Pogotovu je u postkovid eri, kako potvrđuje prof. dr Branislava Ivanović, ojačalo interesovanje za liječenje na bazi prirodnih svojstava. Ne zanemarujući efekte liječenja primjenom klasične medicinske doktrine i sve većeg tehnološkog napretka medicine, prof. dr Ivanović je ukazala na značaj i mogućnosti primjene ljekova na prirodnoj biljnoj osnovi u liječenju, a pogotovu u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja. Učešće na Edukativnom skupu o kardiovaskularnim bolestima u Ulcinju ona je stoga posvetila opisivanju novog kvaliteta sinergije aktivnih biljnih principa u kardiologiji.
Prof. dr Branislava Ivanović, sa Klinike za kardiologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, bila je gostujući predavač na Edukativnom skupu posvećenom zdravlju srca, organizovanom u Ulcinju. Njen stručni osvrt na mjesto primjene aktivnih biljnih principa u kardiologiji privukao je značajnu pažnju stučne publike.
Na samom početku ona je naglasila da za arterijsku hipertenziju i te kako ima razvijenih mehanizama liječenja, ali se mora priznati da oni nijesu u dovoljnoj mjeri uspješni. — Prema posljednjim epidemiološkim podacima objavljenim prošle godine na Evropskom kongresu, uspješni smo kod svega 18% muškaraca i 22% žena. Znači, samo kod tog procenta hipertoničara mi postižemo ciljne vrijednosti — navela je ona.
Prof. dr Ivanović je ovom prilikom podsjetila na inicijativu Evropskog udruženja za hipertenziju koje je prije pandemije kovida pokrenulo pisanje dokumenta o nefarmakološkom liječenju arterijske hipertenzije, koje je ostalo nedovršeno. To je podrazumijevalo ishranu namirincama koje mogu da smanje visinu krvnog pritiska i uvedu primjenu određenih suplemenata. Međutim, tada je došlo i do promjene afiniteta pacijenata. — Nakon kovida, pacijenti su prestali da uzimaju redovnu terapiju i okrenuli se neverovatno mnogo vitaminima, suplementima i sa tom praksom nastavljaju. Mnogo su primjemčiviji za nešto iz prirode — kaže ona.
Prema podacima iz 2020, u svijetu je od kardiovaskularnih bolesti umrlo 18,6 miliona ljudi. Pretpostavlja se, uprkos svemu, da će 2030. od ovih bolesti preminuti 22,2 miliona osoba. Ukazujući na ove poražavajuće podatke, prof. dr Ivanović je objasnila da kad je riječ o kardiovaskularnim bolestima, u savremenim terapijskim konceptima pažnja se dominantno posvećuje prevenciji. Ona je podsjetila na činjenicu da veliki broj ljekova potiče iz prirode [1] (od aspirina do SGLT2 inhibitora) i izrazila mišljenje da treba da se vratimo prirodi.
Suplementacija koja ima pokriće u nauci
S ciljem da opiše terapijska svojstva savremenih preparata na biljnoj bazi raspoloživih u kardiologiji prof. dr Ivanović je detaljno opisala nekoliko njihovih komponenti: natokinaze, monakolina K, arđune, koenzima Q10, lovora i hidroksitirozola.
Natokinaza je sastojak japanskog tradicionalnog jela koje je u upotrebi od 11-og vijeka. Izdvojena je iz fermentisanih kuvanih zrna soje u prisustvu Bacillus nato-a koji utiče na produkciju natokinaze i vitamina K2.
Japanci, kao najdugovječnija nacija, imaju običaj da doručkuju nato. To jelo sadrži i vitamine i natokinazu, ali zbog dejstva želudačne kiseline ne postiže se njihova optimalna koncentracija. Nato ima značajnu kalorijsku vrijednost i veoma specifičan miris. Zato je i izdvojena natokinaza i dostupna u tabletarnoj formi.
Pokazalo se da je dejstvo natokinaze višestruko. Studijski rezultati ukazuju da ona ima fibrinolitičko dejstvo, redukuje plazminogen-aktivator inhibitor, smanjuje viskoznost krvi, ima antitrombocitnu aktivnost, a samim tim popravlja protok i učestvuje u redukciji krvnog pritiska. Natokinaza direktno djeluje na razgradnju tromba i dovodi do povećanja fibrin-degradacionih produkata, pa djeluje preko prourokinaze na stvaranje urokinaze, koja takođe rastvara tromb. Ona djeluje preko plazminogen-aktivator inhibitora 1, čime se stvara tkivni plazminogen, i na tri načina dovodi do razgradnje tromba. Nakon 6 sati takvog dejstva fibrin biva razložen. U eksperimentalnim uslovima je dokazano da dovodi do dozno zavisnog brzog smanjenja plazminogen-aktivator inhibitora 1.
Suština dejstva natokinaze je, kako objašnjava prof. dr Ivanović, u tome da ona djeluje prolongirano, a ne u momentu davanja, kao svi fibrinolitici. To je, kako navodi prof. dr Ivanović, bio glavni razlog njenog upornog korišćenja kod delta soja kovida zbog potencijalnih rizika od tromboza.
Jasno je pokazano da tkivni plazminogen iz natokinaze dovodi do značajnog smanjenja tromboze i povećanja protoka. Deksametazon, koji je davan u isto vrijeme, povećava djelovanje natokinaze, s tim što je na animalnom modelu jasno dokazano da je u timusu i plućima animalnog modela natokinaza dovodila do značajno manjeg krvarenja. To je, kako je objašnjeno ovom prilikom, bio preduslov dalje šire primjene ovog preparata.
Ona ima i izvjesan antitromobocitni efekat, a jedinu dilemu kod ljekara postavlja pitanje da li ga davati sa dvojnom antitrombocitnom i antikoagulantnom terapijom. Prof. dr Ivanović preporučuje da na tome ne treba insistirati, ali da u situacijama kada je potrebna pomoć monoantitrombocitnoj i antikoagulantnoj terapiji, ima smisla dati natokinazu.
Ona smanjuje slepljivanje eritrocita, smanjuje viskoznost krvi i kod lediranog krvnog suda animalnog modela sprečava stvaranje aterosklerotskog plaka. Pokazano je da u ligiranim cerebralnim arterijama sama natokinaza dovodi do smanjenja oslobađanja slobodnih radikala i to je u Japanu kod neuroloških pacijenata široko primijenjeno. Smanjuje stvaranje angiotenzin konvertujućeg enzima i samim tim djeluje na izvjestan način na sistem renin-angiotenzin-aldosteron.
Ilustrujući rezultate studija sa humanim modelima prof. dr Ivanović je navela da je u vezi s efektom primjene u hipertenziji, cerebrovaskularnim događajima i prevenciji tromboza dokazano da natokinaza brzo dovodi do povećanja fibrin-degradacionih produkata i ima održivo dejstvo. Povećanje fibrin-degradacionih produkata, euglobina i tkivnog plazminogena, takođe su pozitivne konsekvence davanja natokinaze. — Jasno je dokazano nakon 2-4 sata da raste D-dimer, fibrin-degradacioni produkti, smanjuje se nivo fibrinogena, raste aPTT, smanjuje se faktor 7 i 8 i raste antitrobin. Na grupi zdravih pacijenata, grupi doborovoljaca sa kardiovaskularnim bolestima i onih na hemodijalizi jasno je pokazano da u različitom stepenu i vremenu dolazi do smanjenja 7-og i 8-og faktora koagulacije — navodi prof. dr Ivanović.
Dejstvo natokinaze ispitivano je i kod pacijenata na hemodijalizi, kod kojih postoji prokoagulantno stanje. U kombinaciji sa heparinom postignut je izuzetno dobar rezultat. Ipak, 2017. objavljen je rad u kom je pokazano da je natokinaza bila efikasna u smanjenju intima medija zadebljanja, što, kako je objašnjeno, govori da ima antiaterogeni potencijal zato što smanjuje nivo ukupnog holesterola, ali nažalost ne djeluje na HDL.
– Kada je riječ o arterijskom pritisku mi imamo ogroman procenat pacijenata sa visokonormalnim vrijednostima krvnog pritiska i arterijskom hipertenzijom prvog stepena koje nikad nećemo ubijediti da treba da se liječe. Upravo je natokinaza ta koja će arterijsku hipertenziju prvog stepena sanirati. U povećoj studiji pokazano je da dobro redukuje i sistolni i dijastolni krvni pritisak sa interesantnim rezultatom: manje je efikasan kod žena i za to nemamo objašnjenje – kaže prof. dr Ivanović.
Natokinaza, po studijskim rezultatima iz Japana, dovodi i do značajno bržeg i boljeg oporavka kada je riječ o neurološkim komplikacijama. U Takajami studiji, sa preko 30,000 ispitanika u Japanu, pokazano je da smanjuje kardiovaskularni mortalitet, kardiovaskularni mortalit od moždanih udara i same moždane udare.
Maslina kao kardioprotektiv
U sastav kardioprotetičkih suplemenata na biljnoj bazi ulazi i hidroksitirozol, jedan od sastojaka lista masline. Pored toga što, po objašnjenju prof. dr Ivanović, ima bakteriostatsko i antiinflamatorno dejstvo, u okviru kardioprotektivnih svojstava smanjuje LDL, inhibira stvaranje i oslobađanje slobodnih radikala, smanjuje ukupni holesterol, povećava HDL, smanjuje visinu krvnog pritiska, djeluje na tromboksan A2, smanjuje plazminogen-aktivator inhibitor E1, a u populaciji sa vrlo visokim rizikom dovodi do smanjenja intima medija zadebljanja.
Ljekoviti pirinač
Iako ne podržava tezu da se isključivom primjenom ovakvih pripravaka može zamijeniti efekat statina, prof. dr Ivanović ukazuje na nezanemarljiv uticaj koji ovakva vrsta ljekova može ostvariti. Ona je zato ukazala na pozitivan efekat još jednog sastojka iz prirode: monakolina K.
Podaci o ljekovitom uticaju monakolina K datiraju još od kineske dinastije Minga. Dobija se iz crvenog pirinča i ima istu hemijsku strukturu kao lovastatin. – To je samo prirodni statin koji na isti način kao i svi statini povećava broj receptora na hepatocitu i dovodi do smanjenja nivoa LDL-a – kaže prof. dr Ivanović.
Monakolin K dokazano smanjuje nivo LDL-a za blizu 15%. Podaci brojnih studija i metaaanalize potvrđuju da dovodi do smanjenja nivoa holesterola, smanjenja nivoa LDL-a, triglicerida, a jedino na šta nema mogućnosti da djeluje je nivo HDL-a. Uz minimum neželjenih efekata, smanjuje CRP i nivo matriks metaloproteinaza, a ima i jako dobru bezbjednost lijeka (što je indikovano kod pacijenata sa HIV-om, sa razvijenom koronarnom bolešću i kod onih sa nepodnošljivošću statina). Kod hipertoničara idealno sinergistički djeluje sa bilo kojom terapijom.
Kinezi su na blizu 5,000 pacijenata pokazali da monakolin K može da se koristi i u sekundarnoj prevenciji. To je naročito na cijeni u liječenju starijih pacijenata.
Polifenoli, arađuna, koenzim Q10 i lovor
Jedan od sastojaka biljnih kardioprotektivnih formulacija mogu biti i polifenoli. Oni, kako je podsjetila prof. dr Ivanović, smanjuju nivo holesterola i LDL-a, povoljno utiču na ukupne dnevne vrijednosti krvnog pritiska, a mogu i da poprave nivo glikemije.
Manje poznat sastojak je arađuna. Studijski podaci ukazuju da ekstrakt dobijen iz drveta arađune popravlja ejekcionu frakciju i smanjuje ishemijsku mitralnu regurgitaciju, utiče na visok nivo krvnog pritiska, nivo lipida, oksidativni stres.
Koenzim Q10 je dosta popularan u terapiji kardiovaskularnih bolesnika. On, po objašnjenju prof. dr Ivanović, sjajno utiče na metabolizam kardiomiocita i jasno je pokazano da i te kako povoljno utiče kod onih sa kardiomiopatijama i lošom ejekcionom frakcijom ne samo u smislu izvrsnog popravka, nego povećava i preživljavanje. Noviji dokazi pokazuju da povoljno utiče i na bubrežnu funkciju i na smanjenje rizika od cerebrovaskularnih događaja.
Lovor, kao kardioprotektivni agens, dovodi, po prošlogodišnjim rezultatima, do značajno bolje regulacije glikemije u odnosu na neke preparate. On smanjuje i nivo lipida.
Sumirajući priču o mogućnostima primjene preparata na biljnoj bazi u kardiologiji, prof. dr Ivanović je ocijenila da treba iskoristiti prednost ljekova sastavljenih od potpuno prirodnih sastojaka jer se njima mogu uspješno redukovati krvni pritisak, LDL holesterol i popraviti nivo glikemije. To može biti naročito korisno u prevenciji kardiovaskularnih događaja.
Anita Đurović
[1] Aspirin, digoksin, efedrin, lovastatin, taksol, rezerpin, kinin
Dodajte komentar