Stručna prezentacija u okviru Medikalove Radionice
U okviru Radionice za novinare održane krajem marta u Tivtu, izazovnu temu činila je digitalizacija. Stručni predavači su u nekoliko navrata ukazali na značaj inoviranja u medicini i na praktične aspekte takvog djelovanja. Govoreći o medicini u digitalnoj eri, direktor Farmaceutske kompanije „Hoffmann−La Roche”, ujedno i predsjednik Zdravstvenog komiteta Američke privredne komore u Crnoj Gori, dr Miloš Ičević, prikazao je neke interesantne aspekte primjenjive u savremenom trenutku.
Stiv Džobs: Mislim da će najveću inovaciju u 21-om vijeku predstavljati intersekcija biologije i tehnologije. Nova era počinje.
Postoji nekoliko digitalnih trendova koji će oblikovati savremenu medicine i medicine budućnosti: možda na prvom mjestu jesu veliki podaci i podaci iz kliničke prakse (engl. Big Data / Real World Data), zatim ogromna količina medicinskih informacija i novih saznanja, vještačka inteligencija, digitalno zdravlje (digital health), koji uz snagu društvenih mreža mogu značajno doprinijeti poboljšanju zdravstvenog sistema i ishoda liječenja pacijenata.
Značaj prikupljanja velikog broja podataka (engl. big data)
Navodeći primjer funkcionisanja informacionih Sistema u Sjedinjenim Američkim Državama i velikih digitalnih baza podataka dr Ičević je na primjeru pacijentkinje azijatskog porijekla sa hormonski zavisnim karcinomom dojke prikazao kako se može odabrati najbolji terapijski protocol, upoređujući podatke aktuelne pacijentkinje sa tih 10.000 pacijentkinja sličnih demografskih I karakteristika bolesti. Ovo je bio primjer kako od big data preko real world data dobjama korist za svakodnevnu kliničku praksu i svakog pacijenta pojedinačno. Osnova ovoga, pošto obično nemamo razvijene informacione sisteme (svi podaci su prisutni, ali u papirnoj formi) jeste tzv. elektronski karton pacijenta – naglasio je on. Od prošle godine, kako je naveo, pokrenut je jedan tako veliki sistem umrežavanja bolničkih Sistema, relevantnih baza I elektronskih zdravstvenih kartona pacijenata na pametnim telefonima pacijenata u SAD-u, a procjena je da će se na godišnjem nivou te bolnice uštedjeti više milijardi amričkih dolara, zahvaljujući boljem operisanju informacijama, i posljedićno boljem rapolaganju vremenom i novcem osoblja i oboljelih.
Era gomilanja medicinskih informacija
− Da postoji jako puno novih saznanja koje trasiraju put savremene medicine i poboljšavaju ishode liječenja najeklatantnije se vidi na primjerima nekih carcinoma, koji se danas mogu ili izliječiti ili liječiti kao hronične bolesti. Jako je interesantna publikacija iz Američkog žurnala ljekara koja kaže da je tokom 1950-ih godina bilo potrebno 50 godina da bi se udvostručio broj medicinskih informacija i med. saznanja. U 2020. godini ovim trendom predviđaju da će se duplirati količina medicinskog znanja za samo 2,5 mjeseca – istakao je dr Miloš Ičević. Dakle, kaže on, s jedne strane imamo ogromnu količinu podataka u vezi sa pacijentima i načinima liječenja, a sa druge strane, uočavamo da velika količina novih informacija i saznanja opterećuje ljekare u svakodnevnoj praksi. − To znači da za nekoga ko je studirao medicinu 2000. godine, 2020. će to biti samo 6% od onoga što se u tom trenutku zna – navodi dr Ičević.
Vještačka inteligencija u medicini
Vještačka inteligencija (engl. Artificial intelligence and machine learning), danas sve više ulaee u medicinsku praksu. Zavisi kako gledamo na ovu pojavu, možemo reći da ljudi, tj. ljekari bivaju izloženi velikom pritisku, jer neki kažu da mašina postaje konkurencija ljudima, ali sa druge strane to treba gledati kao pomoć u svakodnevnom radu, ako uzmemo u obzir količine podataka i informacija ranije spomenute. Postoji primjer u radiologiji koji u kontekstu priče o potrebi zamjene ljudskog faktora mašinom govori upravo u korist mašine. Međutim, konsezus se za sada svodi na mišljenje da u budućnosti radiolozi (ili druge specijalnosti) neće sigurno ostajati bez posla zbog mašine, ali da će obavljanje posla zavisiti od novih vještina, koje podrazumijevaju i valorizaciju koristi od vještačke inteligencije. Na taj način, vještačka inteligenicija, kako se navodi, predstavlja samo pomoć za bolje odlučivanje u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
Digitalno zdravlje kao novi izazov
Digitalno zdravlje predstavljuju digitalne aplikacije (zatim nosivi digitalni aparati kao časovnici, mobilni telefoni i sl.), te razni digitalni servisi, koji imaju neke veze sa praćenjem stanja zdravlja njihovog korisnika. One, na primjer, mogu da čitaju puls, vrše procjenu uznemirenosti za vrijeme vršenja javne prezentacije i sl. Koriste velike baze podataka i na osnovu toga mogu da procijene da li je neko u riziku od razvijanja pojedinih bolesti i kojom dinamikom bi to moglo da se desi. Postoje, kako kroz primjer navodi dr Ičević, odobrena dijagnostička sredstva koja mogu da u potpunosti zamijene holter ili eho kardiogram. Američka agencija za ljekove u tom smislu najavljuje novu eru ovih medicinskih sredstava koja su u funkciji ili bolje dijagnostike i praćenja ili u konačnom prevencije bolesti i očuvanja zdravlja. U cilju ilustrativnijeg prikazivanja stanja na ovom planu, dr Ičević je opisao osnovne principe funkcionisanja dvaju takvih većih sistema: za multiplu sklerozu i karcinom dojke.
Add comment