Razvoj ginekološko-akušerske službe u Rožajama

[heading](Prvonagrađeni rad na Saboru ljekara Jugoistočne Srbije i Sjeverozapadne Crne Gore)[/heading] NASTAVAK TEKSTA IZ PROŠLOG BROJA

1965. dr Redžep Dedeić završava Stomatološki fakultet u Beogradu, dolazi u rodno Rožaje gdje primjenjuje sav svoj raskošni talenat za organizaciju rada, i pokreće mnoge projekte koji su stagnirali, naročito u periodu od 1969-1972. god. kada je bio upravnik Zdravstvene stanice i kada se izborio za izgradnju novog velelepnog Doma zdravlja u kome danas radi 150 radnika. S pravom se kaže da je on otac Doma zdravlja. Dr Redžep Dedeić je imao veliku pomoć u realizaciji projekta izgradnje savremenog Doma zdravlja u Branku Filipoviću, tadašnjem direktoru Zavoda za socijalno osiguranje, rodom iz Danilovgrada. 1965. godi­ne Stomatološki fakultet završavaju dr Jašar Dacić, dr Rešad Zejnelagić, a dr Sabahudin Višegrđanin zavrašava Medicinski fakultet.

Svo ovo bogatstvo podataka iznio sam sa ciljem da stvorim vjerodostojnu sliku ambijenta u kome se počinjalo sa razvojem Ginekološko-akušerske službe u Rožajama.

POČECI I RAZVOJ GINEKOLOŠKO-AKUŠERSKE SLUŽBE U ROŽAJAMA

U već opisanom ambijentu, kao prva medicinska sestra akušerka u Rožaje 1956. god. dolazi Miroslava Ćosović, koja je radila sve do 63. god. 1957. godine dolazi Bosiljka Karađuzović, koja je radni vijek završila 1992. god. Za 35 godina rada babica Bosa je zapravo utemeljila struku i približila je svim ženama i bila prvi edukator zdravstveno neprosvijećenoj rožajskoj ženi. Danas živi u Rožajama. Nešto kasnije, 1971. godine, dolazi i krat­ko se zadržava Marija Krstović (1971-1972). Iste godine dolazi prim. dr Izet Bralić i Misala Kačapor-Dacić, koja je radni vijek provela u Domu zdrav­lja, sve do maja 2006. god. kada odlazi u penziju. Svojim pregalačkim radom i snažnim karak­terom ostaće primjer savremene medicinske sestre akušerke. Imao sam tu sreću da mi bude prvi saradnik u prethodnih 8 godina, u početku obavljanja svog speci­jalističkog rada.

1976. godine Rožaje dobija prvu akušerku iz Rožaja, Miliku Magdelinić-Ratković koja potiče iz poznate medicinske porodice i danas radi u Domu zdravlja, a zatim počinju sa radom i Jovanka Aleksić, 1976-1980, Emina Nikč-Kardović, 1977, koja i danas radi na Ginekološkom odjeljenju u Savjetovalištu za trudnice i patronaži, prva medicinska sestra Albanka u Rožajama Ismeta Kuč, 1980-1984, Zeliha Kardović-Kalač, 1987, koja do danas radi na Porodilištu, Jelena Veljić, koja je doselila 1988. i radi do danas. Mirsada Hosnić-Kalač počinje sa radom 1989. god. Ona uz rad završava i Višu medicinsku školu u Sarajevu i danas radi u Savjetovalištu za trudnice i adolescente u Domu zdravlja – Rožaje, kao i u Srednjoj medicinskoj školi u Beranama gdje vodi praktične nastavu iz zdravstvene njege. Enisa Avdić počela je da radi 1994. god. i kao i Hadija Agović (2004) radi i danas kao babica.

Od 1956. godine povremeno dolaze ginekolozi, jednom sedmično, i to prvo dr Nikolić iz Raške koji je prvi uradio kiretažu, što je bilo novo za rožajske žene. 1958. god. povremeno dolazi dr Bogdanović iz Beograda, zatim ginekolog iz Bijelog Polja dr Miodrag Drago Jovančević koji je u Beranskoj bolnici 1960. godine osnovao Ginekološko-akušersko odjeljenje. Dolazio je jednom sedmično, petkom, po dva sata u Rožajama. Tri godine, 1960-1963, njegova babica je bila Naza Iković koja se kasnije preselila u Rožaje, ali nije radila kao babica. Dr Jovančević odlazi 1963. za Smederevo gdje mlad umire, u svojoj 41. god. 1966, nakon odlaska dr Jovančevića, Ginekološko odjeljenje u Beranama drži hirurg dr Čampar, sve do 1966. godine kada dolazi ginekolog Đuro Lacmanović i ostaje do 1968. I oni su povremeno dolazili i ordinirali u Rožajama.

Svijetla tradicija porodilišta u Domu zdrav­lja – Rožaje na najbolji način opravdava postojanje vanbolničkih porodilišta koja su oslonjena na re­gionalna bolnička porodilišta. Cifrom od 23. 000 porođaja i sa stopom smrtnostiporodilja od 0.0, ne mogu se pohvaliti ni mnoga bolnička porodilišta.

1968. godine, dolazi dr Milutin Milo Milošević, koji takođe povremeno dolazi u Rožaje jednom sedmič­no. 1970. u Beransku bolnicu stiže i ginekolog dr Jezdo Guberinić. Početak sedamdesetih je veoma bitan u razvoju i Rožaja i Ginekološko-akušerske službe. 1971. specijalizaciju dobija dr Abdulah Kalač. 1972. godine izgrađena je magis­trala koja prolazi kroz Rožaje i spaja ga sa Novim Pazarom i Beranama. 1973. godine u Beransku bolnicu dolaze tri ginekologa koji su dali značajan doprinos zdravstvenoj zaštiti žena u Rožajama jer su svi povremeno ordinirali u Rožajama. To su dr Strahinja Asović, dr Miomir Cimbaljević

ispit pred komisijom prof. Plećaša. Od tada radi na Ginekološko-akušerskom odjeljenju gdje je načelnik službe od 2002. god. Autor je više od 100 objavljenih stručnih radova iz oblasti ginekologije i porodiljstva objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima, od kojih 8 na svjetskim kongresima. U njima je obrađena rožajska i crnogorska patologija iz oblasti ginekologije i akušerstva. Titula primarijusa dodijeljena mu je 1. 2. 2007. god.

1995. god. dr Almina Dacić započinje specijalizaci­ju iz ginekologije i akušerstva i istu završava 27. 3. 2000. u Beogradu. Ona danas radi u Domu zdravlja – Rožaje i autor je više stručnih radova objavljenih u zbornicima. 2004. god. specijalističke studije započinje i dr Azra Lukač-Bralić, koja i danas radi kao izabrani ginekolog u Domu zdravlja – Rožaje.

Ginekološko-akušerska služba je smještena u dru­gom bloku Doma zdravlja, na prvom spratu, na površini od 600 m2. Ima dvije ginekološke ordinacije, savjetovalište za žene, trudnice i adolescente, ultrazvučni kabinet opremljen 4D aparatom, aparatom „Aloka 1.100” u ginekološkoj ordi­naciji i „Aloka SSD” u porođajnoj sali, tri dvokrevetne sobe na Ginekološkom odjeljenju, kao dvije apartmanske je­dnokrevetne sobe, sobu za pripremu trudnica, tri sobe sa 15 kreveta za porodilje, dvije porođajne sale, prostoriju za posjete trudnicama i porodiljama. Od opreme posjeduje dva ginekološka stola, 5 kompleta za intervencije, kolposkop, ultrazvučni aparat marke „Aloka 1100” opremljen vaginalnom, abdominalnom i sondom za pregled dojki i štitne žlijezde. ultrazvučni portabl aparat „SonoAC 300” u porođaj­noj sali, CTG, transportni inkubator, dva porođajna stola.

Ove godine smo proslavili jubilej 23. 000 porođaja. Odjeljenje je dobilo donaciju HISTEROSKOPSKE OPREME koju je donirala NVO TIKA i u procesu smo pripreme za početak obavljanja histeroskopskih dijagnostičkih procedura a u kasnijoj fazi i operativnih procedura.

Ovo je, prema našim saznanjima, najveće vanbolničko porodilište i na prostorima bivše Jugoslavije i ima svijetlu tradiciju. Veliko olakšanje predstavlja nam blizina Porodilišta u Beranama i bezrezervna podrška i razumije­vanje kolega ginekologa iz te ustanove. Ovo porodilište je bilo izbor mnogih trudnica opština u bivšoj Jugoslaviji, posebno iz Novog Pazara, Sjenice, Tutina, Berana, Peći.

Od 1992. godine, u vrijeme ratova na prostorima bivše Jugoslavije, kada je Crna Gora širom otvorila vrata za sve nevoljnike sa tih prostora, mnoge trudnice iz Trebinja, Foče, Sarajeva, Peći, Prištine, Prizrena porođene su na Rožajskom porodilištu. Jedan kraći period u toku 1999. god. u našem porodilištu radila je dr Fljora Belegu, sada profesor na Univerzitetu u Prištini. Danas u našoj službi rade tri ginekologa, jedna viša medicinska sestra, 7 babica i jedna higijeničarka. Projektovani broj porođaja za 2011. godinu je 350.