Danas su maligna oboljenja u velikoj mjeri svedena na nivo hroničnih oboljenja, poput dijabetesa ili srčanih oboljenja. Gledano sa te strane sve više je ljudi koji dugo žive i nakon otkrivanja bolesti ili se uspješno liječe uz adekvatnu terapiju tako da ne postoje neizlečive bolesti, nego neizlečivi pojedinci.
Današnje stanje u borbi protiv malignih oboljenja počinje od prevencije, a napreduje što preciznije dijagnostike i kvalitetene terapije pa sve do palijativne njege ukoliko se dođe do nekih terminalnih faza obolijevanja.
LIJEČENJE
Osim već dobro poznatih metoda liječenja hemio, hormonoterapijom i bisfosfonatima sve više se posvećuje pažnja razvoju histopatloških i molekularnih tehnologija koje daju ogroman doprinos uspješnoj kliničkoj praksi. Današnja medikamentozna terapija je na nivou mikrofarmakologije. Rade se analize pojedinih egzona, određenih mjesta na genima i tačno se može otkirti da li postoje određene mutacije na genu i da li će lijek na to da djeluje.
Ciljane, target terapije su pojačale optimizam u liječenju jer daju odlične rezultate. Ali …Uvijek postoji „ali”. One su propraćenje najčešće značajnim promjenama na koži, noktima, opštem stanju pacijenta. U liječenju uvijek moramo uzeti u obzir što bolju ravnotežu između kvaliteta i dužine života odnosno približiti uglove gledanja pacijenta i njegovog ljekara na (ne) prihvatljivost neželjenih efekata ciljanih terapija. Obavezni smo imati na umu da ove ciljane terapije najčešće traju mjesecima pa i godinama a da bolesnik koji ih prima za to vrijeme treba što normalnije da živi.
Postoje i specijalni testovi koji mogu napraviti veoma tačnu procjenu u kom procentu je vjerovatnoća da se karcinom dojke vrati. Ove analize nam govore o tome da li oboljeli treba da prima hemioterapiju ,čak određuju i vrstu hemioterapijskog protokola koji treba primijeniti.. Hirurgija je nešto što je najčešće nezaobilazno u onkološkoj terapiji. Činjenica je da je hirurgija u nekim oblastima dostigla svoj maksimalan domet. Tim prije i tim veći značaj u liječenju oboljelih ima korišćenja specijalnih radioterapijskih 3D tehnika, direktna primjena otvorenih izvora zračenja u oblasti ginekološke, plućne, digestivne i urološke onkologije kao i primjena radioter-apije kod tumora mozga u svrhu „isjecanja tumora” bez oštećivanja zdravog tkiva regije u kojoj se nalazi. Kod karcinoma štitaste žlijezde i karcinoida ogroman značaj u liječenju ima primjena radioaktivnih nukleida. Terapija boli je kod koštanih metastaza gotovo sinonim za palijativnu zračnu terapiju.
Ono što u Crnoj Gori otežava borbu protiv ovih oboljenja je nepostojanje nacionalnog registra. Takođe, kliničke studije su ono čemu kao mala zemlja nismo dorasli. S obzirom na broj stanovnika i broj oboljelih ne možemo da se uključimo u tu vrstu istraživanja putem kojih bismo imali priliku da dobijemo ultraskupe ljekove. I one terapije koje se koriste kod nas su prilično skupe, iako se pacijentima tako ne čini jer ljekove koje dobiju na knjižicu smatraju besplatnim.
Te „besplatne” terapije koje FZ CG obezbjeđuje osiguranicima koštaju nakada hiljadama eura samo na mjesečnom nivou.
Svakako da se ljudsko zdravlje ne mjeri novcem, ali u materijalnom smislu put do izliječenja je veoma skup.
KVALITETNA NJEGA PACIJENATA
Ono što nedostaje Crnoj Gori, a i regionu su hospisi. To su ustanove u kojima pacijent dobija sveobuhvatan tretman u krajnjim fazama bolesti. Pacijentima i rodbini je jednako važno da se kvalitet života i dostojanstvo očuva i u poslednjim trenucima. Posebno se naglašava značaj fizikalne,socijalne, profesionalne, antidolorozne i psihološke podrške i rehabilitacije. Osim kvalitetne njege neophodno je pacijentima omogućiti što eikasniju eliminaciju bola koji je naš najveći neprijatelj. Mi još uvijek nemamo kliničkog psihologa koji bi radio na psihološkoj podršci oboljelim.
Mora se obezbjediti podrška Ministarstva zdravlja CG kao i klubova i NVO,odnosno najšire drušvene zajednice što je veoma bitno za osnivanje i održanje jednog hospisa. Osim kvalitetne njege neophodno je pacijentima omogućiti što efikasniju eliminaciju bola koji je naš najveći neprijatelj.
Nije zdravlje nešto najdragocjenije i najvrijednije što imamo, zdravlje je jedino što nam je dragocjeno i vrijedno!
Piše: Prim, dr Nada Cicmil Sarić Medikalni onkolog sa Klinike za onkologiju u Kliničkom Centru Crne Gore
Predavanje, American Corner, Podgorica
Add comment