[heading]PREDSTAVLJAMO: Centar za nauku (CEZANA), Klinički centar Crne Gore[/heading] CEZANA – Centar za nauku Kliničkog centra Crne Gore, funkcioniše kao jedinica za usavršavanje naučnih potencijala ne samo ovog centra već i predstavnika svih segmenata zdravstvenog sistema Crne Gore. Od osnivanja, u njenoj organizaciji realizovan je veoma veliki broj naučnih manifestacija, sastanaka, prezentacija i susreta druge vrste usmjerenih na afirmaciju nauke u medicini. Tokom 2011. godine okončano je 329 programa usavršavanja i ostvareno učešće predstavnika crnogorskog zdravstva na 121-om kongresu, od čega na 9 svjetskih, 52 kursa, 45 seminara, 19 simpozijuma, 52-ije edukacija, 24 stručna sastanka i 16 konferencija. Za 2012. godinu predviđen je takođe veliki broj za naučnost opredijeljenih programa.
O radu ovog centra razgovarali smo sa direktorkom Prof. dr Slavicom Vujisić.
Centar za nauku je u svojstvu organizatora angažovan u priređivanju veoma velikog broja seminara, kurseva, predavanja, prezentacija, stručnih sastanaka, konferencija i sl. Kakvo je in-teresovanje crnogorske stručne javnosti za rad Vašeg centra?
Centar za nauku, kao organizaciona jedinica Kliničkog centra, prije svega ima za cilj da pruži različite usluge ljekarima, medicinskim sestrama, tehničarima i saradnicima kako bi se oni kontinuirano edukovali i usavršavali. Na taj način se osavremenjuje liječenje i pružanje zdravstvene njege našim pacijentima i prati razvoj medicine u svijetu. Zbog toga su zdravstveni radnici vrlo zainteresovani i redovno prate naš rad. Međutim, naše aktivnosti nisu zanimljive samo zdravstvenim radnicima Kliničkog centra već i onima koji rade u drugim sredinama. Seminari, simpozijumi, predavanja, kursevi i ostali stručni skupovi namijenjeni su i ljekarima iz primarnog i sekundarnog nivoa tako da redovno šaljemo obavještenja kolegama iz drugih zdravstvenih ustanova. Informacije kolegama pružamo u direktnim kontaktima, putem pisanih obavještenja, slanjem elektronske pošte kao i putem internet-sajtova Kliničkog centra i Centra za nauku. I upravo, analiziranje broja posjeta našim sajtovima, koje se povećava iz mjeseca u mjesec, govori o tome da postoji veliko interesovanje stručne javnosti za rad Centra za nauku.
Kako je koncipiran Centar za nauku? Ko radi na zadatim projektima?
U Centru za nauku, osim mene, kao saradnici medicinske struke imaju veoma značajnu ulogu dr sc. med. Elvir Zvrko (sektor kontinuirana edukacija), dr sc. med. Aleksandar Čelebić (sektor međunarodne saradnje) i mr sc. med. Ognjen Jovićević (sektor za naučno-istraživački) saradnik Centra za nauku, zaštitnik prava pacijenata prim. dr Momčilo Jovović kao i bibliotekar Vesna Burzanović, pravnik Milica Knežević, tehnički sekretar Irena Nišavić i Tomo Čađenović, zadužen za tehničku podršku.
Naravno, poslovi Centra za nauku ne mogu se odvojiti od stručnog rada Kliničkog centra i predlozi, ideje i rješenja Centra za nauku diskutuju se zajedno sa medicinskim i generalnim direktorom i usvajaju.
U smislu podsticanja aktivnosti na planu razmjene znanja Centar za nauku nudi mogućnost slanja autorskih radova na adrese nekoliko eminentnih naučnih glasila. Da li pripadnici ljekarske branše u Crnoj Gori pokazuju dovoljan stepen spremnosti za samoinicijativno učešće u projektima koje nudi vaš centar?
U cilju daljeg razvoja stručne i naučne misli, i prezentiranju novih ideja i rezultata u medicini, Centar za nauku je uspostavio saradnju sa urednicima više stručnih časopisa. Međutim, treba istaći da ljekari iz Crne Gore mogu svoje radove, pripremljene po strogim kriterijumima, na recenziju i eventualno objavljivanje slati u bilo koji časopis. Na osnovu broja objavljenih radova danas se u svijetu vrši i rangiranje autora, institucija, zemalja. Analize pokazuju da u ovom segmentu još uvijek nismo na zavidnom nivou, ali ohrabruje podatak da se situacija popravlja iz godine u godinu. Zaključak je da su potrebni kvalitetni projekti iz kojih bi proizašli kvalitetni radovi koji bi zatim bili publikovani u renomiranim časopisima. Mnogo očekujemo od projekata sa kojima su ljekari Kliničkog centra aplicirali kod Ministarstva nauke na poslednjem konkursu. Istakla bih da su se na konkurs prijavili ljekari različitih specijalnosti, prije svega oni koji su kao profesori i saradnici Medicinskog fakulteta zainteresovani za naučni i akademski rad i koji kroz svoje projekte, što je vrlo bitno, pružaju mogućnost mladim kolegama da se dodatno edukuju i napreduju u struci i nauci. Događaj koji je na planu nauke u Crnoj Gori imao značajan odjek svakako su prošlogodišnji septembarski Otvoreni dani nauke. U čemu se ogledao učinak Centra za nauku u ovom projektu?
Otvoreni dani nauke su vrlo važna manifestacija koja ima za cilj da nauku, na razumljiv i prihvatljiv način, približi građanima i taj značaj je višestruk. Medicina je oblast ljudskog stvaranja i rada koja je, što je razumljivo, vrlo interesantna i onima kojima nije životni poziv. Ipak se zdravlje tiče svih nas. Ljudi vole da znaju ili da razumiju kako nastaje infarkt, epilepsija, kako se razvija tumor, kako se izvodi vještačka oplodnja, zbog čega su bitne krvne grupe itd. Mi smo željeli da se uključimo u slavljenje nauke i predavanjima naših mladih doktora nauke pomognemo sugrađanima da razumiju neke procese koji se odigravaju u ljudskom organizmu. Uloga ljekara nije samo liječenje već i edukacija građana, promovisanje zdravih stilova života, stimulisanje preventivnih aktivnosti i pregleda itd. Naše mjere će biti efikasnije ako imamo građane koji su zdravstveno prosvijećeni i koji razumiju šta je bolest. Zato će se Centar za nauku uključivati u sve aktivnosti koje imaju za cilj da medicinu približe građanima.
Add comment