Tumori glave i vrata danas

0
273

[heading]Crnogorska akademija nauka i umjetnosti organizovala simpozijum o tumorima glave i vrata[/heading] Iako ne naročito poznati kao opasnost koja se može preduprijediti, tumori glave i vrata danas predstavljaju grupu bolesti od kojih u Evropi godišnje oboli oko 150.000 osoba. Budući da procjena trenda rasprostiranja ovih bolesti nije nimalo ohrabrujuća, te da se smatra da će navedena cifra u periodu koji je pred nama biti multiplicirana, jasno je da potreba za uticajem na svijest građana predstavlja neophodnost čiji je jedini cilj očuvanje zdravlja građana. U tom smislu, pod okriljem Crnogorske akademije nauka i umjetnosti 25. aprila organizovan je simpozijum „Tumori glave i vrata”. Organizacioni odbor Simpozijuma – dr sc. med. Elvir Zvrko, Centar za mlade naučnike CANU, prof. dr Goran Nikolić, predsjednik Odbora za medicinska istraživanja CANU – koncipirao je događaj sačinjen od veoma sadržajnih stručnih izlaganja cijelog niza naučnika, istraživača i praktičara. Simpozijum u CANU-u realizovan je u odvojenim sesijama i sa propratnim diskusijama.

PREVENCIJA EDUKACIJOM

Govoreći na otvaranju Simpozijuma o tumorma glave i vrata, predsjednik CANU-a, akademik Momir Đurović ukazao je na problem nesavršenosti ljudskog organizma. On je ovom prilikom istakao značaj usavršavanja tehnoloških mogućnosti. – Tačno je da mi danas ne možemo napraviti savršeni mozak, ali je isto tako tačno da ćemo za 200-250 godina napraviti mnogo savršeniji mozak – naveo je akademik Đurović. U ime Odbora za medicinska istraživanja CANU-a prisutnima se obratio istaknuti naučni radnik prof. dr Goran Nikolić, vanredni član CANU-a. U nizu savremenih tehnoloških opcija, on je ukazao na značaj i posebna očekivanja od primjene nanotehnologije i molekularnog imidžinga. U benefite njihove primjene spadaju preciznije planiranje terapije antitumorskim ljekovima i individualizacija liječenja.

– Danas se smatra da u svijetu ima oko 13 miliona novootkrivenih slučajeva u toku godine, oko 8 umire, a ako se ovo nastavi, 2030. godine će biti oko 20 miliona novootkrivenih slučajeva i oko 13 miliona smrtnih slučajeva. Ukoli­ko se stepen obolijevanja poveća za samo jedan procenat na globalnom nivou, 2030. biće oko 27 miliona novooboljelih i oko 17 miliona smrtnih slučajeva – objasnio je dr sc. med Elvir Zvrko iz Kliničkog centra Crne Gore, jedan od inicijatora i moderator ovog skupa. On je dalje objasnio da se smatra da je čak oko 40% svih karcinoma navedene lo­kalizacije preventabilno. Na nivou Crne Gore cifre govore da se godišnje dijagnostikuje 1600­1900 novooboljelih, a 900-1000 osoba umre kao žrtva ovih bolesti.

Najčešće kao skvamocelularni, u većem procentu zastupljeni u populaciji muškaraca i kod osoba starije dobi, tumori glave i vrata skoro po pravilu su posljedica konzumacije duvanskih proizvoda. Naravno, postoje i drugi faktori rizika: konzumacija alkolnih pića, infekcija humanim papiloma virusom, ali i promiskuitetnost itd. Suzbijanje faktora rizika stoga i predstavlja važnu sugestiju za borbu s ovom vrstom oboljenja.

Maligni tumori glave i vrata malo su poznat entitet u opštoj populaciji, ali ljekari i upu­ćeni jako dobro znaju u kojoj mjeri oni mogu da pokvare kvalitet života oboljele osobe i njenog okruženja. Da bi se pacijentu obezbijedio maksi­malan nivo medicinske njege, veoma je važno u izboru terapije voditi računa i o ovom segmentu. Naročito je to ozbiljan problem ukoliko se radi o djeci kao pacijentima. Prof. dr Anton Mikić, sa Kliničkog centra Srbije prikazao je osnovne vr­ste tumora i njihove karakteristike u ovoj grupi pacijanata. Poseban problem u ovom dijelu pred­stavljaju recidivantnost i obilno krvarenje pri izvršenju hirurške intervencije, a embolizacija, hirurška i hormonska terapija čest put za rješenje problema.

Prof. dr Agima Ljaljević sa Instituta za javno zdravlje opisala je tumore kao vodeći prob­lem u javnom zdravlju. Prevencija i organizacija efikasnog pružanja zdravstvenih usluga u sistemu, akcentovani su i ovom prilikom.

Dajući prikaz brojnih slučajeva iz prakse, doc. dr Mileta Golubović sa Kliničkog centra Crne Gore prikazao je savremene tendencije u patohistološkoj dijagnostici malignih tumora. Dajući dijahroni opis dijagnostičkih metoda, on je naveo i da uprkos primjeni identičnih načina liječenja pojedini pacijenti reaguju na nepredviđen način. Genetska struktura tumora umnogome određuje njegov tok razvoja, a to polje u ovom trenutku predstavlja istraživački uzazov.

U nizu brojnih tema predstavljenih na ovom simpozijumu bilo je riječi o specifičnostima pojedinih vrsta tumora. Doc. dr Zoran Mirković, sa Vojnomedicinske akademija u Beogradu, govo­rio je o tumorima hipofarinksa. O aktuelnoj dijag­nostici i terapiji karcinoma larinksa govorio je mr sc. med. dr Mirko Popović, sa Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici a o tretmanu stenoza traheje slikovito je govorio dr Milan Mijović, direktor Kliničkog centra Crne Gore. Kada su u pitanju tumori uha, u okviru predavanja doc. dr Miroljuba Todorovića bilo je riječi o karcinomima spoljašnjeg uva, a na veoma značajnu grupaciju ovih tumora – tumora štitaste žlijezde ukazao je i dr sc. med. Aleksandar Filipović.

Bogatstvo tema i informacija ponuđenih na ovom simpozijumu projektovani su na što obuhvatnije informisanje o vrstama obolijevanja, opažanja, dijagnostikovanja, liječenja i praćenja stanja pacijenta. Važne preporuke čine suzbijanje faktora rizika, odlazak kod ljekara odmah po ustanovljenju devijantnog funkcionisanja dijela gornjeg disajno-digestivnog trakta i štitaste žli­jezde. To je trenutak kada terapijsko djelovanje uglavnom ima efekta na izlječenje.