[heading]Predstavljena dva nova priručnika za dijagnostiku i liječenje gastrointestinalnih i neuroendokrinih tumora[/heading] U okviru projekta „Rijetki tumori – GIST / NET: dijagnostika i liječenje – podsjetnik za izabrane ljekare” u Podgoričkom hotelu „Apart Hotel Premier”, 26. januara, održana je prezenacija dviju brošura namijenjenih za dijagnostiku i liječenje gastrointestinalnih i neuroendokrinih tumora. U prisustvu najuticajnijih predstavnika zdravstvenih vlasti, velikog broja izabranih ljekara, predstavnika sponzorske kompanije „Novartis Oncology”, Predraga Bogavca i Marije Lopičić, autorke brošure dr Olivera Bošković i dr Brigita Smolović predstavile su osnovne postavke ovih publikacija. Prof. dr Svetozar Damjanović, iz Instituta za endokrinologiju Kliničkog centra Srbije, ukazao je na osnovne probleme sa kojima se ljekari suočavaju kada su u pitanju rijetke bolesti. Projekat će, kako je predviđeno, biti promovisan u tri grada Crne Gore: Danilovgradu, Tivtu i Beranama, a važan doprinos njihovom objavljivanju omogućio je Dom zdravlja u Danilovgradu.
Rijetki tumori su bolesti sa učestalošću manjom od 5-10.000 oboljelih u svijetu. To je i razlog zbog kog dolazi do smanjenog interesovanja u sferi istraživanja, preciziranja terapijskih modaliteta i jačanja kapaciteta borbe. Tome je, nažalost, posljedica kašnjenje dijagnoze. Sve ovo ima loš efekat u povoljnosti ishoda liječenja. Veliki procenat ovih oboljenja, kako je upozorio dr Damjanović, otpada na nasljedne bolesti. On je istakao pora-žavajući uticaj koji oboljelost od ove vrste oboljenja kod člana porodice izaziva u odnosu na cijelu porodicu, nedovoljno interesovanje farmaceutskih kompanija u iznalaženju terapijskih inovacija, te lošu zastupljenost terapeutika za ovaj oblik bolesti na pozitivnim listama ljekova i predominantnost ljekova za liječenje „masovnih bolesti”. Iako se prevalenca pojave rijetkih tumora kreće u rasponu od 1 : 100.000 do 32 : 100.000, karakterističnom za tumore štitaste žlijezde i najfrekventnije rijetke tumore – tumore neuroendokrinog sistema, brojne su prepreke koje postoje u pristupu liječenju ovih oboljenja. Prema ocjeni dr Damjanovića, veoma je važno uspostaviti ravnomjeran tretman na svim nivoima zdravstvene zaštite, čime će se izbjeći usmjerenost pacijenata na samo jedan centar.
Ističući da je riječ o tumorima koji najčešće imaju spor rast, malu incidencu koja doprinosi neprepoznavanju prisustva bolesti kod pacijenta, veliki problem u liječenju, po ocjeni dr Olivere Bošković, kod velike većine pacijenata prisutne su metastaze u trenutku postavljanja dijagnoze. – Ako ne bismo gubili 2-3 godine u postavljanju dijagnoze, onda bi sigurno obezbijedili liječenje našim pacijentima, duže preživljavanje i kvalitetniji život – objasnila je ona. Ukazujući na specifičnost pristupa, asimptomatsko prisusvo bolesti, nefunkcionalnost tumora, potrebu za racionalnijim pristupom u raspodjeli raspoloživih markera i sredstava za istraživanje prisustva bolesti, dr Bošković je prikazala komplikovanost pristupa ovim bolestima i ograničenja koja postoje u našem zdravstvenom sistemu. Multidisciplinarnost ljekarskih timova, sa posebnim značajem angažovanosti patologa, mogućnost nabavke inoviranih markera i obnavljanja resursa borbe protiv rijetkih bolesti, doedukacija ljekara u smislu isticanja potrebe za prepoznavanjem mogućnosti prisustva ove bolesti, što doprinosi efikasnoj individualizaciji metoda liječenja, obaveze su koje, po mišljenju ove autorke, predstoje u terapiji rijetkih bolesti. Projekat objavljivanja ovog korisnog priručnika, ima bitnu misiju u svemu tome.
Ocjenjujući da je riječ o projektu podsjećanja izabranih ljekara na statistiku obolijevanja od rijetkih bolesti, značaj procjene malignog potencijala, simptomatologiju i dijagnostiku bolesti, dr Brigita Smolović objasnila je da cijeli projekat ima za cilj da se ukaže na važnost prisustva pomisli kod izabranog ljekara o postojanju ove vrste oboljenja kod pacijenta. 1/3 ovih oboljenja, kako je objasnila, asimptomatska je, a kod 40-90% broja pacijenata javljaju se recidivi oboljenja nakon 17-25 mjeseci od hirurške resekcije tumora. Videći ograničenja terapijskog pristupa i kašnjenje sa dijagnozom kao velike smetnje uspješnog liječenja, ona je istakla i značaj mutacija u širenju bolesti. Ključno je, prema tome, pomisliti na prisustvo ove bolesti, na vrijeme pristupiti liječenju pacijenta, pratiti tok bolesti u skladu sa preporukama, uključiti multidisciplinarni pristup liječenju i ostvariti što bolju individualizaciju metoda terapije.
Ocijenivši obolijevanje od karcinoma kao najčešći uzrok smrti kako u Evropi tako i u Crnoj Gori, ministar zdravlja Crne Gore, doc. dr Miodrag Radunović, prilikom obraćanja na ovom skupu ukazao je na značaj i efekte prevencije, ranog liječenja, edukacije ljekara i zdravstvenih timova, te unapređenja organizacije. – Nastojimo da u okviru mjera na unapređenju zdravstvene službe posebno unaprijedimo preventivne aktivnosti, kroz Strategijom za nezarazne bolesti razvijamo i posebne skrining programe za rano otkrivanje raka. Započeli smo niz projekata kojima osavremenjujemo opremu za dijagnostiku i liječenje najtežih bolesnika. Školujemo ljekare, a uvodimo i nove procedure u liječenju i tretmanu oboljelih – naveo je dr Radunović. Dodatno, neophodno je usavršiti određivanje protokola i efikasne terapeutske opcije za bolesti sa niskom frekvencom obolijevanja, što, naravno, zahtijeva ulaganje. U dvijema predstavljenim brošurama, po mišljenju dr Radunovića, na prikladan i razumljiv način prikazani su definicija, etiologija, kliničke manifestacije, dijagnostika i terapijski pristup pacijentima sa rijetkim tumorima, te da su one prikladne za edukaciju ne samo ljekara svih profila, posebno izabranih doktora, već i pacijenata i zdravih osoba. Već to je, svakako, veoma značajno u podsticanju svjesnosti o mogućnosti prisustva rijetkih bolesti u populaciji.
Add comment