdravlja je od početka epidemije COVID-19 u Kini, sa potrebnom pažnjom pratilo situaciju u vezi sa novim virusom. Pažljivo je praćeno stanje i prikupljana iskustva iz angažovanja struke i država u borbi sa epidemijom. Posebno su praćene i analizirane mjere i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, te preduzimane mjere na planiranju angažovanja zdravstvenog sistema Crne Gore i drugih institucija države.

Po mjeri širenja virusa na tlo Evrope i susjednih zemalja, te njegove izvjesne importacije i u Crnu Goru, Ministarstvo zdravlja je uz punu saradnju sa Institutom za javno zdravlje i Vladom, planiralo i preduzelo čitav niz mjera na pripremi za što bolju spremnost države, institucija, zdravstvenog sistema i građana, kako bi posljedice pandemije po Crnu Goru i njene građane bile što manje i podnošljive.

Ukratko, aktivnosti koje je MZ preduzelo, a u skladu sa mogućnostima i potencijalima Crne Gore, cijenim pravovremenim i potpunim. Posebno ističem uvažavanje svih preporuka medicinske struke od strane MZ i drugih državnih organa i institucija, što je svakako doprinijelo ovoj, sada možemo to reći, uspješnoj borbi sa COVID-19.

Ovih dana na snazi su mjere popuštanja izolacije. Šta je od preduzetih mjera, po Vašem mišljenju, imalo najviše efekta?

Sve mjere koje su od početka pandemije preduzimane od strane MZ i Nacionalnog koordinacionog tijela, a na preporuku IJZ, cijenim pravovremenim i uspješnim. Posebno imam u vidu da je njihovo preduzimanje bilo postupno, po mjeri narastanja opasnosti od importacije virusa, pa i kasnije, posle pojave prvih slučajeva zaraze u Crnoj Gori.

Moja je ocjena da su mere IJZ na praćenju i identifikaciji kontakata zaraženih osoba imale veoma veliki značaj. Uz to, mjere socijalne distance, zabrana masovnih okupljanja građana, kao i zabrana rada velikih tržnih centara, restorana, kafića, kladionica i drugih objekata gde se okuplja veći broj lica, imala je presudnu ulogu u kontroli epidemije.

Ove mjere, kao i druge koje je Ministarstvo zdravlja donosilo na predlog Instituta za javno zdravlje, svakako su najznačajnije. Takođe, mjere karantina i samoizolacije koje su preduzimane u odnosu na određene kategorije lica, dale su svoj puni efekat.

– Posljednja smo evropska zemlja koja je registrovala ‘prvi slučaj’ COVID-19 i prva koja je uspjela da iskorijeni virus! Hvala svim zdravstvenim radnicima i hvala građanima Crne Gore. Ovo je zajednički uspjeh!

U danima pred nama, odgovorno ponašanje i zajednička briga o zdravlju, naš su adut da i dalje budemo ponosni nosioci titule corona free države koja je pokazala da zna kako da se suoči i izbori sa opasnim neprijateljem, koji je pokorio cijelu planetu.

Zdravstveni sistem ostaje snažno posvećen svom primarnom cilju očuvanja zdravlja i života građana. Sve naše aktivnosti i u narednom periodu biće fokusirane na praćenje, razvoj i pripremljenost na odgovor u skladu sa epidemiološkim pokazateljima.

Građanima ste tokom perioda masovne izolacije uputili apel da sopstvenom odgovornošću postanu dio zajedničkog rješenja u borbi protiv koronavirusa. Da li ste zadovoljni njihovim odgovorom?

Kao ministar zdravlja moram istaći da sam izuzetno zadovoljan reakcijom, ozbiljnošću i odgovornošću većine naših građana u primjeni i poštovanju naredbi i preporuka MZ. Na svu sreću, neki izuzeci nepoštovanja ovih mjera i preporuka nisu postali pravilo i bili masovni. Da takvog odgovora i reakcije građana nije bilo, ne bi rezultati preuzetih mjera dali dobre efekte kakve do sada imamo. Zato i sada, bez obzira na trenutno povoljnu epidemiološku situaciju, još jednom apelujem na sve građane, institucije i vjerske zajednice da primjenjuju mjere i preporuke zdravstvenih radnika, te IJZ. Jedino na taj način nećemo ugroziti ni svoje, ni zdravlje drugih i poništiti postignuto.

Kako, sa ove distance u odnosu na trenutak izbijanja epidemije, komentarišete činjenicu da je masovna izolacija građana u svijetu bila glavna mjera borbe protiv ovog virusa?

Pa, imajući u vidu činjenicu da je COVID-19 nov virus, te da je na osnovu kineskih iskustava, iskustava drugih zemalja, dostupnih informacija na tu temu i preporuka SZO, jedino bilo izvjesno da je put prenošenja virusa kontakt zaražene osobe sa drugim licima i predmetima, to je bila logična i preporučena mjera. Dakle, fizička distanca, izolacija i samoizolacija lica, mjere lične i kolektivne higijene, kako bi se smanjila na najmanju moguću mjeru opasnost od nekontolisane distribucije i prenošenja virusa.

Takođe, treba imati u vidu činjenicu nepostojanje vakcine ni adekvatne ciljane terapije protiv ove bolesti, izuzev pozitivne reakcije nekih bolesnika na antimalarijsku terapiju i ljekove. Kada se makar samo ove dvije činjenice imaju u vidu, onda je prevencija i kontrola širenja virusa masovnom izolacijom i samoizolacijom građana bila glavni „lijekˮ i mjera borbe protiv ovog virusa i kod nas, a i svuda u svijetu, bez obzira na veličinu i stepen razvijenosti država i njihovih zdravstvenih sistema.

Pogubne posljedice nepravovremenog preduzimanja ovih mjera najbolje ilustruju primjeri Italije, Španije, SAD, pa i nekih drugih zemalja, koje su zbog zakašnjelog preduzimanja mjera izolacije i samoizolacije imale ogromne ljudske žrtve i kolaps njihovih zdravstvenih sistema.

Kako ocjenjujete efekte mjera preduzetih u organizaciji rada zdravstvenih radnika u periodu borbe protiv COVID-19?

Zahvaljujući stalnom praćenju epidemije, pravovremenim procjenama i planiranju angažovanja raspoloživih kadrovskih i drugih kapaciteta naših zdravstvenih ustanova, a posebno kada je zaraza počela i u zemljama našeg okruženja, mi smo naše resurse primarno usmjerili na pripremu za epidemiju COVID-19. Tako su određene COVID bolnice po regionima u Crnoj Gori, određeni i pripremljeni primarni i sekundarni kapaciteti za karantinsku izolaciju, krenulo se sa nabavkom dodatne medicinske opreme i druge mjere.

Zdravstveni radnici, kako medicinsko, tako i nemedicinsko osoblje, pokazali su najviši stepen odgovornosti i opravdali povjerenje, iskazavši visok profesionalizam, na čemu im još jednom odajem zasluženo priznanje. Ističem ovom prilikom profesionalizam kadra Instituta za javno zdravlje, čije su stručne preporuke i odnos u toku ove epidemije još jednom došli do posebnog izražaja i, ne bez razloga, došle u žižu interesovanja javnosti.

Organizacija rada i angažovanja raspoloživog kadra i kapaciteta zdravstvenog sistema u Crnoj Gori bila je adekvatna.

Šta mislite o procjeni da nakon perioda suzbijanja infekcije koronavirusom zaposlene u zdravstvu očekuje novi udar zaostalih obaveza u sprovođenju raznih zdravstvenih protokola kod hroničnih bolesnika? Imate li preporuke za efektno regulisanje takvog stanja?

Svakako, ta procjena je na mjestu. Iako neki protokoli u liječenju hroničnih bolesnika nisu prekidani, veliki je broj pacijenata sa hroničnim oboljenjima, a i drugih, ostao uskraćen za adekvatan tretman i neke procedure. To će se u narednom periodu uz dodatno angažovanje ljekara i drugog osoblja nadoknaditi i ublažiti.

Konkretne mjere, planovi i preporuke su već doneseni i biće prilagođavani u narednom periodu u skladu sa potrebama i prioritetima. Ono što je ova epidemija pokazala je svakako prilagodljivost našeg zdravstvenog sistema i da može efikasno odgovoriti na slične izazove i prijetnje po javno zdravlje. Međutim, istakao bih i da je ova situacija potvrdila potrebu izgradnje i opremanja nove Infektivne klinike, na kojoj insistiram od početka mandata i i čija realizacija teče zadovoljavajućom dinamikom, u partnerstvu sa Evropskom unijom, još od kraja 2017.godine.

Bojazan od „pucanjaˮ bolničkih kapaciteta unosila je najveću strepnju zdravstvenim vlastima tokom udarnog režima borbe protiv COVID-19. Zadovoljni ste načinom na koji je naš sistem dao odgovor u tom smislu?

Da. „Noćna moraˮ svih koji su bili uključeni u borbu sa ovim virusom, bila je mogućnost i najgori scenario — da virus nekontrolisano i masovno bude importovan u Crnu Goru, te da u toj varijanti masovnog obolijevanja postojeći bolnički i drugi kapaciteti neće biti dovoljni za zbrinjavanje zaraženih. Ova pretpostavka u kombinaciji da tom prilikom dođe i do značajnijeg obolijevanja medicinskog kadra, bila je zastrašujuća. Posljedice toga vidljive su u nekim od razvijenih evropskih zemalja, gdje je došlo do pravog kolapsa zdravstvenog sistema i velikog broja zaraženih i preminulih.

No, na svu sreću, zahvaljujući činjenici da su preduzete brojne preventivne mjere, na čemu je Ministarstvo od početka insistiralo, a naglašavam, IZJ stručno i profesionalno predlagao cijelo vrijeme, do importacije virusa došlo je kasnije u odnosu na druge zemlje, a slučajevi zaraze, njihovi kontakti i klasteri kretanja virusa dobro detektovani i praćeni, do takvog scenarija nije došlo.

Lično sam veoma zadovoljan kako je naš sistem dao odgovor u ovom smislu, uz obavezu da na bazi ovih iskustava, razvijemo snage, koncept i strategiju angažovanja ljudskih i materijalnih resursa i institucija u ovakvim i sličnim situacijama.

Na koji način će se Ministarstvo zdravlja u periodu pred nama odnositi u vezi sa borbom protiv aktuelne pandemije? Šta su prioriteti?

Ministarstvo zdravlja će i u narednom periodu aktivno učestvovati u borbi sa ovom epidemijom i njenim posljedicama. Prioriteti će biti na stalnom praćenju epidemiološke situacije u zemlji, u evropskim i posebno državama u okruženju, te pravovremenom predlaganju i preduzimanju mjera na prevenciji ponovnog pojavljivanja ove opake bolesti u većem obimu. Takođe, na bazi iskustava naše zemlje, zemalja regiona i drugih, kao i preporuka SZO, predlagaćemo Vladi i drugim nadležnim institucijama mjere koje bi trebalo preduzimati.

Ono što je izvjesno jeste činjenica da ovaj virus nije iskorijenjen, te da je vjerovatna pojava njegovog ponovnog ,,aktiviranjaˮ u narednom periodu. Zato će Ministarstvo zdravlja insistirati na striktnom poštovanju preporuka struke, nakon ovog postepenog ukidanja mjera, kako bi se spriječilo masovnije obolijevanje u narednom periodu.

Ovo će posebno biti značajno kada je u pitanju set mjera na kontroli i praćenju ulazaka u našu zemlju, imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora primarno turistička destinacija, te da nas u cilju ublažavanja ekonomskih posljedica pandemije COVID-19 u narednom periodu očekuje priliv stranih turista u određenom obimu.

Vaša poruka čitaocima?

Uz zahvalnost građanima Crne Gore na njihovom odgovornom odnosu u primjeni mjera koje su donošene od strane Vlade i NKT, zdravstvenim radnicima i drugim službama i institucijama koje su bile angažovane u njihovoj primjeni i kontroli, moja poruka građanima je da i u vremenu koje je pred nama, slušaju i primjenjuju mjere i savjete struke u vezi sa prevencijom i suzbijanjem ove bolesti.

Jedino na taj način možemo biti sigurni da ćemo sačuvati svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih i iskazati ljubav i patriotizam prema svojoj zemlji, Crnoj Gori.

                                                                                                    Anita Đurović