Maligna oboljenja (II)

0
271

PREVENCIJA

Postoje primarna i sekundarna prevencija malignih oboljenja. Primarna podrazumjeva način života, izbjegavanje stvari koje utiču na faktore rizika, zdraviju ishrana, što više rekre­acije i cjelokupno podizanje svijesti u vezi sa ovim problemom. Samopregled dojki već od 20. godine života se ubraja u ovaj oblik prevencije.

Sekundarna prevencija je vezana za preventabilne karci­nome i mi i kao profesionalci i kao ljudi ako već ne poradimo dovoljno na sprečavanju stvaranja maligne bolesti možemo uticati na rano otkivanje i pravilnu dijagnostiku. Potrebno je redovno posjećivati ljekara, obavljati sistematske preglede i što više izbjega­vati iracionalni strah jer je on nejnekorisniji.

Na međunarodnom nivu postoje protokoli o prevenciji i liječenju kojih se pridržavamo temeljno, ali za svakog pacijenta multidisciplinarni konzilijarni tip individualno dizajnira strategiju liječenja. Kreiranje terapije je nešto što se ne može uokviriti sa sve pacijente zajedno već podliježe mnogim improvizacijama na nivou koje su dozvoljenje usvojenim protokolima, smjernicama i zakonskim regulativama.

Prethodne dvije godine smo dosta uradili na ustanovlja­vanju baze podataka za onkološki intrahospitalni registar i na razvoju internih protokola i vodiča za tretman vodećih oblika malignih bolesti.

Postoje razne NVO sa kojima sarađujemo i šteta što nisu integrisane u jedan koherentniji sistem kako bi funkcionisale na što bolji način i bolje doprinosile prevenciji primjenom radionica, tribina, zajedničkih druženja i implantacije edukativno-informativnih programa iz oblasti onkologije.

Papa test koji se koristi više od 70 godina je jeftin i lako dostupan svima, a opet imamo žena koje se ne kontrolišu redovno. Postoje i neke najave da će i kod nas početi korišćenje vakcina protivu selektovanih sojeva humanog Papilloma virusa koje bi uticale na spriječavanje nastanka karcinoma grlića materice kod žena, a davale bi se djevojčicama u ranom pubertetu prije prvog seksualnog odnosa. Edukovati mladu populaciju o značaju izbjega­vanja promiskuiteta,izbjegavanja preranog stupanja u intimne odnose,o značaju upotrebe kondoma i održavanja intimne higijene kao i o prirodi seksualno prenosivih oboljenja.

Svi ti oblici sekundarne prevencije predstavljaju jednos­tavne preglede koji bi svi trebalo da obave. Svaka žena bi trebalo da redovno radi papa test. Potrebno je uključiti što veći broj žena u „screening” programe za mamografiju, koja se bazira na pacijentkinje koje nemaju nikakvih tegoba. U 40. godini se radi bazična mamografija, a filmovani zapis se pravi svake dvije godine i prate se određene promjene ukoliko ih ima.

U Americi je prije više od 10 godina predstavljen lijek za žene sa visokim rizikom obolijevanja od karcinoma dojke. Studija oko učinkovitosti je rađena sa 13 175 žena, a ubrzo je preki­nuta jer su rezultati brzo bili očigledni pa je lijek kao hemioprevencija pušten u promet.

Mastektomija kao vid sekundarne prevencije je nešto što se radi već 20 godina, a posebno je popularna u Engleskoj. Zbog određenih faktora rizika se i potencira planiranje porodice i rađanje djece u nekom prikladnijem dobu.

Karcinom debelog crijeva se može rano dijagnostifikovati jednostavnim testom. Pacijenti se mogu obratiti doktoru nadle­žnom za skrining u DZ Danilovgrad.

Prevencija obuhvata i borbu protiv pušenja koja bi trebalo da bude bespoštedna kako bi se što više uticalo na sma­njenje pušenja. Ohrabrujuće rezultate na ovom polju pruža primjena niskodozažnog CT ali još nije ustanovljeno koliko često raditi preglede kao i koliko je metoda skupa u odnosu na metodu prestanka pušenja.

Problem je što danas posvećujemo malo pažnje nekim stvarima, doktori sve češće tumače papire, a ne pacijentovo opšte stanje. Takođe, pacijenti se često edukuju preko interneta na raznim forumima i uvijek usvoje ono što bi im u tom trenutku najviše odgovaralo.

Internet medicinai alternativna medicina su po mom mišljenju dvije najveće zablude i stranputice savremene onkologije.

Potrebno je razbiti predrasude o tumor markerima koje postoje godinama, a neadekvatno korišćenje nam otežava rad. Tumorski markeri koliko god bili senzitivni i specifični nemaju vrijednost u otkrivanju bolesti, već samo služe za praćenje evolu­cije stanja i u već otkrivenoj bolesti. Nemamo PET CT, koji je dobar, ali svakako nije svemoćan. Sve pacijente koji imaju pravu in­dikaciju za ovu pretragu već godinama šaljemo na pregled u Is­tanbul i Beograd., Imamo posebne magnete dojke i više nije neophodno da šaljemo pacijente u Kamenicu kako smo to do skoro radili.

POČETAK BOLESTI

Maligna oboljenja nastaju tako što dolazi do genetskih poremećaja ili poremećaja funkcija pojedinih gena. Ponekad postoji i pojačana funkcija gena koji unapređuju rast ćelije ili pak gube sposobnost da suprimiraju patološki rast. Jednostavno, nastaje gubitak osjećaja za prirodnu smrt ćelije. Tako dolazi do gubljenja oblika ćelije. Nastaje poremećaj njenog metabolizma, ponašanja i reprodukcije. Oslabe ili se poremete svi nivoi imuniteta i tako nastaje bolest.