Rezultati istraživanja u populaciji

Analiza istraživanja publikovanog u drugom dijelu knjige

MENADŽMENT ZDRAVSTVENIM RESURSIMA U USLOVIMA EKONOMSKE KRIZE

NASTAVAK TEKSTA IZ PROŠLOG BROJA

 

5. Na pitanje: Da li ste čuli da se vrši reforma zdravstvene zaštite ?, 86% ispitanika je odgovorilo da je ču­lo, a 14% da nije. A na potpitanje: Da li je reforma dala odgovarajuće rezultate ?, 73% ispitanika odgovorilo je sa Ne, a 27% sa Da.

Očigledno je da velika većina ispitanika, nije za­dovoljna rezultatima do sada sprovedene reforme, jer su očekivanja bila veća, ali se iz drugih odgovora može zaključiti da ispitanici nijesu protiv reforme.

6. Sljedeća dva potpitanja daju odgovor na ocjenu sprovedenih reformi u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Crnoj Gori, odnosno konkretnije vezano za reformu Sto­matološke službe u Crnoj Gori i reformu PZZ-a uvođenjem institucije izabranog doktora.

Na pitanje: Kako ocjenjujete reformu stomatološke službe u Crnoj Gori ?, 10% ispitanika ocijenilo je kao veoma dobro, 38% ispitanika kao dobro, a 52% kao loše.

S obzirom na to da je na prethodno pitanje velika većina od 73% ispitanika odgovorila da „reforma nije dala očekivane rezultate”, reforma stomatološke službe u Crnoj Gori ipak je ocijenjena kao polovično uspješna.

7. Na pitanje: Kako ocjenjujete reformu primarne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori i ostvarivanje iste preko izabranog doktora ?, 10% ispitanika ocijenilo je kao veoma dobro, 42% ispitanika kao dobro, a 48% kao loše, što je poziti­van odnos.

Analizirajući odgovore na oba prethodna pitanja, nameće se zaključak da je sprovedena reforma u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Crnoj Gori, odnosno konkretnije reforma stomatološke službe u Crnoj Gori i posebno reforma PZZ-a uvođenjem institucije izabranog doktora, ocijenjena pozitivno. Treba imati na umu da je istraživanje obavljeno u septembru 2009. godine, dakle, u prvoj godini nakon praktične primjene gore pomenutih instituta, kada su još uvijek postojale brojne tehničke smetnje u implementaciji informacionog sistema PZZ-a.

8. Vezano za reformu, postavljena su dva pitanja, i to: Da li smatrate da treba nastaviti sa reformom sekundar­nog (drugi – bolnički) i tercijarnog (treći – klinički) nivoa zdravstvene zaštite u Crnoj Gori? i Da li smatrate da treba i u uslovima krize nastaviti sa reformom zdravstvene zaštite u Crnoj Gori ? Ispitanici su pozitivno i slično odgovorili, tako je na prvo pitanje sa Da odgovorilo 73% ispitanika, a sa Ne 27%, dok je na drugo pitanje pozitivno odgovorilo 68% ispitanika, a negativno 32%.

9. Na naredno pitanje: Šta po Vašem mišljenju ima odlučujući uticaj na efikasan i kvalitetan rad zdravstvene službe ?, gdje su ponuđena četiri odgovora, dati su odgovori koji suštinski određuju jasan pravac u kom smjeru i na koji način treba rješavati efikasnost i kvalitet zdravstvene zaštite.

Najviše ispitanika, 31%, odgovorilo je da: visoka stručnost i etika zdravstvenih radnika, ima odlučujući i najefikasniji uticaj na kvalitetan rad zdravstvene službe.

Na drugom mjestu, sa 27% odgovora, ispitanici su se izjasnili da: stabilno inansiranje zdravstvene službe i namjensko trošenje sredstava, ima odlučujući uticaj na kvalitetan i eikasnost zdravstvene službe.

Na trećem mjestu, sa 20% odgovora, ispitanici smatraju da: orijentacija zdravstvene službe na unapređenje zdravlja i sprečavanje bolesti – preventiva, ima uticaj na kvalitetan rad i eikasnost zdravstvene službe.

Na četvrtom mjestu po važnosti (13%) od uticaja na efikasnost i kvalitet rada zdravstvene službe, ispitanici su dali povjerenje: ravnomjernoj rasprostranjenosti zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika u cijeloj državi.

Najmanji dio, 9% ispitanika, odgovorili su da je za eikasan rad i kvalitet zdravstvene zaštite najvažniji: veći uticaj građana i lokalne zajednice u oblasti zdravstvene zaštite.

A. 13% ( 19,13,2,14)

B. 20% (21,24,20,13)

C. 31% (25,27,35,39)

D. 27% (26,27,31,22)

E. 9% (9,9,12,12).

Najviše pažnje suštinski se mora posvetiti visokoj stručnosti i etici zdravstvenih radnika i ulagati u struku i nauku, jer je to najisplativija investicija, pa se i u Crnoj Gori sve više mora ulagati u edukaciju, stručna i naučna usavršavanja u zdravstvu.

Finansiranje zdravstvene službe nije dovoljno i često je nestabilno, pa se mora naći održiv, stabilan i realan model inansiranja koji će obezbjeđivati potreban standard pružanja zdravstvenih usluga i dostojanstven materijalni položaj zaposlenih u zdravstvu.

Ubuduće se razvoj, reformisanje i napredak zdra­vstvene zaštite moraju tražiti u decentalizaciji.

10. Na pitanje koje je glasilo: Koji su po Vašem mišljenju najteži zdravstveni problemi u Crnoj Gori ?, najviše ispitanika, čak 55%, odgovorilo je da su: masovne nezarazne bolesti (bolesti srca i krvnih sudova, rak, šećerna bolest), najteži zdravstveni problem u Crnoj Gori.

Visok procenat ispitanika, od 38%, smatra da su: alkoholizam, pušenje i narkomanija veoma zabrinjavajući zdravstveni problem u Crnoj Gori, a to su rizični faktori nezaraznih bolesti.

Veoma mali procenat odgovora, od svega 7%, ocije­nili su zarazne bolesti kao zabrinjavajući zdravstveni prob­lem, što ukazuje na činjenicu da su zarazne bolesti u Crnoj Gori praktično iskorijenjene, a da nove opasnosti koje dolaze sa strane za sada ne predstavljaju veću prijetnju za zdravlje.

11. Na pitanje koje je glasilo: Da li Vam je poznato da se kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti, šećerna bolest i druge masovne nezarazne bolesti mogu veoma uspješno spriječiti preventivnim mjerama ?, sa Da je odgov­orilo čak 93 % ispitanika, a sa Ne svega 7% ispitanika.

Na u ovoj anketi posljednje pitanje: Da li zdravst­vena služba u Crnoj Gori u dovoljnoj mjeri primjenjuje preventivne mjere u sprečavanju i suzbijanju masovnih nezaraznih bolesti ?, sa Ne je odgovorilo 78% ispitanika, a sa Da 22% ispitanika.

Ovakvi odgovori jasno pokazuju da se preventivne mjere u sprečavanju i suzbijanju masovnih nezaraznih bolesti malo primjenjuju. Konkretno rečeno, ispitanici su dali jasan odgovor da se preventiva mora staviti u prvi plan ako se žele sprečavati i suzbijati narasle masovne nezarazne bolesti. U tom pravcu, i ovaj rad u teorijskoj i praktičnoj elaboraciji daje maksimalnu potporu.

Crna Gora raspolaže značajnim potencijalom za savladavanje posljedica ekonomske krize.

Zdravstvena infrastruktura u osnovi odgovara po­trebama zdravstvene zaštite. U njoj nedostaje pravo mjesto i uloga primarne zdravstvene zaštite i precizan reformski stav o potrebi njene reorijentacije na promociju zdravlja i preven­ciju bolesti.

Visok nivo poznavanja stanja i problema od strane zdravstvenih radnika i građana i njihovo opredjeljenje za nastavak reforme u velikoj mjeri jačaju navedeni potencijal.

Trenutno nezadovoljstvo značajnog procenta zdra­vstvenih radnika i građana radom zdravstvene službe i dosadašnjim rezultatima reforme, kao i nedovoljnom ori­jentacijom na preventivu, treba shvatiti u prvom redu kao zahtjev da se ubrza sa procesom reforme i da se otklone nedostaci koji negativno utiču na očekivanu eikasnost, efektivnost i kvalitet zdravstvene zaštite.

 

Autor: dr sc Dragan Čabarkapa, Pomoćnik direktora Doma zdravlja iz Kotora