Koliko je napredovao sistem medicinski potpomognute oplodnje? ● Šta znamo o biosimilarima?
Kao inovacija u medicinskoj biotehnologiji koja danas uzima sve više maha, biosimilari su, razumljivo, i u okviru Desete Medikalove konferencije dobili svoju zasluženu pažnju. Biološki sličnim ljekovima posvećena je sesija kako bi se ukazalo na manje poznate, a važne detalje o njima.
Dr Željko Lazović, načelnik Odjeljenja za neonatologiju Opšte bolnice „Danilo Prvi”, na Cetinju, govorio je ovom prilikom o rekombinantnom humanom folikulostimulirajućem hormonu (rFSH) u medicinski potpomognutim postupcima oplodnje. Kao subspecijalista infertiliteta i steriliteta sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj oblasti, on je ukazao na bitne razlike bioloških ljekova i sve aktuelnijih biosimilara, a njihove osobine osvijetlio spektrom dokazanih kliničkih podataka.
Biološki lijek vs. biosimilar
Biološki lijek je lijek čiju aktivnu supstancu čini biološka supstanca, što podrazumijeva da je proizvedena ili ekstrahovana iz biološkog izvora. Biološki ljekovi sadrže supstance biološkog porijekla kao što su žive ćelije ili organizmi, a većina se dobija biotehnologijom, korišćenjem sistema ćelija rekombinantne DNK tehnologije. Obično tu spadaju imunološki ljekovi, vakcine, ljekovi iz humane krvi i plazme, kao i ljekovi za napredne terapije.
Biološki slični ljekovi (biosimilari) nisu identični, nego visoko slični izvornim biološkim ljekovima. Na tržištu se mogu naći nakon isteka patenta izvornog biološkog lijeka, a proizvode se na isti način kao biološki lijek. S obzirom na to da se proizvode u živoj ćeliji i imaju složenu strukturu, ne mogu se smatrati identičnim izvornom lijeku.
Prvi preparati
Prvi preparati koji su imali FSH aktivnost dobijeni su 60-ih godina prošlog vijeka i to iz urina menopauzalnih žena (hMG) jer su kod žena u menopauzi visoke vrijednosti FSH i ostalih specifičnih hormona. 1978. godine u Velikoj Britaniji rođena je prva beba uz posredovanje vantjelesnog postupka. Bila je to Luiz Braun (Louise Joy Brown).
- dobijen je rekombinantni FSH, a 1997. rođena je prva beba uz njegovu pomoć. 2014 godine EMA je dala odobrenje za prvi biosimilar čime oni postaju široko dostupni.
Sl. Evolucija biosimilarnog rFSH
Generici i biosimilari
Na pitanje o tome šta su generički ljekovi dr Lazović objašnjava da je to hemijski sintetisan lijek koji je ekvivalentan originalnom lijeku po kvalitetu, djelotvornosti i sigurnosti. Prilikom razvoja generičkog lijeka kompanija može sintetisati identično hemijsko jedinjenje i sprovesti studije bioekvivalentnosti kako bi potvrdile njegovu istovjetnost u pogledu efikasnosti i bezbjednosti.
Ističući da biološki sličan lijek nije generički lijek, dr Lazović navodi da je većina dostupnih bioloških ljekova dobijena biotehnološkim postupcima i molekularnim inženjeringom. To su visoko rekombinovani proteini koji su jako osjetljivi na uslove okoline pa tokom proizvodnje, skladištenja i upotrebe to valja imati na umu.
Njihov heterogeni sastav je jedna od osobina jer proizvod sadrži različite izomorfe. Varijacije predstavljaju posebnu poteškoću za originalne biološke proizvode i u velikoj mjeri mogu uticati na efikasnost i bezbjednost.
Biosimilari povećavaju dostupnost visokokvalitetnih biloških ljekova većem broju pacijenata. Oni nisu identični, nego visoko slični referentnom biološkom lijeku, za razliku od klasičnih ljekova i generika koji su male supstance koje je hemijskom sintezom lako reprodukovati.
Proizvođači su, kako naglašava dr Lazović, dužni da dokažu kroz sopstvena klinička ispitivanja da odobreni biosimilari imaju isti profil kliničke efikasnosti i bezbjednosti kao referentni biološki lijek, odnosno da male varijabilnosti koje postoje između njih ne utiču na kvalitet, djelotvornost i sigurnost. Farmaceutska kompanija koja planira da razvije biosimilar u startu raspolaže sa nekoliko prednosti. Oni poznaju primarnu strukturu originalnog biološkog proizvoda, njegovu očekivanu biološku aktivnost, referentni proizvod je dostupan te se može analizirati njegov sastav, a na raspolaganju je i velika količina kliničkih podataka i studija. Na kraju lijek treba da zadovolji, da ima isti mehanizam dejstva kao referentni lijek, isti način aplikacije, i da je visok stepen sličnosti u pogledu podnošenja lijeka, njegove čistoće i kliničkog učinka.
Nadzor nad svim biološkim ljekovima vrši EMA. Svi biološki ljekovi, po dobijanju dozvole, bivaju podvrgnuti dodatnom praćenju. Tada se lijek označava „obrnutim crnim trouglom”, a protokolarno, on je pod režimom praćenja najmanje 5 godina.
Ilustrujući primjerom regulatorni okvir ove medicinske procedure, dr Lazović objašnjava i da je 21.4.2023. EMA donijela izjavu da se biološki lijek može zamijeniti biosimilarom koji je odobren u EU i obrnuto; kao i da je biosimilar moguće zamijeniti drugim biosimilarom ukoliko im je referentni biološki lijek isti.
Sl. Zašto biosimilari[1]?
Ovom prilikom dr Lazović je prezentovao klinička iskustva sa biosimilarom rFSH koji se u Evropi koristi već 8 godina, a takođe je u upotrebi i kod nas. Podaci kažu da se primjenom biosimilara rFSH postiže očekivani broj oocita i uporediv kvalitet embriona kao sa biološkim lijekom. Potvrđena je njegova efikasnost u monoterapiji i u kombinovanoj terapiji, a stepen živorođene djece uporediv je sa biološkim lijekom. Broj dobijenih oocita, stepen fertilizacije i broj embriona sličan je tokom primjene ovog biosimilara i primjene referentnog biološkog lijeka.
Dr Lazović svjedoči o negativnoj tendenciji u svakodnevnom radu po kojoj je sve više pacijenata koji slabo odgovaraju na stimulaciju. Kad je u pitanju IVF, značajne promjene tokom posljednjih 5 godina nastaju usljed napretka u zamrzavanju embriona. Zahvaljujući ovoj tehnici embrioni preživljavaju u više od 85% slučajeva.
Do sada su dvije glavne komplikacije bile teški oblici ovarijalnog hiperstimulacionog sindroma gdje žena može da bude životno ugrožena[2] usljed prekomjerne reakcije jajnika koje mogu rezultovati komplikacijama kakve su npr. pleuralni izliv, ascites ili perikardni izliv, te da pacijentkinja završi i u intenzivnoj njezi. Druga važna komplikacija je ta što je ranijih godina u postupak IVF-a vraćano 3, 4, 5 embriona, a to su visokorizične trudnoće i one, kako objašnjava dr Lazović, nose izuzetno veliki pritisak na zdravstveni sistem.
Velika Britanija je izračunala da jedne trojke koštaju njihov zdravstveni sistem više nego da plate 2.000 pokušaja vantjelesne oplodnje. Na krilima takvih stavova skandinavske zemlje su uvele zakonsku odredbu da se u proces oplodnje smije vratiti samo jedan embrion (Danska, Norveška, Švedska i Finska). — Izuzetno rijetko u našem zakonu stoji da smijemo „vratiti” 3 embriona samo ako je žena starija od 42. godine, a tu je šansa da se primi i 1 embrion vrlo mala, a ne tri — kaže dr Lazović.
Iskustva
Opisujući percepciju ljekarâ koji su počeli da koriste biosimilare u okviru IVF prakse, dr Lazović navodi podatke online ankete iz 2017. koja pokazuje da su rezultati slični pri primjeni biosimilara i referentnog biološkog lijeka. — Svi gonadotropini koje mi dajemo u postupcima vantjelesne oplodnje su na listi ljekova kod nas i ništa se ne razlikujemo na nivou usluge od mnogo razvijenijih zemalja — kaže on. Uz pohvalu na račun zdravstvenih vlasti odgovornih za ovakvo stanje, on je opisao raspoložive resurse biosimilara.
Danas je, kako je navedeno ovom prilikom, stav da se biosimilari koriste inicijalno kod pacijenata koji pristupaju postupku vantjelesne oplodnje. Ipak, kako naglašava dr Lazović, ne postoje dva pacijenta kojima se daje isti protokol, ista doza, ista dužina trajanja liječenja. Planira se za svakog pacijenta pojedinačno. — Da bi se moglo valjano planirati moramo da imamo prisutne na tržištu sve gonadotropine koji se koriste i u razvijenijim zemljama upravo zbog kvaliteta usluge koji ćemo na taj način dati — istakao je on na kraju.
Dr Lazović: — Kod većine pacijenata postupci vantjelesne oplodnje su, nažalost, višestruki. 30% njih koji su mlađi od 35 godina ostvaruju trudnoću iz prvog, ali pravo da pacijent ima 4 pokušaja omogućava nama kliničarima da ako imamo neuspjeh probamo drugi pristup, drugačiji lijek. Mi zaista imamo ljekove koji nama u ovom trenutku zadovoljavaju kvalitet rada i bilo bi dobro da tako i ostane.
Anita Đurović
[1] Izvor. EMA website, publicly available information http://www.ema.europa.eu/docs/en_GB/document_library/Leaflet/2017/05/WC500226648.pdf
accessed Feb 2018: http://www.ema.europa.eu/ema/index.jsp?curl=pages%2Fmedicines%2Flanding%2Fepar_search.jsp&mid=WC0b01ac058001d124&sea
[2] Uglavnom u kategoriji pacijentkinja sa policističnim jajnicima mršave konstitucije koje se stimulišu većom startnom dozom
Dodajte komentar