OBILJEŽEN JUBILEJ U INSTITUTU ZA JAVNO ZDRAVLJE

0
490

24Institut za javno zdravlje je 22.10.2015. objeležio 12 godina rada Savjetovališta za ishranu. Prisutnima su se obratili doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, dr Borko Bajić, prof. dr Gorica Sbutega-Milošević i dr Zorica Đorđević.

Doc. dr Boban Mugoša, rekao je da je IJZCG prepoznao potrebu da se, pored zdravlja i javnog zdravlja, može značajno uticati i na kvalitet života i prevenciju čitavog niza bolesti sa kojima je povezana i ishrana. Savjetovalište za pravilnu ishranu je počelo sa radom 2013. godine sa ciljem pružanja pomoći pri programiranju pravilne ishrane, kao i stručne pomoći proizvođačima hrane.

– Ovim obilježavanjem želimo da skrenemo pažnju javnosti, a značaj pravilne ishrane, upravo u mjesecu kada se obilježava Svetski dan hrane – 16. oktobar, i dan borbe protiv gojaznosti – 11. oktobar. Prekomjerna težina, gojaznost, povećana konzumacija prezasićenih masti, šećera i soli, kao i mala konzumacija svježeg voća i povrća, postal su vodeći faktor rizika za mnoge nezarazne bolesti koje skraćuju životni vijek i štetno utiču na kvalitet života. U Crnoj Gori nezarazne bolesti učestvuju u ukupnim uzrocima smrti čak 80% od kojih bolesti sistema krvotoka i tumori sa preko 60%. Nažalost pored prekomjerne težine i gojaznosti, neuhranjenosti i neadekvatnog unosa mikronutritienata, predstavljaju prijetnju po zdravlje, naročito u ugroženim grupama kao što su djeca trudnice i starije osobe. U Crnoj Gori 55% odraslih osoba, odnosno 47% žena i 64% muškaraca, ima prekomjerni broj tjelesne težine i ako se sadašnji trend nastavi očekuje nas porast broja osoba sa prekomjernom tjelesnom masom, gojaznošću i drugim bolestima koje su povezane sa prekomjernom težinom. Prema istraživanju iz 2013. godine koje je uradio Monstat zajedno sa UNICEFOM, 22% djece mladje od 5 godina je gojazno, a svako 4 dijete školskog uzrasta je prekomjerno uhranjeno, istraživanje koje je sproveo Medicinski fakultet u 2015. godini. Na nacionalnom nivou se od strane nadležnih institucija mogu preuzeti mjere i akcije u sprečavanju javne gojaznosti i drugih nepravilnosti u ishrani. To su prije svega uvođenje strogih propisa u zaštiti djece od reklamiranja nezdrave hrane, promocija pravilne ishrane u školama, promocija fizičke aktivnosti na radnim mjestima kao i izgradnja adekvatnih naselja koja omogućavaju i promovišu bavljenje fizičkom aktivnošću. Plan ishrane Crne Gore 2015-2016. koji je nastao kao potreba da se preporuke donešene od strane Svjetske zdravstvene organizacije koji podrazumijeva ciljeve, prioritete i aktivnosti – rekao je dr Mugoša.

Dr Borko Bajić istakao je da Svjetovalište za ishranu pruža čitav sektor usluga, pored edukacije ili preventive, radi poboljšanja i očuvanja zdravlja i proizvođačima hrane korisne savjete za njihov posao. Sam pregled u savjetovalištu sastoji se od uzimanja lične porodične anamneze, anamneze ishrane u vidu labaratorijske analize, antropometrijska mjerenja, različita izračunavanja. U toku prvog pregleda poslije antropometrijskih mjerenja, gdje se određuje tjelesna masa na osnovu različitih obima, određujemo procenat masnoće, sadršaj proteina, analiziramo podatke i radimo kliničku procjenu nutritivnog zdravlja. Kontrolni pregled je od krucijalne važnosti u smislu praćenja pacijenta, jer se samo jednim pregledom i jednom terapijom ne može riješiti problem koji je trajao godinama, životni stil i navike. Tokom prvog pregleda je sasvim dovoljno uraditi osnovni skrining. Važno je dobiti podatke o ličnoj-porodičnoj anamnezi. Uloga ljekara specijaliste je svedena na nekoliko ciljeva: pitati, savjetovati, procijeniti, pomoći i odgovoriti. Pitanjem, odnosno anamnezom, dobijamo podatke o samoj ličnoj anamnezi, porodičnoj anamnezi, navikama u sprovođenju fizičke aktivnosti, u konzumaciji nezdrave ishrane – stilovima života, konzumaciji alkohola i cigareta, procjenjujemo na osnovu svih podataka kliničkih ispitivanja, kao i podataka koje dobijemo od pacijenata, trenutno stanje i motive koje neko izražava. Savjetovanje se ne razlikuje u odnosu na nivo svijesti koji neko ima prema samom problemu u odnosu na podatke iz lične i porodične anamneze, i u odnosu na sve ono što nam govori stručna nučna literatura kako nekome pomoći. Pomažemo u svim fazama procesa, od planiranja ishrane do kontrole, kako sve to utiče i mijenja zdravstveno stanje pacijenta, ali na kraju je najvažniji dogovor, odnosno pravilan odnos pacijenta prema terapiji. Nisu svi pacijenti koji žele da promijene svoj oblik ponašanja, životni stil i životne navike koje nepravilno utiču na njihov život, u istoj fazi i istom stanju. Od 2003. godine do danas u specijalističkoj ambulanti bilo je oko 10 hiljada pregleda, prvih pregleda, kontrolnih pregleda, gdje dolaze pacijenti različititog uzrasta i pola, ali ipak najzastupljeniji uzrast je od 18-65 godina. Edukacija o zdravoj ishrani osim sa Savjetovalištem organizuje se i sa drugim obrazovnim javnim ustanovama, uz česta gostovanja u elektronskim i pisanim medijima.