[heading]Normalan tjelesni rast djeteta pokazatej je njegovog dobrog zdravja, adekvatne ishrane, povojnog psihoemocionalnog okruženja i nepostojanja bolesti. Nizak rast djeteta ili pothranjenost treba da ukažu na nedovojnost ishrane i poremećaj rasta. Praćenje tjelesnog rasta i razvoja djeteta jedno je od osnovnih načela rada pedjatra[/heading] Rast djeteta počinje u utrobi majke. To se naziva prenatalni rast. Na njega utiču svi faktori koji su bitni za trudnoću majke. Period poslije rođenja jeste postnatalni rast. On obuhvata: period novorođenčeta, koji predstavlja uzrast do dvadeset osam dana, period odojčeta – od dvadeset osam dana do dvanaest mjeseci, malog djeteta – uzrast od jedne do tri godine, predškolskog djeteta – uzrast od tri do sedam godina, školskog djeteta – uzrast od sedam do jedanaest godina i period adolescenta – uzrast od jedanaest do osamnaest godina. U svakom od navedenih doba treba pratiti rast i razvoj djeteta.
Rast je posljedica interakcije između genetskih faktora i faktora okoline. Genetski faktori su: nasljeđe visine roditelja, odnosno konačna visina, kao i brzina sazrijevanja. Faktori okoline su: rasa, godišnje doba, ishrana, socioekonomsko okruženje, hronične bolesti i psihološki poremećaji.
U periodu odojčeta i malog djeteta najvažniji poznati činilac rasta jeste ishrana, gdje hronična malnutricija i malapsorpcija usporavaju rastenje. Zdravo dijete starosti tri-četiri godine do puberteta slijedi jednu percentilnu krivu rasta koja je u skladu sa visinom roditelja. Relativna pozicija na grafikonu rasta može se smatrati sopstvenim kanalom rasta koji dijete slijedi do kraja rastenja.
Rast se odvija pod uticajem hormona koji luči žlijezda u mozgu – hipofiza. Biološka djelovanja hormona rasta mogu se podijeliti na direktna djelovanja samog hormona rasta i indirektna djelovanja, koja on ostvaruje preko IGF-I (somatomedin), a to su peptidni faktori rasta.
Hormon rasta je glavni regulator rasta skeleta i mekih tkiva, što se uglavnom ostvaruje stimulacijom ćelijske diobe. Pored toga, hormon rasta djeluje kao važan regulator metabolizma ugljenih hidrata, proteina i lipida, mineralne homeostaze, hematopoeze i drugih izioloških funkcija. On stimuliše jetru na proizvodnju somatomedina, preko koga ima uticaj na sva tkiva u organizmu.
U periodu puberteta i adolescencije na rast utiču muški polni hormoni kod dječaka i ženski polni hormoni kod djevojčica. Sredinom puberteta nastupa period ubrzanog pubertetskog rastenja. Dječaci dostižu najveću brzinu rastenja dvije godine kasnije u odnosu na djevojčice. Promjena glasa u pubertetu, koja je rezultat rasta larinksa dječaka, izazvanog androgenim hormonima, nastupa istovremeno s ubrzanim rastenjem. Oblikovanje muškog i ženskog tijela nastupa pod dejstvom gonadnih hormona. U periodu puberteta određeno je 85% finalne visine. Kod djevojčica se zamah rasta javlja na samom početku puberteta, do pojave prve menstruacije. Kod dječaka zamah rasta nastaje u drugoj polovini puberteta. Najveći prirast u tjelesnoj težini dječaka poklapa se sa najvećom brzinom rastenja i masno tkivo čini 15-18 % ukupne tjelesne mase. Uvećanje tjelesne težine kod djevojčica nastupa šest do devet mjeseci nakon vrhunca u brzini rasta i masno tkivo sačinjava 25-28 % ukupne tjelesne sredine.
Uvećanje masnog tkiva u pubertetu važno je za perifernu konverziju polnih hormona i produkciju hormona masnog tkiva – leptina, zaslužnog za direktnu stimulaciju oslobađanja hormona u mozgu koji podstiču sekreciju polnih hormona.
Govoreći o normalnom rastu i razvoju naveli smo sve činioce koji su bitni za normalno razvijanje djeteta. Ispitivanje problema niskog rasta potiče od pedijatra koji uočava takav poremećaj i upućuje ga endokrinologu. Radi pravovremenog otkrivanja uzroka i sprovođenja adekvatne terapije, veoma je bitan period uočavanja poremećaja rasta i razvoja.
Piše: dr Lidija Rakočević, mr sc. med., pedijatar endokrinolog
Institut za bolesti djece KCCG
Add comment