Djeca mlađa od 3 godine nemaju koristi od kompjutera, sasvim je dovoljna interakcija s roditeljima, drugom djecom i igračkama. Manja djeca stiču vještine i znanja koristeći svoje tijelo i čula. Radi se o osnovnim znanjima i vještinama poput hodanja, razvijanja ravnoteže i spretnosti tijela, pričanja i sklapanja pravih i živih prijateljstava – svega onoga što kompjuter ne može omogućiti.
Djeca predškolskog uzrasta, 3-5 godina, trebala bi da koriste kompjuter u kratkim vremenskima periodima, 10 do 20 minuta dnevno. Dug period ispred ekrana krade vrijeme igranju i drugim vrednijim aktivnostima koje u ovoj dobi služe za poboljšanje socijalnih i jezičnih sposobnosti, učenju novih riječi i pravila ponašanja i za podsticanje kreativnosti.
Iako su navedene edukativne igre prihvatljive djeci predškolske dobi, čak preporučljive, one ne mogu i ne bi smjele zamijeniti ostale vrste igara kod djece. Istraživanja pokazuju pozitivne učinke edukativnih igara na djetetov psihomotorni razvoj. Kroz edukativne igre djeca uče, na jednostavan i zanimljiv način razvijaju intelektualni potencijal, vještine rješavanja problema i sposobnost snalaženja u novim situacijama, stiču mpetentnosti i samopouzdanja. Edukativne igre na računaru podstiču dječiji istraživački duh, kreativnost, pamćenje i logičko razmišljanje i zaključivanje.
Preporuke za boravak djeteta za kompjuterom
1. Nadzirite dijete za kompjuterom.
2. Dopustite djetetu isključivo igre koje ste vi provjerili. Informišite se za koju je dob igra namijenjena.
3. Ako djetetu dopustite da igra online igru s drugim igračima, posebno pripazite na faktor ovisnosti i koliko je dijete tokom dana igra. Postavite vremensko ograničenje za igranje igrica i upotrebu kompjutera. Prioritet je igranje i izlazak u šetnju, a ako se radi o starijem djetetu učenje i igranje.
4. Igre nasilja potpuno su neprimjerene za djecu. Postepeno dolazi do identifikacije s likovima iz igara te se kod djeteta povećava tolerancija na nasilje.
5. Razgovarajte s drugim roditeljima o video igricama i o tome što njihova djeca prate od medija.
6. Ozbiljno upozorite dijete na moguće opasnosti na koje može naići ako razgovara na internetu s drugom djecom i poučite ga kako će se ponašati i komunicirati s nepoznatim osobama.
7. Kod starije djece povremeno provjerite koje stranice dijete posjećuje, upoznajte njegove on-line “prijatelje” i pogledajte o čemu raspravljaju.
8. Ako ste primijetili da se dijete povlači u sebe, izbjegava vas, mijenja svoje ponašanje, postaje tajnovito, razgovarajte s njim.
9. Zabrana služenja internetom, vikanje i tjelesno kažnjavanje djeteta koje odluta na loše stranice ili sklapa loša prijateljstva, nije rješenje. Objasnite djetetu zašto provjeravate stranice koje posjećuje.
Zaključak
Vrlo je važno naglasiti najvažniju ulogu roditelja tokom djetetova razvoja i odrastanja uz računar. Korišćenje računara može biti i vrlo korisno za djecu zato što i računar i internet nude mogućnosti učenja kroz zabavu. Međutim, samo pravilno korišćenje računara, na zanimljiv i kvalitetan način, bogati djetetov razvoj. Budući da se kod kuće i u dječjim vrtićima uglavnom koriste računari prilagođeni odraslima, a ne djeci, potrebno je korišćenje računara, što je više moguće, prilagoditi djeci.
Za djecu do četiri godine ne preporučuje se dnevno korišćenje računaraa više od 20 minuta.
Za djecu u dobi od pet do sedam godina ne preporučuje se više od sat do sat i po rada na računaru, a što su djeca mlađa i vrijeme provedeno za računarom bi trebalo biti kraće.
Ostale aktivnosti neka provode napolju, to je uvijek najzdravije. Djecu i tinejdžere najbolje ćemo zaštititi edukacijom i razgovorom.
Prim. dr Julija Bošković, pedijatar
Dom zdravlja, Bijelo Polje
Add comment