Ultrasonografija pluća

0
464

Ultrasonografija grudnoga koša u prošlosti je imala ograničenu dijagnostičku vrijednost iz razloga što je detekcija bila moguća samo kod promjena na pleuri, u peridijafragmalnom dijelu, kao i na prednjem madijastinumu. Sa razvitkom dinamičke „Real-time” aparature smanjena je površina kontakta a povećana je mogućnost EHO razdvajanja lezija. Savremene sonde imaju dopler opciju i kolor dopler i na taj način intratorakalne lezije razlikuju se transezofagealnim sondama. Ultrasonografija torakalnog zida sa linearnim sondama visoke rezolucije otkriva lezije mekog tkiva. Ove lezije mogu se diferencirati od onih na kostima, kao i odrediti njihove karakteristike: veličina, struktura, odnos sa okolnim organima.

Lezije mekog tkiva: Hematomi kolji su tek u fazi formiranja prikazuju se kao anehogene lezije, lokalizovane subkutano ili intramuskularno. Tamo gdje je počeo proces organizacije daju eho hipo ili nehomogenu sliku. Isti nalaz na eho daje i apsces pluća, ali sa pojavom detritusa.

Lipomi kod kojih dominiraju masne ćelije na ultrasonografiji imaju hiperehogenu strukturu. Sem u grudnoj duplji, i u drugim djelovima organizma javljaju se fibrolipomi, koji se zbog vezivnog tkiva prikazuju kao jasno ograničeni tumori sa hipoe-hogenom zonom.

Maligni tumori: traumatsko/osteolitične promjene na kostima. Najčešći su sarkomi sa eho izgledom: lezije su nehomogene i nejasnih ivica, što ukazuje na infiltrativni rast tumora. Radiološki je teško razlikovati primarni tumor od invazivnog karcinoma pluća koji infiltrira torakalni zid.Ultrasonografijom jasno se može odrediti lokacija i veličina, a granica tumora od samih pluća određuje se respiratornom pokretljivošću lezija.

Ultrasonografija limfnih žljezda: Patološko uvećani i iz­mijenjeni limfni čvorovi lokalizovani subkutano ili intramuskularno najčešće su promjene koje se vide na ehu. Limfne žlijezde prečnika većeg od 2 cm, okrugle su i definisanih ivica hiperehogene „zone masnog hilusa”. Limfne žlujezde sa metapromjenama okrugle su i djeluju intenzivnije, a granica prema okolnom tkivu je nejasna. Ultrasonografski rast registruje se iniltriranjem u krvne sudove i muskulatrur. Kod malignih limfoma limfne žlijezde su homogene sa hiperehogenom strukturom, cističnog oblika, posebno kod m. Hodgkin.

Traumatske i osteolitičke promjene: Radiografija grud­noga koša je metoda izbora. Ultrasonograija indikovana je samo kod nejasnih slučajeva. Direktne frakture rebara vide se kao stepenasta zona u kompaktnoj strukturi kostiju, često prateći hematom anehogne strukture. Ne može se otkriti lezija manja od 2 mm. Sanacija frakture vidi se kao diskretna reakcija na peiorostu i prije se otkrije ultrasonografijom nego rendgenom. Indikacija za ultraz­vuk grudnoga koša jesu i frakture sternuma i dislokacija na kostohondralnom dijelu rebara. Početna osteoliza najprije se otkrije na ultrasonograiji: kao okrugle, elipsoidne i dobro ograničene, ponekada i kao nejasne zone, a koje su osrednje ehogene ili kao oštre strukture koje se mijenjaju zavisno od promjena na kostima.

Ultrasonografija pleure: Benigni mezoteliom često ima izgled inkapsuliranog eksuadata.Treba voditi računa o izgledu kapsule lezije, konfiguraciji i respiratornim pokretima. Pod kontro­lom ultrazvuka može se uraditi biopsija tumora. Struktura je hipoe-hogena, oblik okrugao i podsjeća na ibrolipom.

Maligni mezoteliom: na ultrasonografiji se različito prika­zuje – kao zadebljanje pleure koja je hipo ili neehogne strukture. Prisustvo pleuralne tečnosti ima veći procenat proteina. Može imati ehogenu strukturu i liči na solidno tkivo. Kao rezultat malignog melanoma često postoje i osteolitične promjene na kostima – rebrima, koja se otkrivaju u početnoj fazi nastajanja, tj. dok je rendgenski nalaz uredan.

Metastaze na pleuri; Prikazuju se u dvije forme:

Intrakavitarna diseminacija na pleuri kod malignih tumora. Manifestuje se u vidu sitnih čvorića jako gustih na unutrašnjem torakalnom zidu, na dijafragmalnoj i visceralnoj pleuri. Kod masivnih propratnih pleuralnih eksudata promjene na plućima vide se kao guste i masivne, dok je visceralna pleura deblja. Ostali slučajevi: metastaze na pleuri su masivne i guste. Karcinoza pleure rezultat je limfogene diseminacije i daje eho izgled sitnih lezija na plućima koje su hipoehogene strukture. U početku mogu imati izgled infarkta pluća. Karakteristiku ovih promjena i dijagnostiku omogućava prisustvo eksudata.

Ultrasonografija pluća relativno je mlada di­jagnostička metoda. Ona je korisna metoda za određivanje raširenosati malignih tumora prije nego što se započne odgovarajući tretman. Važan prognostički faktor jeste i rana detekcija tumora pluća na pleuru ili torakalnom zidu. U Speci­jalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku postoji kabinet za ultrasonografiju pluća.

Ultrasonografija patoloških promjena na plućima: Transtorakalnom i transabdominalnom sonografijom moguće je locirati patološke lezije koje se nalaze u blizini torakalnog zida i naslanjaju se na visceralnu pleuru kao i one koje se nalaze peridijafragmalno. Periferni karcinom pluća: prikazuje se kao hipoehogena zona, a rjeđe kao gusta hiperehogena formacija. Promjene su najčešće okru­glog, rjeđe elipsoidnog ili policikličnog oblika. Lezije veličine ma­nje od 3cm homogene su, hipoehogene i dobro ograničenih kontura. Promjene sa većim dimenzijama imaju nehomogenu eho strukturu nejasnih ivica sa tendencijom rasta prema periferiji. Eho nalaz ukazuje na adeno ili skvamocelularni karcinom. Periferni izgled kod mikrocelularnog karcinoma može biti manje ehogene strukture i razlikuje se od centralnog dijela tumora, što ukazuje na brzi rast.

Skvamocelularni karcinom: pojavljuje se tumoralna nekroza. Tumor je okruglog ili prstenastog oblika, zadebljalih i neravnih ivica. Unutrašnjost je nehomogena zbog prisustva nekroze i detritusa. Ponekada se primjećuje prisustvo vazduha, što se prika­zuje kao akustična sjenka koja anulira distalne strukture pluća. Primjenom kolor dopler sonografije kod 33% perifernih karcinoma pluća otkriva se vaskularizacija u spektru – vaskularni kolorni znaci koji mogu biti makularni, linearni ili arboriformni. Indikacija za ultrasonografiju toraksa je radiološka slika tamnog pluća prouz­rokovana pleuralnim masivnim eksudatom i masivni tumori, benigni ili maligni. Može se razlikovati: solidna forma tumora za razliku od aetelektaze ili eksudata.

Depoziti kalcijuma limfatika: prikazuju se kao gusta formacija sa distalnom akustičnom sjenkom. Ovi rezultati ne mogu biti pouzdani na benigni karakter tumora jer se kalcifikati pojavljuju i kod malignih promjena na plućima.

Penetracija tumora: pored prekida kontinuiteta pleure, parijetalne ili visceralne, prisustvo tumoralne mase na torakalnom zidu, uz destrukciju rebara, važan je faktor zbog infiltracije torakalnog zida tumoralnom masom, kao i respiratorna nepokretljivost tumora.

 

Piše: prim. dr Gani Karamanaga, spec. pulmolog