Adekvatna ishrana u prvoj godini života obezbjeđuje optimalnu nutriciju, kao glavnu karkteristiku zdravlja, rasta i razvoja djeteta. Pravilan pristup hranjenju odojčadi, uz uvažavanje principa ekskluzivnog dojenja u uzrasnom periodu do šest mjeseci, postpuno prihranjivanje i započinjanje nemliječne hrane, predstavljaju početak stvaranja doživotnih navika u ishrani, čvrsto vezanih za dobro ili loše zdravstveno stanje. Istraživački podaci, međutim, pokazuju da se 34% beba uzrasta do četvrtog mjeseca hrani majčinim mlijekom, 37% beba prehranjuje se adaptiranom mliječnom formulom, a 29% beba tog uzrasta hrani se kombinovanom ishranom.
Opšte je poznato da ishrana majčinim mlijekom predstavlja najpoželjniji oblik ishrane odojčeta. Majčino mlijeko ima maksimalni prioritet u ishrani djeteta starosti do pola godine. Nakon toga perioda, prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije od 2001. godine, postepeno se pristupa privikavanju organizma odojčeta na konzumiranje čvrste, u prvom redu nemliječne hrane (žitarice, voće, povrće, meso). Dohranjivanje ovog tipa može se započeti i kod beba uzrasta 4 mjeseca, ali samo pod uslovom da individualne potrebe djeteta ukazuju na neophodnost dodavanja dopunske prehrane. Prema podacima istraživanja izvršenog 2003. god., skoro 85% roditelja ne ispunjava navedene preporuke o ishrani odojčeta.
Odojče se postepeno upoznaje sa novim ukusima žitarica, povrća, mesa, voća. Roditelji treba da znaju da u ishranu djeteta do navršene prve godine ne treba uključivati: so, šećer, med, plodove mora, kravlje mlijeko, jaja, gazirana pića, pića sa kofeinom.
Najčešći uzrok digestivnih problema beba uzrasta 6-12 mjeseci predstavljaju infekcije, što nikako nije u vezi sa, kako se to često misli, upotrebom čvrste hrane u ishrani. Problem posebne vrste predstavlja produžena upotreba flašice. Prema podacima istraživanja objavljenog u Nešnal helt intrervjuu (National helth Interview) 20% dvogodišnje i 9% trogodišnje djece i dalje koriste lašicu. Produžena upotreba lašice udružena je sa povećanim rizikom za razvoj karijesa, gojaznosti, loših navika u ishrani i slično.
Adekvatnim načinom informisanja (savjetovališta ishranu, nacionalni vodiči, mediciniski časopisi, magazini) roditelji mogu stvoriti predstavu o osnovnim principima ishrane beba. Razlozi protiv ranog uvođenja nemliječne hrane su: mogućnost dobijanja alergije na hranu, nekontrolisano gojenje, nemogućnost kvalitetnog gutanja čvrste hrane prije 4-6 mjeseci, mogućnost gušenja zalogajem hrane, releks izbacivanja hrane, nedovoljno ostvaren akt gutanja…
Neophodnost unosa nemliječne hrane nakon šest mjeseci žiovta bazira se na povećanju zahtjeva odojčeta u kalorijama, vitaminima i mikroelementima.
Nemliječnu ishranu bebe starije od šest mjeseci, kada je u pitanju čvrsta hrana, treba otpočeti cerealijama pomiješanim sa majčinim mlijekom, mliječnom formulom ili vodom, ili termički obrađenim voćem i povrćem. Kojom vrstom hrane će započeti nemliječna ishrana često zavisi i od tradicionalnih navika sredine u kojoj raste beba. Dijete je poželjno hraniti kašičicom, a ne bočicom. Čvrsta hrana se uvodi postupno, jedna po jedna namirnica, u intervalima i postepeno se količinski povećava. Hrana se daje u tečno-kašastom obliku, a krejem prve godine života dobro gnječena i sjeckana.
Voće je jedna od pet glavnih namirnica piramide ishrane. Ono sadrži vodu, ugljene-hidrate: sukroza, fruk-toza, glukoza i sorbitol; minerale, vitamin A, vitamin C … Prednosti pripremanja voća u dječijoj ishrani sastoje se u dokazanoj djelotvornosti u povećavanju resorpcije gvožđa, nepostojanju masti i holesterola u njihovom sastavu, smanjivanju rizika od pojave kancera i srčanih bolesti. Bebama treba davati isključivo pasterizovane voćne sokove, jer jedino kod njih ne postoji mogućnost kontaminacije mikroorganizmima kao što su ešerihija koli, salmonela i kriptosporidijum (Escherichia coli, Salmonella, Cryptospo-ridium).
U periodu 6-7 mjeseci u bebinu ishranu treba uvrstiti kuvano povrće, voće i meso. Ishranu treba planirati tako da dijete uzrasta 10-12 mjeseci bude naviknuto na tri obroka i dvije užine dnevno. Od toga 3-4 obroka treba da sadrže mlijeko ili mliječne proizvode.
Izbjegavanje navike uspavljivanja uz bočicu, sa formulom ili sokom, predstavlja još jedan preporučljivi postulat za pravilno uhranjivanje djece.
Piše: dr Veselinka Đurišić, Klinički centar Crne Gore
Add comment