Pravi je trenutak da mislimo zajedno

0
256

[heading size=”5”]U Bečićima krajem mjeseca održan XIV kongres Društva ljekara Crne Gore, na kom su učestvovale i kolege iz regiona. Glavne teme Kongresa bile su „Transplantacioni program” i „Reforma zdravstvenog sistema”, a tokom četiri dana prikazano je oko 170 prezentacija[/heading]

– Kontinuirano unapređenje stručnih znanja i vještina nameće se kao imperativ savremene struke i nauke, te predstavlja poseban izazov i traži dodatne napore zaposlenih u zdravstvu. Dobro znamo koliko truda, učenja, odricanja, kao i svakodnevne posvećenosti pacijentima zahtijeva naša profesija, i to tokom čitavog radnog vijeka. Isto tako, brzo napredovanje medicinske nauke suočava nas sa sve većim zahtjevima da dnevno pratimo i primjenjujemo savremena dostignuća iz oblasti dijagnostičkih, terapeutskih i brojnih ostalih pratećih metoda. Ministarstvo zdrav­lja podržava i nastaviće da ulaže napore u obezbjeđivanju izvora dobre prakse, u cilju transfera, diseminacije i pune primjene znanja i iskustava koja su naučno verifikovana i u skladu sa međunarodnim standardima – kazao je crnogorski ministar zdrav­lja prof. dr Miodrag Radunović, otvarajući u Bečićima XIV kongres Društva ljekara Crne Gore.

Na skupu koji je trajao od 23. do 27. oktobra, osim crnogorskih ljekara iz svih nivoa zdravstvenog sistema, učestvovali su i doktori iz okruženja, a glavne teme skupa bile su: „Transplan­tacioni program” i „Reforma zdravstvenog sistema”.

Ministar Radunović ocijenio je da je zdravstveni sistem složeni dio „društvenog sistema sa velikim brojem učesnika”. -Unutar tog sistema različite su uloge i očekivanja, ali je cilj jedinstven: da pacijent bude u centru pažnje. Očekivanja pacijenta odnose se na odgovarajuću i blagovremenu dijagnostiku i liječe­nje, profesionalan i human odnos, trajanje čekanja na preglede ili intervencije, poštovanje prava. Mi u struci želimo uslove koji će obezbijediti kvalitetnu dijagnostiku i primjenu savremenih terapijskih pristupa, stalnu edukaciju, adekvatnu valorizaciju rada i dobre uslove za rad. Svi zdravstveni sistemi suočavaju se sa sličnim problemima sa kojima se naš sistem susrijeće dugi niz godina, počev od organizacije pa do fmansiranja. Zato smo i postavili ciljeve razvoja koje je Vlada usvojila, a koji su odgovor na ono što smo željeli i želimo da mijenjamo. Želimo bolje zdravlje građana, kvalitetniju, efikasniju i dostupniju zdravstvenu zaštitu, bolji standard zaposlenih, dostojanstvo i zaštitu profesion­alnih načela struke – kazao je ministar, ocjenjujući da „valorizacija zdravstvenih radnika nije adekvatna”.

Glavne prednosti reforme

Prema istraživanju o integritetu zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, koje je sprovedeno 2011, uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, UNDP-ja i Ministarstva zdravlja, glavne prednosti reforme su manje gužve, bolje praćenje pacijenata, te zakazivanje pregleda unaprijed. Ispitanici su istakli da je prednost i program izabranog doktora, te bliskiji odnos između pacijenta i ljekara.

Ministar Radunović je kazao da su glavni nedostaci reforme nedostupnost ljekara kada je potreban, što misli 41,8 odsto ispitanih, preopterećenost pojedinih ljekara velikim brojem pacijenata, otežan pristup ljekarima specijal­istima, te zakazivanje pregleda, što je nedostatak prema mišljenju 9,5 odsto ispitanih.

Dostignuća

Ministar zdravlja, prof. dr Radunović, kazao je da je crnogorski zdravstveni sistem u posljednje tri godine postao bogatiji za novu infrastrukturu i medicinsku opremu, ali i po unapređenju kvaliteta i zaštite prava pacijenata, donošenjem Nacio­nalnih smjernica dobre kliničke prakse, pokretanjem preventivnih programa, te po unapređenju i intenziviranju međunarodne saradnje. – Najveći naš uspjeh je početak transplantacionog programa, prvom transplantacijom bubrega u Crnoj Gori. Taj program će nastaviti da se razvija tako što će se nastaviti transplantacije sa živih donora, saradnja sa institucijama zemalja sa razvijenim transplantacionim programom i donorskom mrežom, a planirana je i primjena kadaverične transplantacije – kazao je ministar.

Reforme zdravstva

Ministar Radunović u svojoj prezentaciji istakao je da je jedan od osnovnih ciljeva reforme zdravstvenog sistema u Crnoj Gori stvaranje održivog i integrisanog sistema zdravstvene zaštite. – Cilj nam je stvaranje zdravstvenog sistema na principima solidarnosti, jednakosti, dostupnosti (kako geografski, tako i ekonomski) i kvaliteta, a sa građaninom u centru sistema. Završene su sve aktivnosti na reformi primarnog nivoa zdravst­vene zaštite na čitavoj teritoriji Crne Gore, uspostavljena je Mreža zdravstvenih ustanova, kao prostorna raspodjela kapaciteta javnih zdravstvenih institucija i koncesionara. Uvedeni su transparentni sistemi za klasifikaciju bolesnika, kao osnova za izmjenu sistema fmansiranja, odnosno naplaćivanja prema složenosti bolesti. Ojačana je ambulantno-specijalistička djelatnost, akutna i neakutna bolnička obrada, a neke djelatnosti su prenesene u dnevne bolnice. Uvedena je dodatna ponuda na području dobro­voljnog zdravstvenog osiguranja i javno-privatnog partnerstva; implementiran sveobuhvatan program razvoja palijativnog zbrinjavanja na nacionalnom nivou, te uvedene nacionalne i međunarodne kliničke smjernice i formirani klinički putevi, standardi, protokoli i pravila struke. Broj osoblja na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite planiran je prema potre­bama stanovništva, a one će se definisati preko nacionalnih prior­iteta, broja bolesnika i obuhvaćenih gravitacionih područja -kazao je ministar, podsjećajući da je u sklopu zakonske regulative donešeno dvadesetak zakona. Prema njegovim riječima, usvojena je Strategija razvoja društva do 2020. godine, Masterplan razvo­ja zdravstva od 2010. do 2013. Usvojene su, kazao je ministar, i strategije za optimizaciju sekundarnog i tercijarnog nivoa, unapređenje zdravlja zaposlenih i zaštite na radu, te nacionalne strategije za rijetke bolesti, kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike, strategija za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenta sa akcionim planom od 2012-2017., za sprečavanje zloupotrebe droga, te strategija za prevenciju štetne upotrebe alkohola.