– Reforma primarne zdravstvene zaštite započela je 2006, a od tada je promijenjena njena organizacija i način finansiranja, donešen Pravilnik o bližim uslovima u pogledu standarda, normativa i načina ostvarivanja zaštite preko izabranog tima doktora, te metodologija za utvrđivanje kapitacije i cijena usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Način plaćanja usluga, kada se radi o organizacionoj jedinici „izabrani doktor” je 50 odsto kapitacijom, a druga polovina naknadom za usluge. U ostalim jedinicama plaća se prema uslugama, po sprovedenim programima ili paušalno, po vrijednosti timova – objasnio je ministar.
Glavni efekti reforme primarne zaštite, po njemu, jesu smanjeni izdaci za ljekove izdate na recept, kvalitetnija raspodjela sredstava, te to što 74% izabranih doktora po novoj metodologiji prima veću zaradu od ranijeg načina obračuna. Kvalitetniji su i ažurniji podaci o zdravstvenom stanju pacijenta, izvještaji o obimu i strukturi pruženih usluga, podaci za sveobuhvatne kontrole, a menadžment odlučuje na osnovu stvarnih i pravovremenih podataka.
Pristiglo preko trista radova
Predsjednik Naučnog odbora Kongresa prof. dr Slavica Vujisić kazala je da je za Kongres pristiglo preko 300 radova i da su svi bili podvrgnuti recenziji. – Najveći broj radova sadrži aktuelnu problematiku, sa statistički kvalitetno obrađenim rezultatima. Nije mali broj prikaza slučajeva koje nije bilo lako izabrati po zanimljivosti u dijagnostičkom, diferencijalno-dijagnostičkom ili terapijskom smislu. Sve te studije slučajeva pokazuju aktivan stav ljekara u svakodnevnoj praksi – kazala je dr Vujisić.
Reforma sekundarnog i tercijarnog nivoa
Glavni problemi na sekundarnom nivou liječenja prije reforme bili su, prema ocjeni ministra, dupliranje kapaciteta (kadrovskih, tehničkih i prostornih) i njihovo neracionalno korišćenje. Stopa iskorišćenosti posteljnog fonda bila je niska, što pokazuje podatak da je u Crnoj Gori 2010. godine na hiljadu stanovnika bilo 128,8 ispisanih bolesnika, a taj broj je u Evropskoj uniji iznosio 177,7. Te godine u državi je bilo 80.457 hospitalizacija. Sve to, prema riječima ministra, pokazuje da je problem bio produžena dužina ležanja. Neracionalnost i dupliranje kapaciteta bili su uočljivi i u radu laboratorijskih i dijagnostičkih službi. – Bilo je neophodno restrukturirati model organizacije, s ciljem da se unaprijedi kvalitet i kontinuitet pružanja zdravstvene zaštite, kontroliše porast zdravstvenih troškova i poveća efikasnost u pružanju usluga. Prvo je trebalo integrisati upravljačke strukture, a zdravstvene ustanove integrisati na vertikalnom i horizontalnom principu. Takva integracija je imperativ savremenog doba i važna odlika efikasnog zdravstvenog sistema. Horizontalna integracija
Sesije po oblastima
Glavne teme skupa bile su transplantacioni program i reforme zdravstva, kojima su bile posvećene četiri plenarne sesije sa dvadesetak radova. Osam sesija bilo je organizovano po oblastima, a iz Hirurgije je prikazano deset radova, Pedijatrije 12, Neurologije i Psihijatrije 13, Interne medicine 9, Onkologije 19, Ginekologije i Ortopedije 9, Infektologije 8. Na tri sesije prikazane su slobodne teme, sa oko trideset radova.
po regionalnom principu doprinijela je ostvarivanju efekta ekonomije obima i izbjegavanju dupliranja resursa, smanjivanju cijene koštanja usluga, boljoj iskorišćenosti resursa i infrastrukture, povećanju fleksibilnosti u upravljanju kadrovima i resursima, standardizovanju postupka pružanja usluga, fokusiranju na efikasnost i efektivnosti, te pojednostavljenju procesa ugovaranja. Vertikalna integracija rezultiraće stvaranjem 8 zdravstvenih centara koji će objediniti domove zdravlja. Zdravstveni centri biće locirani u Beranama, Bijelom Polju, Pljevljima, Nikšiću, Kotoru, Cetinju, Baru i Podgorici. Budući zdravstveni centri će biti organizovani u tri cjeline, od kojih će prva biti izabrani doktori sa centrima za podršku i jedinicom za patronažu, drugu cjelinu činiće odjeljenja u okviru kojih će biti ambulanta i dnevna bolnica, a treću prateće službe – kazao je ministar Radunović.
Osnovna usmjerenja reforme sekundarnog i tercijarnog nivoa su, prema ministru Radunoviću, prioritetni razvoj ambulantno specijalističke djelatnosti, razvijanje dnevnih bolnica, razvijanje kapaciteta za zbrinjavanje akutnih stanja, definisanje kapaciteta za neakutnu obradu hroničnih bolesti i palijativne njege. Ciljevi su i uspostavljanje referentnih centara, povezivanje pružalaca usluga na regionalnom nivou, obezbjeđivanje geografske dostupnosti, bolje integracije znanja i optimizacije upotrebe resursa.
Isto tako, cilj je i uvođenje novog modela finansiranja bolnica, a radi se o plaćanju po grupama dijagnoza ili DRG modelu. Svaka bolnica, naglasio je ministar, primiće novac na osnovu toga koliko ga stvarno potroši za određeni primjer, odnosno bolesnika sa određenom dijagnozom i sa time povezanim dijagnostičkim i terapeutskim procesima.
Add comment