Prof. dr Gorica-Sbutega Milošević, ukazala je da pravilna ishrana predstavlja zadovoljavanje čovjekovih potreba za energetskim i esecijalnim vrijednostima u mjeri da ne dovede do poremećaja zdravlja. Ciljevi ishrane Svjetske zdravstvene organizacije i Evropske unije su veoma slični. I u jednom i u drugom slučaju, procenat ukupnih masti je između 13-35%. Body masni indeks idealan je od 21 do 22%, ali se smatra normalnim sve što je do 25%. Pacijent se neće liječiti samo ishranom već promjenama navika u ishrani, ali zauvijek. Optimalan procenat proteina u ishrani, po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i Evropskoj uniji, je od 10-15%, ugljenih hidrata 55-70%. Mnogo je važno da se upotreba soli svede na minimum da ne bi došlo do poremećaja zdravlja. Što se tiče hroničnih nezaraznih bolesti njihov porast je u cijelom svijetu. Od 2008. godine, 48% pacijenata je umrlo od kardiovaskularnih bolesti a 21% od maligniteta. Ipak, u posljednjem istraživanju se spustio nivo pacijenata sa kardiovaskularnim oboljenjima ali je ujedno porastao i broj smrtnosti pacijenata od maligniteta u evropskim zemljama za 6,9%. Kardiovaskularne bolesti su u najvećem procentu prisutne u cijelom svijetu. Smrtnost od karcinoma je najveća u Aziji (Kina), a što se tiče infektivnih bolesti, Afrika ostaje sa najvećim brojem smrtnosti od AIDS-a. Hronične nezarazne bolesti koje su direktno povezane sa Savjetovalištem sa ishranu su: gojaznost, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, kancer, osteoporoza i oboljenja zuba. Ono što bismo mogli da uradimo kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti je regulisanje ishrane mastima, unošenjem masti tj. unošenjem određenih, najmanje štetnih masti, unošenjem velike količine dijetskih vlakana, funkcionalnih komponenata: fitosterola, gvožđa, aminokisjelina, zatim antioksidanasa koji će zajedno sa vitaminom B učiniti da se snizi i onemogući taloženje i stvaranje promjena u kardiovaskularnom sistemu. Mediteranska dijeta je najbolji tip ishrane koji se primjenjuje usljed smanjenja unosa zasićenih masnih kisjelina i zamjena zasićenih masti sa nezasićenim, prevashodno mononezasićenim mastima i uljima, uz visok unos povrća, voća i integralnih žitarica rezultiraju: poboljšanjem lipidnog profila plazme, sniženjem LDL-holesterola i triglicerida, povećanjem ili nemijenjanjem HDL-holesterola, smanjenjem oksidacije lipida, smanjenjem rizika aterotromboze, poboljšanjem endotelne funkcije, smanjenjem insulinske rezistence. Osnov ove ishrane su integralne žitarice, svježe voće i povrće, mliječni proizvodi sa smanjenjem procentom masti, riba, bijelo meso i morski plodovi. Zatim, biljna ulja uz izbjegavanje margarina i uz manje od kafene kašike soli uz adekvatnu pripremu i ritam obroka. Povećan unos zaštitinih materija: folna kisjelina, B6 B12 (smanjuju nivo homocisteina), B3 smanjuje nivo holesterola i time utiče na smanjenje kardiovaskularnih oboljenja. Osim toga pozitivnu antioksidantnu ulogu imaju vitamin C, gvožđe, selen, magnezijum i kalcijum, koji snižavaju arterijski pritisak i nivo holesterola. Povećan unos dijetnih vlakana rezultira sniženjem holesterola za 10-15%. Kada je riječ o ishrani i arterijskoj hipertenziji, 10 kg smanjenja tjelesne mase dovodi do sniženja krvog pritiska za 5 – 20 mmHg. Pored mediteranske dijete postoji i DASH dijeta (Dietary Approach to Stop Hypertension Diet) koja za samo dvije nedjelje može da snizi krvni pritisak za 8-14mmHg. Osnovne odlike ove dijete su: veoma nizak sadržaj zasićenih masti i holesterola i nizak sadržaj ukupnih masti. Težište je na povrću i nisko masnim mliječnim proizvodima, veće učešće biljnih proteina iz mahunarki i koštunica; bogat je magnezijumom, kalijumom i kalcijumom, biljnim proteinima i vlaknima, uz nizak unos natrijuma.
Dr Zorica Đorđević prezentovala je da su od 2013. godine u Crnoj Gori uspostavljeni registri za hronične nezarazne bolesti: maligne neoplazme, dijabetes, akutni koronarni sindrom i cerebrovaskularne bolesti. Prema dostupnim podacima iz registra malignih neoplazmi, ukupan broj novooboljelih od raka na nivou Crne Gore u 2013. godini iznosio je 1990. U odnosu na pojedine dijagnoze i polnu strukturu oboljelih, žene su najčešće obolijevale od karcinoma dojke (33,4%) , kolorektalnog karcinoma (9,20%) i karcinoma pluća (8,88%); dok je kod muškaraca najčešći bio karcinom pluća (22,19%), zatim kolorektalni karcinom (12,58%) i zloćudni tumor kože (10,22%). Svaka osma osoba starija od 20 godina u Crnoj Gori ima dijabetes. Preovladava DMII sa više od 83% oboljelih. 55,1% odraslih osoba u Crnoj Gori (46,7% žena i 64,2% muškaraca) ima neku formu prekomjerne tjelesne mase, što predstavlja zabrinjavajući podatak. Svaki drugi odrasli stanovnik Crne Gore (52%) svakodnevno ima tri glavna obroka. 75% odraslih osoba doručkuje svakog dana, a u prethodnom istraživanju je taj procenat bio 70%. Muškarci češće imaju tri obroka svakodnevno u poređenju sa ženama. Više od dvije trećine odraslog stanovništva (77%) u ishrani pretežno koristi bijeli hljeb, dok 7,5% njih koristi crni, ražani i slične vrste hljeba. Kada je u pitanju unos svježeg voća, 37% odraslih osoba ga svakodnevno konzumira. Voće značajno rjeđe konzumiraju stanovnici sjeverne Crne Gore, osobe iz ruralnih područja, kao i osobe muškog pola. 26% odrasle populacije jelo je ribu manje od jedanput nedjeljno. Udio odraslih stanovnika Crne Gore koji su jeli ribu manje od jedanput nedjeljno raste sa starosnim dobom i opada sa nivoom obrazovanja i kvintilima blagostanja. Po publikaciji “Prevalenca i doprinoseći faktori za prekomjernu težinu i gojaznost među školskom djecom u Crnoj Gori”, (Medicinski fakultet u Podgorici) 2012-2013. godine 22,9% populacije odnosno 5,3% djece imaju prekomjernu težinu ili gojaznost prema IOTF kriteriju (International Obesity Task Force criteria). Zaključeno je da je jedno od četvoro djece u Crnoj Gori prekomjerno uhranjeno, što je češće konstatovano kod dječaka nego kod djevojčica. Konstatovana je pozitivna korelacija sa gojaznošću roditelja, zaposlenjem roditelja, pušenjem majke i dnevnim igranjem igrica.
Add comment