[heading]KRATAK VODIČ ZA KONZUMACIJU NAPITAKA[/heading] Glavni razlog da se formira ovakav Vodič je to da je za nekoliko desetina godina u Americi udvostručen doprinos napitaka ukupnom kalorijskom unosu. Prosječan Amerikanac sada ostvaruje 21% kalorijskog unosa kroz napitke, dok su zaslađeni napici, u prosjeku, odgovorni za unos 189 kCal dnevno. U drugim zemljama je slična situacija, pa i u našoj. Nije za čuđenje što je voda u ovom Vodiču označena kao idealan napitak da se zadovolje dnevne potrebe. Svi ostali napici podijeljeni su u nekoliko kategorija, prema svom zdravstvenom i nutricionom značaju. Svaki napitak analiziran je u odnosu na:
1. Energetsku i nutricionu gustinu
2. Doprinos ukupnom kalorijskom unosu i uticaju na tjelesnu težinu
3. Doprinos dnevnom unosu esencijalnih materija u ishranu
4. Pozitivne efekte na zdravlje
5. Neželjene efekte na zdravlje.
Vodič napitke dijeli u 6 kategorija, od najpoželjnijeg (prva grupa), koji se uzimaju kao glavni napici, do najmanje poželjnih (šesta grupa), koje treba uzimati u vrlo ograničenim količinama.
PRVA GRUPA NAPITAKA – VODA
Konzumiranje vode je neophodno za metabolizam i normalne fiziološke funkcije. To obezbjeđuje unos esencijalnih minerala kao što su kalcijum, magnezijum i fluorid. Akutna dehidratacija dovodi do smanjenog rasuđivanja, nesvjestica, poremećaja u regulaciji tjelesne temperature, oštećuje funkciju kardiovaskularnog sistema i umanjuje radnu sposobnost. Ispijanje vode u normalnim količinama praktično nema neželjenih efekata. Iako se voda može unijeti u pretjerano velikoj količini, to se zaista rijetko dešava kod zdravih osoba koje imaju normalnu bubrežnu funkciju. Bubrezi su u stanju da izluče veliku količinu mokraće za kratko vrijeme i koriguju bilo kakav preveliki unos.
DRUGA GRUPA NAPITAKA – ČAJ I KAFA
Čaj je izvor flavonida i antioksidanasa kao i manjih količina mikronutritijenata, posebno luorida. Postoje validni dokazi da čaj može prevenirati kancer kod životinja, ali je još uvijek nejasno da li konzumacija čaja ima isti efekat kod ljudi. Čaj, takođe, sadrži tanine, za koje se pokazalo da poboljšavaju imunitet.
Kafa je u nekoliko prospektivnih studija povezana sa smanjenjem rizika od nastanka dijabetesa tipa 2. Sličan rezultat dala je i dekofeinizirana kafa, pa se sugeriše da je nešto drugo, a ne kofein, komponenta koja doprinosi smanjivanju rizika od dijabetesa. Konzumacija kafe, takođe, povezana je sa smanjivanjem rizika od nastanka Parkinsonove bolesti kod muškaraca, ali ne i kod žena, vjerovatno zbog modiikujućeg efekta estrogena. Kuvana, nefiltrirana kafa ima nepovoljne efekte na kardiovaskularni sistem jer povećava nivo holesterola u cirkulaciji.
TREĆA GRUPA NAPITAKA – OBRANO I SOJINO MLIJEKO
Mlijeko je djeci glavni izvor vitamina D u zemljama gdje se ono obogaćuje ovim vitaminom i kalcijumom i odličan je izvor visokokvalitetnih proteina. Obrano mlijeko i niskokalorijski jogurt mogu biti dio zdrave ishrane, ali ne neophodan. Sojino mlijeko dobra je zamjena za kravlje.
ČETVRTA GRUPA NAPITAKA – NISKOKALORIJSKI NAPICI
Nekalorijski zaslađeni napici (takozvani dijet-napici) preporučljiviji su od kalorijskih napitaka. Sadrže vodu i nekalorijske zaslađivače i dobar su izvor tečnosti, ali postoji indicija da konzumacija ovih napitaka izaziva želju da se piju i šećerom zaslađeni napici.
PETA GRUPA NAPITAKA – KALORIJSKI NAPICI SA HRANLJIVIM MATERIJAMA
Voćni sokovi (100%) sadrže većinu hranljivih materija koje sadrži i njihov prirodni izvor. Međutim, oni imaju relativno veliku energetsku vrijednost a manje vlakana i drugih nenutricionih komponenata samog voća. Vodiči za zdravu ishranu, sve više, savjetuju unos samog voća umjesto voćnih sokova. Punomasno mlijeko sadrži veliku količinu kalorija i zasićenih masnih kisjelina i osobe starije od 5 godina ne treba da ga konzumiraju. Neželjeni efekat zasićenih masti pokazale su mnogobrojne studije, posebno što se tiče povećanog kardiovaskularnog rizika.
Alkoholna pića, takođe, sadrže kalorije. Dok je eksesivan unos alkohola povezan sa ozbiljnim zdravstvenim i socijalnim problemima, umjerena konzumacija ima blagotvorna dejstva na kardiovaskularni sistem pa i na dijabetes tipa 2. Umjerenost se defniše kao konzumiranje ne više od jednog pića za žene i dva za muškarce.
ŠESTA GRUPA NAPITAKA – ZASLAĐENI NAPICI
Zaslađeni napici koji imaju veliku energetsku gustinu a nemaju drugih nutritivnih materija, najmanje su preporučljivi. Oni mogu biti gazirani ili negazirani i obično su zaslađeni saharozom ili fruktozom. Kalorijski napici povezuju se sa pojavom karijesa, gojaznošću i dijabetesom tipa 2. Preporuka je da se ovi napici konzumiraju u vrlo izuzetnim prilikama.
Autor: dr Valentina Kalinić, spec. endokrinolog Društvo za borbu protiv šećerne bolesti, Bar
Add comment