Dr Ranka Vukašinović, spec. dermatovenerolog
Klinika za dermatovenerologiju, Klinički centar Crne Gore
Hidradenitis suppurativa, skraćeno HS, odnosno gnojni hidradenitis ili acne inversa, predstavlja upalnu hroničnu bolest koja se karakteriše dubokim, bolnim, upalnim oštećenjima kože i gnojnim čirevima na predjelima bogatim mirisnim žlijezdama i dlakama, kao što su pazuh, prepone, stražnjica, unutrašnja strana bedara, ispod dojki i genitalna regija, gdje se najčešće i pojavljuje.
Bolest se obično javlja nakon puberteta, između 21. i 23. godine života. Hidradenitis suppurativa nije rijetko i nije zarazno oboljenje, ali jeste sistemsko, upalno, u čijem nastanku učestvuje imunološki sistem uz genetsku predispoziciju.
Blagi slučajevi HS-a se javljaju kao kvržice na koži, nalik aknama. Teži slučajevi mogu imati duboke apscese, koji oslobađaju tekućinu (dreniraju) i prerastaju u hronične lezije i drenažne sinuse. Zacjeljivanjem ovih dubokih rana ostaju ožiljci. Teški oblici HS-a su često vrlo bolni i ometaju svakodnevni kvalitet života onih koji žive s tom bolešću.
Kako bolest napreduje, oboljeli prolaze kroz teške fizičke i psihološke poteškoće i promjene, što ima izrazito negativan uticaj na kvalitet života. Bolni i gnojni čirevi pucanjem ispuštaju neugodan miris, zbog čega se oboljeli često tuširaju i previjaju (više puta tokom dana) pokušavajući tako otkloniti neugodan miris, izbjeći infekciju i održati visok nivo lične higijene. Zbog neugodnosti promjena oboljeli se povlače u sebe, izostaju sa posla, izbjegavaju druženje, emotivne veze itd.
| Hidradenitis suppurativa se teško dijagnosticira.
Različite lokacije i nespecifičan izgled ranih promjena na koži, vodi na pregled dermatologu, hirurgu, ginekologu, infektologu, reumatologu, gastroenterologu. Pacijenti često lutaju od jednog do drugog ljekara. S obzirom da je HS progresivna bolest (može se pogoršati tokom vremena), rana dijagnoza i rani početak liječenja su ključni. |
Klinička dijagnoza
Postavljanje kliničke dijagnoze gnojnog hidradenitisa zasniva se kriterijima koji su 2006. godine dogovoreni u Dessau, na prvom internacionalnom kongresu o gnojnom hidradenitisu. Ta definicija opisuje leziju, njenu topografiju (lokalizaciju) i istoriju same bolesti.
Da bi se postavila klinička dijagnoza, moraju biti zadovoljena 3 kriterija:
- Tipične lezije a to su: nodusi (čvorići), apscesi, sinusni kanalići, drenažne fistule i ožiljci.
- Promjene se trebaju javiti na jednom ili više predilekcionih mjesta kao što su: pazusi, submamarna ili intermamarna regija, prepone, perianalna regija.
- Hronicitet promjena i sklonost recidivu je podatak koji dobijamo iz istorije bolesti.
| Vrlo je važno obratiti pažnju na simptome i uputiti bolesnika na pravu adresu za liječenje a to je dermatovenerolog. |
Ukratko, ako se bolesnik žali na dugogodišnju ponavljajajuću bolest pojave bolnih čvorića i apscesa na predilekcionim mjestima, senzitivnost za postavljanje kliničke dijagnoze iznosi 90% a specifičnost 97%.
Liječenje
Liječenje HS-a razlikuje se prema težini oboljenja. Za blage forme koristi se topikalno* primijenjen antibiotik (* topikalno – lijek primijenjen na tjelesnoj površini kao što je koža ili mukozna membrana). Teže forme zahtijevaju sistemsku primjenu kombinacije antibiotika. U novije vrijeme, za umjereno teške do teške forme HS-a primjenjuju se tzv. biološki ljekovi (proizvode se pomoću rekombinantne tehnologije i inhibiraju i/ili djeluju na različitim nivoima imunoloških procesa). Jedan od načina liječenja je i hirurgija odnosno operativni tretman lezija. Radi se o širokim ekscizijama zahvaćenog područja. Hirurškim zahvatom moguće je postići poboljšanje, ali nažalost uvijek postoji bojazan od ponovnog povratka bolesti (recidiv).
Na Klinici za kožne bolesti, Kliničkog centra Crne Gore, kroz dnevnu ambulantu moguće je napraviti pregled za postavljanje dijagnoze ovog oboljenja, kao i uput za dalju njegu i liječenje. U suočavanju s bolešću prijeko su potrebni pozitivan stav i saradnja s dermatologom na izradi plana liječenja. Na raspolaganju su nam svi ranije pomenuti terapijski modaliteti uključujući i liječenje s biološkim lijekom adalimumab sa zavidnim uspjehom liječenja.
Iako na području zemalja Balkana još uvijek ne postoji udruženje oboljelih od HS-a, u Hrvatskoj, putem tzv. Koaliacije udruga u zdravstvu, organizovana je akcija podizanja svijesti javnosti o HS-u “Jači od HS-a”. Cilj akcije je osvještavanje oboljelih o bolesti i važnosti ranog javljanja, kako bi se bolest što ranije dijagnostikovala i kvalitet života oboljelih održao na visokom nivou.
U svijetu, svake godine, jedna sedmica u junu mjesecu posvećena je podizanju svijesti o ovom oboljenju.
Podizanje svijesti o HS-u je neophodno kako bi se bolest prepoznala na vrijeme, postavila dijagnoza, omogućio interdisciplinarni pristup i započelo liječenje. Osim toga, podizanje svijesti o bolesti smanjuje i stigmatizaciju koju ti bolesnici imaju u društvu.
Add comment