26-og februara prezentovan Izvještaj o procjeni kvaliteta njege majki i novorođenčadi. Projekat, po treći put od 2016, podržan od strane UNICEF-a
Crnogorski zdravstveni sistem sproveo je, u saradnji sa UNICEF-om, analizu kvaliteta njege majki i novorođenčadi. Ovo je bio treći zajednički poduhvat sproveden od 2016, a u cilju donošenja objektivnih i svrsishodnih zaključaka angažovana su dva tima profesionalaca: međunarodni i nacionalni. Oni su tokom aprila-maja 2023. sproveli monitoring senzitivnih tačaka njege majke i novorođenčeta a rezultati tih poduhvata prezentovani su u okviru Izvještaja o procjeni kvaliteta njege majki i novorođenčadi.
Sam događaj javnog predstavljanja Izvještaja upriličen je 26-og februara u Podgorici. Skupu su, pored predstavnika zdravstvenih vlasti i struke uopšte, prisustvovali predstavnici UNICEF-a, kao i medija. Uvodnu riječ imali su: ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander, a rezultate Izvještaja o procjeni njege prezentovale su dr Milena Cojić, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja, doc. dr Gordana Vukčević, dr Milorada Nešović, iz KCCG-a.
Posvećeni „najljepšem dijelu zdravstvene njege”
Ističući da je bezbjedan porođaj od ključnog značaja za zdravlje kako žene tako i novorođenčeta, te da kao najvažniji životni događaj zahtijeva set mjera podrške koji uključuje cijelo društvo, ministar zdravlja dr Vojislav Šimun objasnio je da najnovija procjena kvaliteta njege ukazuje na poboljšanje u odnosu na ranije izvještaje. Ovom analizom prepoznate su ključne oblasti koje je i dalje neophodno unaprijediti i date dodatne preporuke da se kvalitet njege majki i novorođenčadi unaprijedi u svim ustanovama. — Kao neko ko je svoj profesionalni poziv opredijelio i vezao za ovaj, mogu slobodno reći, najljepši dio zdravstvene njege, obećavam da ću i sada, kao donosilac odluka, posvećeno raditi na unapređenju kvaliteta zdravstvene njege majki i novorođenčadi — rekao je ministar Šimun.
Vizija za razvoj zdravstvenog sistema 2023-2027. je izgradnja kvalitetnog i efikasnog sistema zdravlja koji će obezbijediti kvalitetniji život svima. Strategijom je predviđen rad na izgradnji operativnog sistema kontrole prioriteta kroz različite nivoe zdravstvene zaštite, a to podrazumijeva i unapređenje baznih podataka, te i poboljšanje korišćenja podataka kroz izradu plana za praćenje kontrole kvaliteta i druge slične aktivnosti. Strategija ranog razvoja djeteta, kako objašnjava ministar Šimun, predviđa niz aktivnosti koje su vezane za unapređenje zdravstvene zaštite budućih majki, jačanje znanja i vještina zdravstvenih radnika u oblasti njege majke i novorođenčeta i unapređenje infrastrukure ustanova uključujući i postojanje individualnih porođajnih sala.
Izražavajući uvjerenje da će najnoviji izvještaj predstavljati „dobru bazu i polaznu osnovu za impementaciju svih naprednih praksi koje poznaje savremena medicina, a koju možemo primijeniti u našim uslovima”, ministar Šimun je zahvalio delegaciji UNICEF-a u Crnoj Gori na podršci kojom je omogućila sveobuhvatan pristup procjeni porodilišta u Crnoj Gori, pa i svakoj budućoj vrsti pomoći u cilju obezbjeđivanja kvalitetnije zdravstvene njege majki i novorođenčadi.
Pretočiti preporuke u Akcioni plan
Šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander ukazao je na neophodnost poboljšanja kvaliteta zdravstvene njege majki i novorođenčadi i objasnio da je njegova organizacija po treći put podržala ovaj projekat kod nas u cilju optimizacije u što skorijem periodu. — UNICEF će podržati Ministarstvo zdravlja da podrži preporuke ove analize, a to uključuje i organizaciju hitne obuke o neonatalnoj reanimaciji, što je jedna od ključnih preporuka koje treba što prije da se realizuje u svim ustanovama — naveo je Santander. Da bi se što prije unaprijedio kvalitet njege u skladu sa međunarodnim standardima Vlada i Ministarstvo zdravlja, kako je sugerisao, treba da pretoče preporuke ove analize u Akcioni plan sa jasnim aktivnostima, budžetom i rokovima.
Huan Santander
Kao jedna od preko 190 zemalja sa kojima UNICEF sarađuje, Crna Gora je dobila podršku ove međunarodne organizacije u cilju postizanja kvalitetnije zdravstvene njege majki i novorođenčadi. Timovi sačinjeni od 3 međunarodna konsultanta i 16 nacionalnih koprocjenjivača učestvovali su u izradi procjene i dali preporuke za dalji rad u ovom domenu.
Ostvaren jako veliki učinak
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja doc. dr Milena Cojić ocijenila je da je u saradnji sa međunarodnim tijelom ostvaren jako veliki učinak. U Crnoj Gori se, prema podacima iz 2021, rodi godišnje oko 7.000 beba, a najveći broj porođaja izvrši se u KCCG-u. 8 porodilišta funkcioniše u opštim bolnicama i kliničko-bolničkim centrima, a 4 porodilišta u okviru primarne zdravstvene zaštite. — Crna Gora je uspjela adekvatnim aktivnostima antenatalne, perinatalne i pedijatrijske zaštite da smanji smrtnost novorođenčadi sa 6/100.000 na 2/100.000 novorođenčadi — saopštila je doc. dr Cojić.
doc. dr Milena Cojić
U međunarodnom timu procjenjivača učestvovali su neonatolog, ginekolog i babica a u Nacionalnom timu ocjenjivača: 7 ginekologa akušera, 4 neonatologa, 3 babice i 2 anketara, a u projektu je učestvovala i predstavnica Ministarstva zdravlja mr Milica Marković. Istraživanje sprovedeno od 19. aprila do 11-og maja obuhvatilo je svih 8 bolnica i 4 doma zdravlja. Ocjene su rangirane od 0 do 3, pri čemu 0 i 1 ne zadovoljavaju standarde i pri kakvim uslovima postoji opasnost po život majke i djeteta.
Standardizovati sistem njege
Doc. dr Gordana Vukčević objasnila je da ocjene Međunarodnog tima ukazuju na potrebu za standardizacijom usluga, evidencije i kompletnog odnosa na nivou Crne Gore, pogotovu po pitanju intervencije carskog reza koji je u velikom procentu rizična metoda. Ona je akcentovala potrebu za poboljšanjem infrastukture porodilišta, ističući da iz infrastrukturnih problema nerijetko proizilazi obilje drugih problema. Pored potrebe za postizanjem zadovoljavajućeg nivoa opreme koja se smatra standardnom u neonatologiji, uočena je i potreba za unapređenjem vođenja porođaja.
Doc. dr Gordana Vukčevi
Jedan od izazova koji se nameće je omogućavanje prisustva tokom porođaja partnerima i članovima porodice, a po riječima doc. dr Vukčević, naišlo se i na prepreke i probleme u vezi s ostvarivanjem prava majke u vezi s trudnoćom i porođajem. U porodilištima je primijećena upotreba neadekvatnih rutinskih gaza, za koje se preporučuje isključivanje iz upotrebe.
Kao nepovoljno ocijenjen parametar njege uočen je visok procenat carskog reza na nivou Crne Gore: čak 30-60%. Takođe, primijećeno je nepostojanje protokola i smjernica za usklađivanje rada na nacionalnom nivou. Kontinuirana medicinska edukacija uvijek je važna, a u tom cilju neophodno je usmjeriti pažnju i na vođenje statistike u vezi s populacijom novorođenčadi i izgraditi nacionalni program neonatologije. Pored navedenog, preporučeno je i osnaživanje uloge babice tokom praćenja porođaja, snaženje stručnih kapaciteta i implementiranje smjernica u vezi sa sprovođenjem carskog reza, ali i djelotvornijih tehnika vođenja porođaja.
Sprovesti dodatna poboljšanja
Dr Milorada Nešović podsjetila je da su kao 4 najvažnije tačke u okviru optimalne njege novorođenčeta percipirani: reanimacija, termoregulacija, podoj i nerazdvajanje od majke, zaštita od infekcije. Fokusirane na te segmente ocjene Izvještaja pokazuju da je potrebno sprovesti određena poboljšanja da bi se dostigla standardna njega.
Na nivou usluge podrške bolnici moguće je, po dr Nešović, unaprijediti statistiku, koja često nedostaje i ne koristi se adekvatno, kao i zdravstveno-informativne sisteme i medicinsku evidenciju, koja nije jedinstvena na nivou Crne Gore. Pojedine bolnice još uvijek funkcionišu po sistemu pripravnosti pa je potrebno osigurati prisustvo specijalizovanog osoblja. Što se tiče opreme neophodno bi bilo nabaviti veći broj pumpi, dovoljan broj monitora za praćenje vitalnih parametara, a uočeno je i da novorođenčad, zbog nedostatka adekvatne opreme kojima je potrebna respiratorna podrška, bivaju i odvojena od majki. Određeni laboratoriski testovi ili analize nisu adekvatno zastupljeni ili nedostaju.
Kontakt koža na kožu sprovodi se u svim porodilištima, ali ne uvijek po standardima, zbog neadekvatnog trajanja ili kasnog započinjanja. Zbog visoke stope zastupljenosti carskog reza novorođenčad nekad budu odvojena od majki i po 24 sata.
U vezi s neonatalnom reanimacijom smjernice je, po tumačenju dr Nešović, potrebno obnoviti. Potrebno je povećati spremnost osoblja za neonatalnu reanimaciju, a uključivanje porodice i majke u nadzor prijevremeno rođene bebe još nije na poželjnom nivou.
Rezultati najnovije analize pokazuju i da treba poboljšati indikatore infekcije koji nedostaju za veliki broj stanja kako u akušerstvu tako i u neonatologiji. Nedostaju nacionalni protokoli, a oni koje imamo ne sprovode se sistematski ili nijesu ažurirani. Potrebno je podići na veći nivo poštovanje povjerljivosti i privatnosti i uključivanje majki i članova porodice u njegu novorođenčeta. Dr Nešović je zaključila da je neophodno sprovesti unapređenje nacionalnog sistema prikupljanja podataka, a kao veoma bitan momenat ocijenila je uspostavljanje nacionalnih kliničkih protokola u neonatologiji, kao i praćenje njihove primjene.
Dr Milorada Nešović
Uz podršku UNICEF-a, u okviru praktičnih aktivnosti na postizanju kvalitetnije njege majki i novorođenčadi realizovana je obuka na kursevima neonatalne reanimacije u kojoj su učestvovali timovi neonatologa iz Podgorice i Nikšića, a u planu je da se do kraja godine sprovedu kursevi u svim porodilištima. Sigurno i efikasno pružanje zdravstvenih usluga koje odgovaraju medicinskim, društvenim i psihološkim odredbama i očekivanjima korisnika usluga predstavljaju, kako je zaključila dr Nešović[1] cilj ove misije.
Anita Đurović
[1] Citat preuzet iz ranijih misija
