Analiza indikatora kvaliteta na nivou primarne zdravstvene zaštite

0
571

Kvalitetna zdravstvena zaštita podrazumijeva organiza­ciju zdravstvenih resursa na najdjelotvorniji način, kako bi se zado­voljile potrebe korisnika zdravstvenih usluga za prevencijom i liječenjem, pružanje zdravstvenih usluga na bezbjedan način, bez nepotrebnih gubitaka i na visokom nivou.

Svjetska zdravstvena organizacija definiše kvalitet kao “zdravstvenu uslugu koja po svojim obilježjima zadovoljava zadate ciljeve, a sadašnjim stepenom znanja i dostupnim resursima ispunjava očekivanja bolesnika da dobiju najbolju moguću brigu uz minimalni rizik za njihovo zdravlje i blagostanje’!

Vijeće Evrope ocjenjuje kvalitet kao “stvaranje politike i struktura koje potpomažu razvoj i sprovođenje sistema po­boljšanja kvaliteta, tj. sistema za trajno osiguranje i poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite na svim nivoima”.

Ministarstvo zdravlja Crne Gore sprovodi reformu zdravstvenog sektora u okviru koje su deinisane i aktivnosti na unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti. Razvoj sistema kvaliteta zdravstvene zaštite u Crnoj Gori odvija se u skladu sa međunarodnim načelima.

U svim zdravstvenim ustanovama imenovane su komisije za kvalitet i komisije za hospitalne infekcije koje rade na po­boljšanju kvaliteta i sprečavanju hospitalnih infekcija i neželjenih događaja.

Ministarstvo zdravlja imenovalo je multidisciplinarnu Radnu grupu za izradu protokola i smjernica za razvoj sistema osiguranja kvaliteta.

Na osnovu Zakona o zaštiti prava pacijenata, Ministar­stvo zdravlja je imenovalo i zaštitnike prava pacijenata u zdravst­venim ustanovama.

Komisija za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite je posebno stručno tijelo u svakoj zdravstvenoj ustanovi čiji je zadatak kontinuirano praćenje i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite.

Najvažniji aspekt kvaliteta je pravovremena, sigurna i efikasna zdravstvena zaštita, po principu najbolje stručne prakse i na etičkim načelima.

Kvalitetna zdravstvena zaštita podrazumijeva:

Efikasno korišćenje zdravstvene zaštite, odnosno najbolji mogući kvalitet zdravstvenih usluga uz racionalno korišćenje raspoloživih sredstava, kod realnih bolesnika, u datoj situaciji.

Ispunjenje očekivanja bolesnika, države, finansijera, ra­dne organizacije i zdravstvenih radnika.

Poštovanje propisa, nacionalnih vodiča, smjernica, navika i primjera dobre prakse.

Za kvalitetnu zdravstvenu zaštitu odgovorni su zdravst­veni radnici, zdravstveni saradnici, menadžment zdravstvene ustanove i korisnici zdravstvenih usluga, odnosno pacijenti.

Kvalitet rada ocjenjuju svi akteri zdravstvenog sistema sa svojih gledišta.

Korisnici usluga (pacijenti) su zainteresovani da kroz kvalitetne zdravstvene usluge unaprijede i očuvaju svoje zdravlje.

Pružaoci usluga smatraju da se kvalitet njihovog rada ogleda u uspješnom sprečavanju i liječenju bolesti.

Menadžment je zainteresovan da od osiguranja dobije što više sredstava za pružene usluge, a Fond zdravstva da kroz kvalitetne zdravstvene usluge smanji utrošak sredstava.

Država kvalitet cijeni kao sposobnost sistema za ostva­rivanje ciljeva njene proklamovane zdravstvene politike.

Ciljevi provjere kvaliteta rada u zdravstvu su poboljšanje rada i pravovremena primjena određenih postupaka.

Područja iz kojih je moguće sagledati kvalitet rada u zdravstvu su struktura, proces i ishod. Struktura (infrastruktura) se odnosi na prostorne kapacitete, fizičko okruženje i opremu zdravst­venih sistema. Proces se odnosi na pružanje zdravstvenih usluga, a ishod označava krajnji rezultat pružene zdravstvene usluge.

U pružanju zdravstvene zaštite ova tri područja su međusobno povezana tako što infrastruktura zdravstvenog sistema olakšava sprovođenje procesa pružanja zdravstvene usluge i samim tim rezultira boljim ishodom liječenja.

Pokazatelj-indikator kvaliteta rada u zdravstvu (engl. Quality indicators, QI) je kvantitativni pokazatelj koji se koristi za praćenje, evaluaciju i poboljšanje pružanja zdravstvenih usluga. To je sredstvo kojim se podržava poboljšanje kvaliteta.

Indikatori kvaliteta mogu biti strukturni, procesni i ishodni.

Strukturni indikatori ocjenjuju infrastrukturu i orga­nizaciju zdravstvenog sistema, ljudske resurse, stepen edukacije, karakteristike zdravstvenog osiguranja i tehnologiju rada.

Procesni indikatori daju podatke o tome koliko je dobro i na koji je način pacijentu pružena zdravstvena usluga, uz poštovanje doktrinarnih stavova o određenom zdravstvenom problemu i protokola za liječenje pojedinih bolesti.

Ishodni indikatori pokazuju stanje zdravlja ili događaje kojima se prate efekti liječenja, zadovoljstvo pacijenata pruženim zdravstvenim uslugama i zadovoljstvo zdravstvenih radnika na radu.

Unapređenje sistema kvaliteta je zahtjevan proces koji podrazumijeva: timski rad sa definisanim odgovornostima, mjerenje procesa i ishoda zdravstvene zaštite, implementaciju najbolje prakse, identifikaciju grešaka i učenje na njima, uvođenje sistema bezbjednosti, racionalno korištenje zdravstvenih tehnologija, bolje informisanje pacijenata, bolju komunikaciju između pacijenata i zdravstvenih radnika, zadovoljstvo pacijenata pruženom zdravstvenom zaštitom i zadovoljstvo zdravstvenih radnika na poslu.

U sklopu aktivnosti stalnog unapređenja kvaliteta rada u zdravstvenim ustanovama, u avgustu ove godine u Domu zdrav­lja Bijelo Polje je sprovedeno istraživanje zadovoljstva pacijenata pruženom zdravstvenom zaštitom.

Kao instrument istraživanja koristili smo anonimni upitnik iz „Priručnika kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zaštite”, koji je izdalo Ministarstvo zdravlja Crne Gore.

Svoje zadovoljstvo, odnosno nezadovoljstvo, pacijenti su iskazivali upisivanjem odgovarajuće ocjene na skali od 1 do 5, gdje je 1 značilo da su potpuno nezadovoljni, a 5 da su potpuno zadovoljni.

U istraživanju je učestvovalo 276 ispitanika i ankete su, uglavnom, popunjavali pacijenti ili roditelji djece pacijenata. Najveći broj ispitanika pripadao je starosnoj grupi od 21 do 40 godina

Na najveći broj pitanja, koji se odnose na vrijeme koje ljekar posveti pacijentu za razgovor, čuvanje povjerljivosti ličnih podataka, način medicinskog pregleda, informisanje pacijenta o njegovim simptomima i bolesti, spremnost osoblja ambulante da pomogne pacijentu, dobijanje termina za pregled u vrijeme kada to odgovara pacijentima, poštovanje radnog vremena, medicinsku spretnost i znanje medicinske sestre, najveći broj ispitanika odgovorio je visokim ocjenama 5 i 4.

Ovo istraživanje je pokazalo da su pacijenti zadovoljni radom zaposlenih u Domu zdravlja Bijelo Polje, čime je ispunjen jedan od preduslova kvalitetne zdravstvene zaštite.

Ovakva istraživanja treba sprovoditi svake godine u svakoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori, a dobijene rezultate treba upoređivati međusobno, kao i sa međunarodnim podaci­ma.

 

Piše: prim. dr sci med. Alma Bajramspahić, Dom zdravlja Bijelo Polje