Primarijus dr sc Vasilije kusovac (1929 – 2013) Ljekar-Humanista- Ginekolog

0
370

Riječ human potiče od latinske riječi home, humanus -čovjek, i znači čovjekoljublje, čovječije dostojanstvo, plemenitost, milosrđe i ljubav prema ljudima. Dr Kusovac je bio skroman i human čovjek, o čemu govori i podatak da je, po svojoj želji, sahranjen u krugu porodice. Posao ginekologa radio je stručno i savjesno. Nije imao želju da se obogati nego da pomogne porodil-jama da rode zdravu djecu i da liječeći ih pomogne oboljelim ženama. O doktoru Kusovcu, kao doajenu zdravstva i humanisti, pisao je gosp. Predrag Sekulić, povodom objavljivanja njegove knjige „Zdravstvena zaštita žene u Crnoj Gori”. Misli doktora Kusovca kao čovjeka i ljekara objavio je gosp. Andrija Raković („Pobjeda”, 6. novembar 1998. godine).

„Suština je u tome da sam ja [dr Kusovac, prim. aut.] samo odužio svoj dug, radeći po savjesti, rukovodeći se čovjekoljubljem i željom da se približim i pomognem pacijentu […] Čovjek mora poštovati neke postulate hrišćanstva – nikada se ne smije uraditi drugome ono što čovjek ne bi želio da njemu neko uradi, a poštujući starije od sebe, doživjeće poštovanje od mlađih. Uvijek sam govorio mojim đacima i saradnicima: ‘Kad vam dođe pacijent, doživite ga kao da je neko vaš.

Prilikom dileme šta u određenim slučajevima uradim, pored mobilizacije vlastite savjesti i znanja, upitao bih se šta bih uradio da mi je taj pacijent žena, kćerka ili sestra i tako bih postupio. U ljekarskom pristupu pacijentu mora se prevashodno razvijati ljekarski faktor, znanje i iskustvo, jer se samo uz pomoć tehnike ne može ući u dušu čovjeka i ne može se najbolje pomoći bolesniku”.

 

Prilog zdravstvu i nauci doktora Kusovca

Vasilije Kusovac rođen je na Cetinju 1929. godine. Studije medicine započeo je u Sarajevu 1948. godine, a za vrijeme Informbiroa, isključen je sa Fakulteta. Studije je nastavio u Beogradu i diplomirao 1956. godine. Nakon diplomiranja započeo je specijalizaciju ginekologije u Bolnici „Danilo I” na Cetinju, kod dr Rajka Đurišića, načelnika Ginekološko-akušerske službe na Cetinju.

Dr Rajko Đurišić (1917-1974), specijalizirao je ginekološko-akušersku službu u Zagrebu i Osijeku, a bio je 6 mjeseci na usavršavanju u Parizu i 1 mjesec u Čehoslovačkoj. Dr Đurišić, intenzivno se na Cetinju bavio ispitivanjem i liječenjem ženskog steriliteta. Tu je tradiciju nastavio dr Kusovac, a ona je krunisana 2006. godine, otvaranjem Odjeljenja za humanu reprodukciju i vantjelesnu oplodnju, čija je načelnica mrsc. Tatjana Motrenko-Simić a embriolozi Slavica Knezević i Biljana Gligorović.

Dr Kusovac, odbranio je doktorsku tezu u Novom Sadu 1982. godine. Tema je bila „Razvoj zdravstvene zaštite žena u Crnoj Gori – stanje i perspektive”. Doktorska disertacija štampana mu je 1994. godine, na 333 strane, sa 460 referenci. U ovoj mo­nografiji nalaze se opširni podaci o razvoju zdravstvene zaštite žena u Crnoj Gori, sa imenima ljekara, prvih ginekologa u Crnoj Gori. Ovdje su navedeni podaci o nasilnim pobačajima, ali i o prvim školovanim babicama u Zadru, Beogradu, a kasnije i na Cetinju i u Podgorici.

Ruski ljekari – emigranti u Crnoj Gori

Vrijedno je pomena i divljenja koliko je dr Kusovac uložio truda tražeći podatke u Arhivu Crne Gore o ljekarima, ruskim emigrantima koji su širom Crne Gore, od Andrijevice, Rožaja do Pljevalja, Šavnika do Ulcinja i Grahova, unapređivali zdravstvenu zaštitu. Rezultate ovoga istraživanja Kusovac je saopštio na naučnom skupu održanom na Cetinju 4. decembra 1998. godine, posvećenom 125-oj godišnjici izgradnje bolnice „Danilo I” na Cetinju. Taj referat nosi naslov „Ruski emigranti- ljekari u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na njihov doprinos u radu Bolnice ‘Danilo I’ između I i II svjetskog rata”. Na početku referata Kusovac sa emotivnom notom kaže: „Ovaj rad povodom 125 godina Bolnice ‘Danilo I, na Cetinju, posvećujem kolegama – izbjeglicama iz strahote, patnje i krvi građanskog rata u Rusiji, koje u lutanju za hljebom, krovom i izgubljenom domovinom put donese u Crnu Goru, da daju svoje medicinsko obrazovanje i znanje stečeno diljem velike Rusije – građanima prethodnim ratovima izmučene i poratno, hvala Bogu, samo privremeno izgubljene Crne Gore. Poseban pijetet i sjećanje iskazujem liku i djelu prof. dr Vsevolda Novikova, koji hiruršku slavu Bolnice prenese širom stručne javnosti evropskih zemalja”. Kusovac uz ime i prezime 45 ruskih ljekara, daje podatke o tome gdje su rođeni, kada su i gdje završili studije, na kojem su medicinskom fakultetu diplomirali. Referat o ruskim ljekarima, emigrantima, objavljen je u „Zborniku radova iz istorije crnogorskog saniteta” Cetinje, 1998. Kusovac završava riječima: „Ruski emigranti -ljekari u Crnoj Gori, došavši putevima svoje nesreće – dali su značajni doprinos razvoju zdravstvene kuture i medicine, i, umjesto zaključka, neka ostane zapisano još jedno veliko HVALA”.

Zaštita žene u Crnoj Gori

Osvrt na monografiju dr Kusovca o zaštiti žene u Crnoj Gori može da posluži kao podsticaj da se uporedi život žene u Crnoj Gori u prošlosti sa ponašanjem ženi u sadašnjosti, bilo u porodici, ili na radnom mjestu i u društvu.