Na Sedmom sajmu medicine govoreno i o zdravstvenom turizmu 
Izražavajući posebnu zahvalnost na inicijativi da se u sadržaj Sedmog sajma medicine uključi ono što ima da kaže Ministarstvo turizma, predstavnica ove institucije Sandra Bojanić prezentovala je potencijale i pravce razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori. U pitanju nije, kao što se obično misli, nešto novo. — Zdravstveni turizam je, u principu, možemo sigurno reći, star koliko i turizam uopšte, ali jeste tačno i jeste činjenica da on krajem 20-og vijeka doživljava procvat i ekspanziju na globalnom turističkom tržištu — objasnila je Bojanić.
Kada se govori o potencijalima zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, kako je ovom prilikom objašnjeno, trebalo bi ipak da ih prvenstveno valorizujemo i napokon stavimo u funkciju. Prednost je, svakako, što smo mala zemlja. To znači da uz mala ulaganja možemo da pružimo jako mnogo sadržaja.
Zašto zdravstveni turizam u Crnoj Gori ?
–Velika prirodna raznolikost na malom prostoru, mogućnost boravka na plaži i planinama u jednom danu;
– Kvalifikovan kadar
– Sigurna destinacija
– Niže cijene usluga od zemalja konkurenata članica EU-a;
– Razlika u nadmorskoj visini;
– Očuvana sredina, vazduh, voda;
– Veliki broj prirodnih atrakcija (plaže, kanjoni, pećine, planine) i manifestacija;
– Autentična, tradicionalna kuhinja;
– 5 nacionalnih parkova, preko 10% teritorije Crne Gore;
– Bogato kulturno-istorijsko i religijsko nasljeđe.
Govoreći o sadržajima koji se pružaju u tri osnovne kategorije: lječilišni, velnes i spa turizam, Bojanić je objasnila da pogotovu spa i velnes usluge imaju dosta mogućnosti, ali i dosta ograničenja. Oni čine redovan sadržaj hotela sa 4-5 zvjezdica. — Tržište postaje prezasićeno time, i jako je važno voditi računa da se bude u trendu, ali i da imamo autentičnu ponudu, koja bi bila spoj orijentalnih i istočnjačkih metoda, ali i nečega što je specifično za Crnu Goru — naglasila je ona. Medicinski velnes ima jako mnogo mogućnosti, ali i ograničenja, pogotovu u smislu zakonske regulative koja se tiče uvođenja medicinske usluge u uslužne centre.
U toku predavanja istaknuta je neophodnost donošenja strategije, i uopšte zakonske regulative vezane za ovu oblast, koja bi se bavila terminološkim nedoumicama, preciziranjem resursa i brojnim drugim pitanjima iz ove oblasti. — Ako nemamo strateške smjernice, zaokruženu turističku ponudu, neće biti posebnih pomaka — naglašeno je ovom prilikom. Donošenje Strategije razvoja zdravstvenog turizma najavljeno je za skoriji period.
U najznačajnije institucije ovog sektora, kako je navela Bojanić, spadaju: Institut „Dr Simo Milošević”, OB „Meljine”, SB „Brezovik”, ali postoji i značajna inicijativa privatnog sektora. Posebno interesantim se čini dentalni sektor, čije su cijene stomatoloških usluga kod nas znatno niže nego u turističkim izvorištima, pa, kako je objasnila Bojanić, i u tom smislu možemo parirati ostalima.
— Ovi klijenti su jako zahtjevni, mnogo očekuju, mnogo traže, ali su zato spremni i da plate. Prema zvaničnim statističkim podacima Svjetske turističke organizacije, u prosjeku klijent zdravstvenog turizma za boravak 5-7 dana potroši 6.000-8.000 evra — navela je Bojanić. Bavljenje zdravstvenim turizmom predstavlja posao u kom se mora isplanirati kompletan dan, kojim se akteri moraju ozbiljno baviti. U tom smislu je posebno važna sinergija, posebno ona između zdravstva i turizma, ako i saradnja na regionalnom nivou. — Zdravstveni turizam je velika šansa za Crnu Goru, ne samo šansa, već jedna neophodnost i nadam se da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo najbolji put, iz javnog sektora i iz privatnog, kako da unaprijedimo ovaj oblik turizma — rekla je na kraju.
Anita Đurović
Add comment