Seminar „Antibiotici – doktrina i navike“

Povodom 18. novembra, Evropskog dana o svjesnosti o antibioticima, u amfiteatru Istituta za javno zdravlje Crne Gore, održan je edukativni seminar na temu „Antibiotici – doktrina i navike“ koji je organizovalo Ministarstvo zdravlja Crne Gore.

Tim povodom govorila je generalna direktorka Direktorata za unapređenje i kontrolu kvaliteta dr Sanja Simović, koja je u okviru seminara održala i predavanje. Kako je navela, važno je poštovati sve propise i smjernice kako bi unaprijedili djelovanje zdravstvenih institucija.

– Važno je da svi poštujemo smjernice koje se odnose na racionalnu upotrebu antibiotika. U pripremi su i smjernice za spriječavanje bolničkih infekcija kako se ne bi ponovile stvari koje su se desile u ovom periodu. Zamolila bih sve koji rade u okviru zdravstvenog sistema da se u svakodnevnom radu ne ustručavaju da ukažu na sve nepravilnosti u svojoj zdravstvenoj ustanovi, a mi iz Ministarstva zdravlja se trudimo da to na svaki način olakšamo. Današnji edukativni skup je prilika da razgovaramo o onome što se dešava u svijetu, o raznim istraživanjima koje sprovodi Svjetska zdravstvena organizacija i diskutujemo o temama za koje se nadam da će vam biti zanimljive – rekla je u svom uvodnom izlaganju dr Simović.

Na stučnom skupu govorila i je Mina Brajović, šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru, koja je ukazala na značaj teme koja je globalni problem, ali i na potrebnu jačeg lokalnog djelovanja u cilju racionalnije upotrebe antibiotika.

– Ovogodišnje obilježavanje 18. novembra fokusirano je na temu racionalne upotrebe antibiotika, a osnovna poruka je značaj uloge farmaceuta u promociji takve prakse. Otkriće penicilina omogućilo je da se milioni života spasu i da se spriječe infekcije prilikom hiruških zahvata. Tada, vladalo je mišljenje da će rezistencija koja se stvara na određene sojeve, biti prevaziđena otkrićem novih antibiotika, ali je tempo otkrića nažalost mnogo sporiji od stvaranja rezistentnosti. Iako svi znamo zašto se dešava, svjesni smo da se u dnevnoj praksi antibiotici i dalje koriste protiv virusa, o čemu govori podatak da devet od deset zapaljenja grla je uzrokovano virusom, a koristi se antibiotska terapija. Stvaramo situaciju u kojoj se dešava da nam kasnije jedini lijek koji možemo koristiti ne pomaže. Kroz istraživanja koja sprovodimo, dolazimo do podataka da u Crnoj Gori postoji veliki broj propisanih recepata, od kojih je 40% nepotrebno propisanih, što ukazuje na vrlo zabrinjavajući trend samoliječenja antibioticima. Svjetska zdravstvena organizacija je u aprilu objavila prvi globalni izvještaj o rezistenciji koji se tiče stanja na lokalnom nivou. Izvještaj nedvosmisleno pokazuje da nivo rezistencije u svim regionima svijeta predstavlja ozbiljan problem i svugdje ima negativne efekte. Ono na šta još upućuje izvještaj je da se značajno smanjuje opseg bolesti koje antibiotici liječe – kazala je Brajović.

Kako je naglasila Brajović, problem rezistencije nije očekivana predikcija budućnosti, već ono što nam se upravo dešava, pa je potrebno pronaći rješenje.

– Problem rezistencije predstavlja ozbiljnu prijetnju kapacitetima u zdravstvenom sistemu, pa je potrebno doći do neophodnih odgovora koji će ukazati na rješenje. Od 53 evropske zemlje, u 19 se antibiotici mogu dobiti bez recepta ili postavljene dijagnoze. Rezistentnost antibiotika je proporcionalno srazmjerna sa njihovom upotrebom – kazala je Brajović.

Brajović je, apelujući na sve činioce zdravstveog sistema, ukazala na značaj uključenosti različitih struktura, počev od građana koji moraju unaprijediti svijest i razviti kulturu ponašanja prema korišćenju ljekova samo nakon uspostavljene dijagnoze, poštujući savjete ljekara. – Osim ljekara, farmaceuti imaju bitnu ulogu i oni su ti koji kontrolišu upotrebu, a neophodno je uložiti dodatne napore kako bi ojačali njihovu ulogu koja je često potcijenjena, a kapaciteti farmaceuta neiskorišćeni, iako predstavljaju dragocjen instrument za rješavanje ovog problema – istakla je Brajović. Kako je navela,  po definiciji u Smjernicama o dobroj farmaceutskoj praksi, sadržana je definicija o ulozi farmaceutske prakse o unaprijeđenju zdravlja građana, jer su oni ti koji su dužni da pomognu i na najbolji način iskoriste raspoloživu terapiju.

– Farmaceuti su jako dragocjeni u pružanju savjeta prilikom izdavanja ljekova. Važno je da se poštuje propisana doza, da se pacijenti upoznaju sa neželjenim dejstvima i možemo reći da se jako puno radi na tome kako bi se dao efikasan odgovor na problem rezistencije. Međutim, ukoliko želimo da stanemo na kraj ovom problemu, važno je da angažujemo sve raspoložive kapacitete – zaključila je Brajović.

Na skupu je govorila i dr Sanja Medenica, direktor Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Institutu za javno zdravlje.