[heading size=”7”]OBILJEŽEN EVROPSKI DAN SVJESNOSTI O ANTIBIOTICIMA[/heading] Povodom Evropskog dana svjesnosti o antibioticima 18. novembra, u prostorijama Instituta za javno zdravlje održan je edukativni seminar pod nazivom „Racionalna upotreba antibiotika i antbiotska profilaksa u službi zdravlja”. Uvodna riječ pripala je ministru zdravlja, prof. dr Miodragu Radunoviću, koji je kazao da se Crna Gora obilježavanjem ovog dana pridružila evropskoj i svjetskoj zajednici u naporima da se problem otpornosti bakterija na antibiotike stavi pod kontrolu.
– Antibiotici se smatraju posebno ugroženom grupom ljekova jer pokazuju trend gubljenja efikasnosti. Naročit problem predstavlja rezistentnost bakterija na moćne antibiotike koji su do sada važili za zadnju liniju odbrane. Suočeni sa mogućnošću da buduće generacije možda neće imati čime da liječe infekcije, stručnjaci širom svijeta su se udružili da osmisle način kontrolisanja i savladavanja otpornosti bakterija na antibiotike, a tim naporima se pridružila i Crna Gora- kazao je ministar.
On je objasnio da je u tom cilju Ministarstvo zdravlja osnovalo Nacionalnu interdisciplinarnu komisiju za kontrolu rezistencije na antibiotike, a da je Vlada Crne Gore u oktobru mjesecu 2012. godine usvojila Nacionalnu strategiju za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period 2012-2016. godine, te da je u utoku uspostavljanje aktivnosti sistema nadrzora nad rezistencijom.
– Lijek uzet na svoju ruku je otrov, a ako nastavimo da se nekritički ponašamo prema antibioticima u budućnosti, prijeti nam opasnost da ostanemo bez izbora u liječenju i pored mnoštva antibiotnih ljekova. Zajedničkim naporima doktora medicine, veterine, farmakologa, ali i široke populacije kod koje moramo raditi na razvijanju svijesti o važnosti antibiotika i važnosti njihove racionalne upotrebe, možemo očuvati efikasnost ovih, za ljudsku populaciju izuzetno važnih, ljekova – poručio je ministar.
Direktor Instituta za javno zdravlje, doc. dr Boban Mugoša, poručio je da je antibiotska rezistentnost prioritetno pitanje. – Činjenica je da sve više imamo problema sa municijom kada je u pitanju borba protiv bakterija, odnosno da ona postaje neefikasna i da ne možemo da postignemo ono što želimo i hoćemo, a to je da držimo bakterije pod kontrolom i očuvamo zdravlje čovjeka – kazao je dr Mugoša.
Prema njegovim riječima, zarazne bolesti sa svojim potencijalom, posebno one koje izazivaju patogene bakterije, predstavljaju veliki problem bilo da se govori o umjereno blagim oboljenjima ili o onim koje zahtijevaju karantin. Da se ne bi često govorilo o tome kao o problemu, i da bi se moglo konstatovati da su zarazne bolesti zadržane pod kontrolom, treba eikasno upotrebljavati antibiotike, jer, kako je kazao, današnje vrijeme to traži, a budućnost nas obavezuje, kako zdravlje čovjeka ne bi bilo „ostavljeno na raspolaganju” bakterijama.
Nacionalni AMR focal point, doc. dr Gordana Mijović objasnila je da je Dan svjesnosti osmišljen kao dan kada po pitanju suzbijanja i kontrole otpornosti bakterija na antibiotike treba učiniti nešto više nego uobičajeno. – Nema sumnje da je očuvanje efikasnosti antibiotika neophodnost za čovječanstvo. U tome svako mora preuzeti svoj dio odgovornosti. Bez antibiotika ne samo da bi infekcije harale svijetom, već je i savremena medicina nemoguća- istakla je dr Mijović.
ZABRINJAVAJUĆI PODACI
• Podaci govore daje Crna Gora u samom vrhu po potrošnji antibiotika, odmah iza Turske.
• Kod nas se najviše troše penicilini širokog spektra-18,4 definisane dnevne doze po 1000 stanovnika na dan. U Danskoj se isti ovaj penicilin troši 14 puta manje.
• U Crnoj Gori se 10 puta više koriste visokospektralni penicilini u odnosu na niskospektralne peniciline. U Danskojje obratno- 5 puta više se koriste niskospektralni u odnosu na visokospektralne peniciline.
• Dnevna doza cefalosporina po 1000 stanovnika u Crnoj Gori iznosi 5,5, dokje kod Danaca ona 0,004 -1000 puta manje nego kod nas.
■ U odnosu na zemlje u okruženju, Srbijaje najveći potrošač cefalosporina, međutim, kadje riječ o drugim antibioticima, Crna Gora zauzima prvo mjesto.
Istraživanja su pokazala da je neracionalna upotreba antibiotika najvažniji faktor za nastanak i širenje rezistencije bakterija na antibiotike. Imajući to u vidu, Ministarstvo zdravlja se odučilo da ove godine Dan svjesnosti o antibioticima bude posvećen njihovoj racionalnoj upotrebi, i to sa aspekta antibiotske proilakse koja se prije svega koristi u hirurgiji, kazala je ona, dodajući da je brojno prisustvo medicinskih radnika obilježavanju ovog datuma i edukativnom seminaru, pravi pokazatelj da Crnoj Gori ne manjka svijesti o veličini ovog problema, kojim se predano bave i stručnjaci širom Evrope i svijeta.
MEHANIZMI REZISTENCIJE BAKTERIJA
Prvo edukativno predavanje na seminaru održala je prof. dr Vineta Vuksanović. Govoreći o mehanizmima rezistencije bakterija, ona je objasnila da postoji nekoliko činjenica koje odgovaraju na pitanje zašto dolazi do te pojave. Jedna od njih je, kako je kazala, ta da bakterije u svom genomu imaju uvijek gen za rezistenciju, gdje se pored urođene rezistencije kod određenih vrsta bakterija, javlja i ona stečena, koja može biti negenetska i genetska.
– Kada dođe do spontane mutacije kod bakterija, obično ta bakterija kada gledate antibiogram ima jednu rezistentnost na dati antibiotik, a nivo rezistencije je samim tim nizak. Povećanjem doze tog antibiotika pacijent može da se liječi u najvećem broju slučajeva, i ta vrsta rezistencije može se spriječiti kombinacijom dva ili više antibiotika. Međutim, kada se desi transfer genetskog materijala, onda se situacija mijenja i govorimo o multi rezistentnim bakterijama koje imaju visok nivo rezistencije i gdje povećanja nivo antibiotika ne dovodi do učinka kod bolesnika, a rezistencija ne može da se prevenira na način što ćemo kombinovati antibiotike – objasnila je dr Vuksanović.
Druga je činjenica ta da što je veći presing sa antibioticima, to će rezistentnost biti veća, s obzirom na to da, kako je navela, izloženost antibioticima predstavlja dio evolucije bakterije. Formiranje biofilmova, prenošenje rezistentnosti direktnim kontaktom kod određenih vrsta bakterija, te dobro organizovan sistem prenosa genetskog materijala, ostali su mehanizmi rezistencije koje je dr Vuksanović istakla u predavanju.
Rezistencija predstavlja jedna od vodećih globalnih javno zdravstvenh problema koji je nastao usljed zloupotrebe antibiotika i njihove neracionalne primjene, a Crna Gora se ubraja u evrospke zemlje sa visokom potrošnjom antibiotika, te u skladu sa tim, u zemlje sa visokom stopom rezistencije – kazala je dr Milena Lopičić. – Međutim, nisu samo antibiotici odgovorni za nastanak rezistencije bakterija, već tu odgovornost dijele i bakterije zbog svojih osobina- one su mikroorganizmi koji se karakterišu veoma brzom ćelijskom diobom koja se kod gram negativnih bakterija može mjeriti minutama. Na taj način dolazi do spontanih mutacija, a među njima i onih mutacija koje bakterijama pružaju mogućnost da i u prisustvu odeđenih antibiotika rastu i razmnožavaju se – objasnila je ona.
Dr Lopičić je navela da je neophodno što prije uvesti sistem nadzora koji podrazumijeva kako prikupljanje tako i analizu podataka o rezistenciji, a koji bi trebalo da budu komparabilni sa podacima iz drugih zemalja u Evropi.
SMJERNICE, PRAKSA I ISTRAŽIVANJA PROFILAKSE
Osnovni cilj smjernica za antimikrobnu profilaksu, koje su trenutno u fazi izrade, je taj da se smanji broj infekcija na mjestu hirurškog zahvata, a istovremeno time smanji postoperativni morbiditet i mortalitet, objasnila je u svom izlaganju dr Mileva Mašanović.
– Poznato je da su infekcije hirurških rana jedne od najčešćih bolničkih infekcija, kao takve one čine nekih 38 odsto od ukupnog broja bolničkih infekcija i predstavljaju najčešću komplikaciju u hirurškoj praksi. Sa farmako-ekonomskog stanovišta, trebalo bi smanjiti potrošnju antibiotika koji se koriste u hirurškoj profilaksi jer je poznato da oko jedne trećine antibiotika u bolnicama odlazi na profilaksu infekcija u hirurgiji, od čega se čak 40 odsto daje duže nego što je potrebno – istakla je dr Mašanović.
Potrebno je, kako je navela, razgraničiti profilatičku upotrebu antibiotika od njegove terapijske primjene – kod profesionalne primjene govorimo o primjeni kod pacijenta koji nema znakove infekcije, za razliku od terapijskog pristupa gdje antibiotikom liječimo infekciju kod pacijenta.
– Antimikrobnu profilaksu treba sprovoditi samo kada je indikovana – kod čistih i čistih kontaminiranih hirurških zahvata. Antibiotički lijek treba dati parenteralno, 30 minuta prije incizije da bi se postigao odgovarajući terapijski nivo antibiotika u tkivu, kao i njegovo održavanje par sati nakon hirurške intervencije – objasnila je.
Mašanović je kazala da će u Smjernicama biti tabelerno prikazane sve grane hirurgije i pojedine vrste hirurških zahvata, i u zaključku istakla da je antimikrobna profilaksa samo dopuna dobroj preoperativnoj pripremi bolesnika, odgovorajućim mjerama asepse i antisepse, te dobroj hirurškoj tehnici.
Dajući osvrt na profilaksu u abdominalnoj hirurgiju, doc dr. Aleksandar Filipović je kazao da strategiju primjene primarne antibiotske profilakse u hirurgiji ordeđuje prvenstveno stepen kontaminacije organa koji se hirurškii tretira, odnosno nivo digestivnog trakta na kome se vrši operativni zahvat.
Prema njegovim riječima, opšte mjere prevencije infekcije su dobra i kompletna preoperativna priprema, korekcija svih hroničnih stanja kod bolesnika, u čemu veliki značaj ima anesteziolog, korektan klinički pregled sa svim analizama koje su preoperativno pripremljene od strane hirurga.
– Kratka peroperativna hospitalozacija je takođe jednan od faktora zaštite od pojave interhospitalnih infekcija. Podrazumijeva redukciju gojaznosti, pušenja, glikemije, hroničnih stanja, te podizanje opšte otpornosti organizma, eliminisanje endogene kontaminacije. Nakon toga, primjena antibiotske porfilakse, te svih pravilnih mjera asepse i antisepse, precizna hirurška tehnika bez krvarenja, sa minimalnom tkivnom traumom i kratko trajenje operativnog zahvata, su ne manje značajni u prevenciji od same antibiotske profilakse – objasnio je Filipović.
Add comment