[heading size=”7″]Značaj prebiotika i probiotika[/heading] Pravilna ishrana odojčeta podstiče zdrav rast i razvoj, pravilan razvoj kognitivnih funkcija i sprečava gojaznost. Njome se postavlja osnova za čitav život. Ovo dobija na značaju tim više što je utvrđeno da je obolijevanje od dijabetesnih poremećaja direktno povezano sa gojaznošću. Na taj način, pravilnu ishranu odojčadi možemo shvatiti i kao vid preventivnog djelovanja. Roditelji treba da ozbiljno pristupe edukaciji o pravilnim načinima ishrane svog djeteta, da se informišu o preporukama stručnjaka i sa najvećom savjesnošću primjenjuju preporuke koje se odnose na pravilnu ishranu njihovog djeteta. To predstavlja program sa kojim treba početi od najranijeg perioda, tj. već od rođenja djeteta.
Danas je u svijetu, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Unicefa, aktuelan trend vraćanja kulturi dojenja. Nema sumnje da je majčino mlijeko najbolja i jedinstvena hrana za odojče. Kao potpuno adekvatan, prirodni način ishrane, majčino mlijeko ostaje najpoželjniji i optimalan način ishrane odojčeta. Značaj njegove primjene ogleda se u uspostavljanju psihofizičke ravnoteže bebe, a direktno se odnosi na formiranje humoralnog imuniteta, tj. imuniteta bebe koji se postiže regulacijom tjelesnih tečnosti (faktor rasta zastupljenosti Lactoba-cillus biidusa u organizmu odojčeta, tj. laktobacila koji sačinjava dio normalne flore digestivnog trakta; antistafilokokni faktor; regulacija sekretornog imunoglobulina A, komplemenata, laktoferina, lizozima, interferona, odnosa laktoperoksidaza-H2O2-tiocianat i dr. Regulacija mikrolore; celularnog imuniteta, tj. imuniteta zasnovanog na ćelijskoj osnovi: prije svega regulacija zastupljenosti makrofaga, T i B limfocita i granulocita u organizmu, te stvaranje emotivne veze majke i djeteta, predstavljaju još neke od prednosti koje se na potpuno prirodan način i sa najvećim učinkom mogu ostvariti dojenjem majčinog mlijeka.
Majčino mlijeko je bogato oligosaharidima koji imaju prebiotičko dejstvo i probioticima, prije svega laktobacilima i biidus lorom. Ova činjenica ima poseban značaj kada govorimo o efektima primjene rezultata naučne analize djelovanja majčinog mlijeka na zdravlje odojčeta. Regulacija mikroflore majčinim mlijekom, sistema koji je od posebnog značaja za pravilnu apsorpciju i preradu hranjivih materija u organizmu, uspostavlja se balansiranim djelovanjem laktoze; prebiotika – jedinjenja koja služe kao izvor hrane postojećoj crijevnoj flori; probiotika – specijalne kulture koje preživljavaju prelaz iz želuca u crijeva i ispoljavaju pozitivno dejstvo u crijevima; laktoferina; lizozima i imunolobulina. Fiziološka crijevna flora pomaže sazrijevanju još nerazvijenog imunog sistema i na taj način doprinosi zaštiti odojčeta od infekcije.
Za primjenu alternativnih vidova ishrane odojčeta, čemu se pribjegava tek u situaciji kada majka nije u mogućnosti da doji bebu, posebno je značajna činjenica da na pravilan razvoj mikroflore utiču probiotici i prebiotici. Njihova kombinacija u vidu adekvatno odrađene mliječne formule za prehranu odojčeta na optimalan način stimuliše razvoj korisne lore organizma odojčeta.
Dojenje je jedini optimalan način ishrane odojčeta, jer samo na taj način dijete može dobiti sve sastojke neophodne za pravilan rast i razvoj.
Ukoliko majka iz nekog razloga ne doji odojče, ili nema dovoljno mlijeka, neophodno je odabrati adekvatnu mliječnu formulu.
Primjena mliječnih formula koje sadrže prebiotike GOS (galaktooligosaharide) i probiotik Lactobacillus fermentum hereditum, izolovan iz majčinog mlijeka, povoljno utiču na pravilan rast i razvoj odojčeta i jačanje imunog sistema.
Mliječne formule
Ukoliko ne postoji način da se ishrana odojčeta vrši dojenjem majčinog mlijeka, pribjegava se upotrebi mliječnih formula. Treba, međutim, znati da su mliječne formule zamjena za kravlje, a ne za majčino mlijeko, ali da se u novije vrijeme pojavljuju i neke mliječne formule koje sadrže kombinaciju probiotika i prebiotika izolovanu iz majčinog mlijeka.
Najbolji izbor za primjenu predstavljaju mliječne formule pripremljene iz sirovina čije je organsko-biološko porijeklo bazirano na maksimalno obezbijeđenim uslovima zdravog odgoja, tj. Na upotrebi mlijeka koje potiče od stoke koja boravi u zdravom prirodnom okruženju, zaštićenom od dejstva insekticida, pesticida i hemikalija.
Ukoliko roditelji odluče da za ishranu svog djeteta koriste mliječne formule koje se po ljekarskoj preporuci mogu dobiti u farmaceutskim ustanovama, treba da obrate pažnju na to da receptura mora da slijedi preporuke: Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-a), Evropskog društva za pedijatriju, gastroenterologiju i ishranu (ESPGAN-a) i Evropskog društva za pedijatrijsku alergiju i imunologiju (ESPAC-ija).
Značaj prebiotika i probiotika
Majčino mlijeko po svom sastavu i karakteristikama ukazuje na značaj prisustva prebiotika i probiotika. Kao poseban probiotik izolovan iz majčinog mlijeka treba istaći Lactobacillus fermentum hereditum.
Prebiotici koji se koriste u mliječnim formulama mnogo su efikasniji i korisniji ukoliko su to galaktooligosaharidi (GOS), nego npr. fruktooligosaharidi koji su biljnog porijekla. Dokazano je da probiotik Lactobacillus fermentum hereditum najbolje raste na podlozi GOS-a, čime ova kombinacija pokazuje odličnu sinergiju i pravi izbor za mliječnu formulu.
Poseban doprinos primjeni ovog saznanja dali su rezultati jedne randomizirane, dvostruko slijepe studije čiji istraživački dio se odnosio na praćenje efekata ishrane kod 164 odojčeta starosti od 6 mjeseci pa naviše. Studija je sprovedena na dvijema klinikama u Španiji u roku od 6 mjeseci.
Studijska grupa, koja je obuhvatila 82 ispitanika, dobijala je standardnu prehranu obogaćenu Lactobacillus fermentum hereditumom (2 x 108 cfu/dan) i GOS-om (0,4g/dl). Kontrolna grupa je dobijala hranu obogaćenu GOS-om, bez probiotika. Obje grupe dobijale su hranu tokom 6 mjeseci.
Ispitanici su podvrgnuti kliničkom pregledu na početku studije, nakon isteka 3 mjeseca i nakon 6 mjeseci. Ispitivani su parametri rasta i razvoja: dužina, težina, obim glave, a ocjenjivan je i kvalitet stolice.
Drugi aspekt iste studije imao je za centar interesovanja uticaj prebiotika i probiotika na pojavu infekcija: gastrointestinalnih i respiratornih. Za vrijeme 6 mjeseci, koliko je trajala studija, kod 82 djeteta iz kontrolne grupe nastupila je 61 gastrointestinalna infekcija (prolivi), dakle oko 0,7 epizoda te vrste po djetetu. U studijskoj grupi zabilježene su 24 epizode sa dijarejom kod 82 djeteta, što odgovara broju od 0,3 epizode po djetetu (61% manje!). Respiratorne infekcije su u studijskoj grupi redukovane za 25%.
Zaključak studije bio je da je sadržaj laktobacila u stolici odojčadi studijske grupe nakon 6 mjeseci bio značajno povećan u odnosu na kontrolnu grupu. Time je dokazano da pomenuta kombinacija prebiotika i probiotika stimuliše laktobacilsku floru efikasnije nego što to je to slučaj sa samostalnom primjenom prebiotika. Ustanovljeno je i da djeca iz studije nisu imala više infekcija nego što je to propisano standardnim vrijednostima iz literature. U grupi sa isključivo prebiotičkom ishranom bilo ih je manje nego što je uobičajeno. Ova brojka je bila još manja u grupi sa simbiotskom ishranom (Lactobacillus fermentum i GOS)! Iz toga se može zaključiti da već i sam GOS redukuje učestalost infekcija, ali da je redukcija značajno veća kod kombinacije GOS-a i Lactobacillus fermentum!
dr Nebojša Kavarić, spec. pedijatar
Dodajte komentar