Udruženje pedijatara Crne Gore i farmaceutska kompanija MSD organizovali su stručni sastanak, predavanja iz oblasti pulmologije, 28. marta u hotelu Podgorica, na temu Osvježimo znanje – tajne u pedijatriji. Sastanku su prisustvovali pedijatri iz Crne Gore.
Učesnike skupa je u ime Udruženja pedijatara pozdravila dr Veselinka Lola Đurišić, sekretar Udruženja, pozivajući kolege na diskusiju i intenzivirana druženja i edukacije u narednom periodu, kako bi se zajedno brže došlo do nekih odgovora.
Na temu Akutni napad astme – dijagnostika i liječenje govorila je prim. dr Slađana Radulović mr sci, spec. pedijatar pulmolog iz Instituta za bolesti djece KCCG, ističući da je astma najčešće hronično oboljenje u dječijem uzrastu, a akutni napad astme najčešće urgentno stanje kod djece. Odnosno, objasnila je da je to događaj koji zahtijeva hitnu intervenciju pacijenata i doktora.
– Akutni napad astme se definiše kao vizing koji ne reaguje na inicijalnu terapiju bronhodilatatorima. Pogoršanje zahtijeva primjenu ljekova za olakšavanje disanja (kratkodjelujući beta2 agonisti), a težak astmatski napad posjetu hitnoj medicinskoj pomoći. Lak napad zahtijeva samo primjenu kratkodjelujućih beta2 antagonista, istakla je dr Radulović.
Ukazala je na činjenicu da su prvih pet godina života najosjetljivije i da najčešće djeca tog uzrasta zahtijevaju hospitalizaciju, i to češće muška nego ženska djeca. Podsjetila je prisutne da napad astme uglavnom počinje iznenada, može se javiti i kod djece koja imaju dobro kontrolisanu astmu i uzimaju redovno ljekove za kontrolu bolesti. U najvećem riziku, kaže dr Radulović, su djeca koja imaju tešku nekontrolisanu astmu, djeca koja su imala težak astma napad u posljednjih 12 mjeseci, djeca koja ne uzimaju pravilno terapiju, djeca predškolskog uzrasta.
– Veoma je važno da mi kao profesionalci prepoznamo simptome teškog napada astme, astme koja može ugroziti život, ali je neophodno i roditelje upoznati sa simptomima napada astme. To su: ubrzano disanje, ubrzan srčani rad, otežan govor i hranjenje, a kod manjeg djeteta odbijanje uzimanja tečnosti, poremećaj svijesti, centralna cijanoza i oslabljen disajni šum. Pored kliničke slike, broja respiracija, srčane frekvence, od objektivnih parametara obavezno treba izmjeriti saturaciju hemoglobin kiseonikom pulsnim oksimetrom. Snimak pluća se ne preporučuje rutinski.
U toku pregleda treba obratiti pažnju na kvalitet disajnog šuma, odnos ekspirijuma i inpirijuma i vizing. Sam vizing nije direktan pokazatelj bronhoopstrukcije – objasnila je dr Radulović.
U terapiji astme se koriste dvije grupe ljekova: ljekovi za olakšanje disanja i ljekovi za kontrolu bolesti.
– Od ljekova za brzo olakšanje disanja na prvom mjestu su kratkodjelujući beta2 agonisti i ostali bronhodilatatori. Kao dodatna terapija daje se kiseonik, kortikosteroidi, magnezijum i dugodjelujući beta2 antagonisti. U pogoršanju astme treba razmotriti potrebu za kiseonikom, poželjno je da se održava saturacija kiseonikom iznad 95%.
Terapija kortikosteroidima ima svoje mjesto u liječenju teškog napada astme. Kod djece koja imaju dugotrajno pogoršanje potrebna je terapija kortikosteroidima dva do pet dana. Magnezijum sulfat je lijek koji se primjenjuje u hospitalnim uslovima, on relaksira glatku muskulaturu i primjenjuje se kod djece koja nemaju dobar odgovor na inicijalnu terapiju. Kod djece koja su hospitalizovana zbog teškog akutnog napada astme obazrivo sa primjenom tečnosti, zbog razvoja edema pluća i SIADH.
Umjereno težak napad je napad kod koga je smanjena saturacija kiseonikom ispod 95%, srčana frekvenca između 100 i 120. Za djecu preko šest godina daje se četiri do deset udaha kratkodelujućih beta 2 agonista preko komore ili 2,5 mg preko raspršivača. Doze se mogu ponavljati nakon 15 – 20 minuta, u prvih sat vremena. Ako je poslije sat vremena slab efekat dati kortikosteroide.
Kod djece mlađe od pet godina preporuka je davanje dva do šest udaha beta 2 agonista preko komore ili 2,5 mg preko raspršivača. Ponavljati terapiju nakon dvadeset minuta i savjetovati jedan do dva udaha na sat vremena.
Težak napad je onaj sa saturacijom kiseonika nižom od 90%, dijete govori isprekidano, spava sjedeći, ima ubrzano disanje, koristi pomoćnu muskulaturu i ima ubrzan srčani rad. U teškom napadu obavezna je primjena kortikosteroida parenteralno. U lakom i umjereno teškom napadu astme treba biti obazriv sa primjenom kortikosteroida, jer pretjerano korišćenje kortikosteroida utiče na rast djeteta, a i češće su frakture kod ove djece.
Zaključeno je da u primarnoj zdravstvenoj zaštiti treba odrediti težinu napada, dati beta 2 agoniste. Ljekovi se daju uz kiseonik. Nakon sat vremena se vrši procjena efekta primijenjene terapije,. Ako se saturacija održava iznad 95% nastaviti sa dva udaha lijeka na sat vremena. Djeca koja su imala astma napad su u riziku za ponovljen inapad, pa je potrebno praćenje u roku od sedam dana od dana pogoršanja bolesti Rentgen snimci i antibiotici se ne preporučuju rutinski kod pogoršanja astme. Odluku o hospitalizaciji donijeti na osnovu kliničke slike, odgovora na terapiju, učestalosti prethodnih pogoršanja, sposobnosti djeteta da uzme terapiju u kućnim uslovima. Uvijek provjeravati tehniku uzimanja lijeka.
Dodajte komentar