Prvi rezultati i iskustva iz SMART pilot projekta

Uključivanje farmaceuta u sprovođenje racionalne farmakoterapije pokazalo se korisnim sa etičkog i finansijskog aspekta. Farmaceutska komora Crne Gore je pokrenula i realizovala projekat pod nazivom “SMART projekat – Napredni farmaceut”, sa glavnim ciljem da se pacijentima oboljelim od astme u Crnoj Gori pruži kvalitetna zdravstvena zaštita

Realizacija projekta je počela održavanjem Astma radionice, 17. oktobra 2016.godine i projekat je trajao narednih šest mjeseci. Rezultati projekta su predstavljeni na završnoj konfereciji 13-og juna ove godine. Šestdesetak farmaceuta iz Podgorice, Bara, Ulcinja, Cetinja, Herceg Novog, Bijelog Polja, Kotora, Pljevalja, Berana, Rožaja i Tivta započeli su prvi ciklus kontinuiranog profesionalnog razvoja, samoprocjenom indikatora kvaliteta i kompentencija, kao i planiranjem ličnog napretka kroz kontinuirano učenje. Tokom šest mjeseci intenzivno su pružali zdravstvenu zaštitu pacijentima s hroničnim respiratornim bolestima prikupljajući kompletne rezultate na osnovu određenih pitanja. Od ukupnog broja farmaceuta koji su započeli projekat na Astma radionici, njih osamnaest je do kraja uspješno realizovalo postavljene ciljeve i na završnoj konferenciji su im uručeni sertifikati.

Ukupan broj učesnika – pacijenata sa jednom posjetom svom farmaceutu je 137, dok ukupan broj učesnika – pacijenata sa dvije ili više posjeta je 154.

Liječenje astme se najprije bazira na primjeni inhalacijske terapije. Tokom projekta ukazano je da je edukacija pacijenata od strane farmaceuta ključni faktor u poboljšanju inhalacijske tehnike. Pacijentima sa astmom pružane su odgovarajuće informacije, s ciljem da oboljeli uspješno kontrolišu svoju bolest i da dostignu zadovoljavajući nivo kvaliteta života. Poznato nam je da se astma ne može izliječiti, ali pravilnom i redovnom primjenom odgovarajuće terapije, može se držati pod kontrolom, odnosno simptomi se mogu svesti na minimum. Takođe je poznato da se pravilnom tehnikom inhalacije može iskoristiti odgovarajuća dozu lijeka. Stoga, tokom projekta farmaceuti učesnici su vršili provjeru i posebnu pažnju posvetili savjetovanju pacijenata o tehničkim pitanjima i to o: inhalacijskoj tehnici, etapama pravilnog korišćenja inhalatora, redosljedu upotrebe inhalacijskih pumpica i diskusa, upotrebi peak-flow metra, inhalaciji fiziološkog rastvora sa lijekovima. Ukupan broj pacijenata koji su imali neispravnu ili djelimično neispravnu inhalacijsku tehniku je 116.

Za praćenje i kontrolu astme kod pacijenata, farmaceuti koji su učestvovali u realizaciji projekta su koristili peak flow metar pomoću kojeg su mjerili i pratili promjenu parametra vršni ekspirijumski prostor – PEF (Peak Exspiratory Flow). Mjereći funkciju njihovih pluća pomoću peak flow metra, rezultate o izmjerenim vrijednostima parametra su upisivali u dnevnike samokontrole. Ukupan broj pacijenata koji su imali poboljšanje PEF parametra kod druge ili treće posjete je 81.

Za praćenje i kontrolu astme kod pacijenata, pored mjerenja peak flow metrom, farmaceuti su koristiti Test o kontroli astme (Asthma Control Test). Test o kontroli astme je jednostavan test koji se sastoji od pet pitanja, a pogodan za sve oboljele od astme (starije od 12 godina). Rezultati testa su pomogli da se utvrdi pod kolikim stepenom kontrole je astma kod pacijenata. Ukupni broj pacijenata koji su imali bolji rezultat Astma kontrolnog testa kod druge ili treće posjete je 83.

U terapiji astme se koriste dvije grupe lijekova: preventivni, inhalacijski kortikosteroidi (za dugotrajnu primjenu radi izbjegavanja pojave simptoma) i lijekovi za brzo otklanjanje simptoma. Pravilnom i redovnom upotrebom preventivnih lijekova u terapiji astme, postiže se dobra kontrola bolesti kod pacijenata i samim tim smanjuje se upotreba lijekova za brzo otklanjanje simptoma bolesti. S tim u vezi, farmaceuti tokom projekta su pratili upotrebu salbutamola kod svojih pacijenata. Ukupni broj pacijenata koji su smanjili upotrebu salbutamola kod druge ili treće posjete je 85.

Farmaceuti su tokom projekta, pored edukacije pacijenata, kontrolnih mjerenja, sprovodili intervencije uočavanjem i prijavom neželjenih efekata koje su identifikovali kod svojih pacijenata. Kod pet pacijenata su nađeni i prijavljeni neželjeni efekti. Neželjeni efekti su se odnosili na promjenu čula ukusa ili pojavu kadidijaze kod pacijenata.

S tim u vezi istakuta je važnost redovnog ispiranja usta kod pacijenata nakon inhalacije kortikosteroidima. Prateći njihovu inhalacijsku tehniku i korake prilikom i nakon inahalacije, uočeno je da samo 44 % pacijenata redovno ispira usta nakon inhalacije kortikosteroidima, sto i objašnjava pojavu identifikovanih neželjenih efekata.

Farmaceuti su tokom projekta svoju aktivnost i pažnju usmjerili na tri nivoa:

Propisivača (predlažući ljekarima promjene u farmakoterapiji),
Pacijenta (savjetovanje pacijenta o lijeku i njegovoj pravilnoj primjeni),
Lijeka (promjena terapije, doze, oblika i dr.).

Koristeći znanja o astmi i lijekovima, uz saradnju sa ljekarima, farmaceuti su tokom projekta pružali informacije o pravilnoj upotrebi inhalacionih aparata, značaju terapije, kao i zdravim stilovima života. Projekat je pokazao da je farmaceut čuvar sigurnosti pacijenata sa astmom i da posjeduje potencijal koji tek treba da bude pokazan i razvijen. Projekat je otvaraio nove mogućnosti saradnje ljekara i farmaceuta, a sve u cilju bolje brige o pacijentima.