– Ovo je važan datum za Evropu, Crnu Goru i naravno, za Institut za javno zdravlje, koji ima ulogu u rješavanju ovog globalnog javnozdravstvenog problema. Nije slučajno da se ovaj skup održava baš ovde, jer je Institut prepoznat kao insistucija gdje bi trebalo da bude smještena referentna laboratorija za praćenje rezistentnosti. Takva laboratorija će biti izvor referentnih podataka u cilju suzbijanja i kontrole rezistencije na antbitotike kao i kontrole i suzbijanja bolničkih infekcija, koje opterećuju zdravstvo širom planete. Iako je mnogo toga urađeno na kontroli rezistencije, još uvijek ima dosta prostora za djelovanje. Ljekari, farmaceuti, veterinari, novinari, nastavnici i svi građani imaju ulogu i mogu dati svoj doprinos, a Institut za javno zdravlje će biti na raspolaganju kako bi svima pružio podršku – kazala je dr Medenica.
Moderator održanih sesija bila je doc dr Nataša Duborija Kovačević, a prvo predavanje održala je doc. dr Gordana Mijović, na temu „Referentna laboratorija za praćenje rezistencije na antibiotike – novost u Crnoj Gori“
– Da bi se problem rezistentnosti stavio pod kontrolu neophodno je uvođenje sistema praćenja, a to je referentna laboratorija. Crna Gora je preduzela brojne aktivnosti na ovom putu, i 2010. godine je formirana Interdisciplinarna komisija za praćenje rezistencije. Nakon toga, 2012. godine je kreirana Nacionalna strategija, čije je ključno poglavlje iniciralo prvi korak, tj. formiranje referentne laboratorije za praćenje rezistentnosti. Svjetska zdravstvena organizacija je započela kreiranje studije izvodljivosti i već postoji nacrt. Iako još uvijek ne postoji sistem praćenja rezistentnosti, postoje neki podaci koji su objavljivani u okviru stručnih radova koji su prezentovani na kongresima. Prikupljeni podaci nisu zadovoljavajući iako smo dosta toga uradili – kazala je doc. dr Mijović.
Kako je istakla, Crna Gora je već 2012. godine usvojila program izjednačavanja dijagnostičkih procedura u okviru svih zdravstvenih institucija na teritoriji države. Ministarstvo zdravlja je, po njenim riječima, 2013. godine istaklo obavezu da sve mikrobiološke laboratorije posjeduju internu kontrolu izrade antibiograma, dok je 2014. godine SZO uvela i eksternu kontrolu za obezbjeđivanje kvaliteta čija referentna laboratorija je smještena u Velikoj Britaniji.
– Praćenje koje ćemo dobiti korišćenjem referentne laboratorije će nam omogućiti i praćenje mehanizama, efikasnosti mjera i obezbijediti smanjenje štete uzrokovane rezistencijom antibiotika. Zadaci su brojni, a primarni zadatak je uspostavljanje baze podataka o rezistenciji značajnih bakterija na teritoriji cijele Crne Gore. Referentna laboratorija raspolagaće stručnim kadrom, a oprema će biti po svjetskim standardima – kazala je doc. dr Mijović.
Po njenim riječima, u studiji izvodljivosti već je definisano koji će se antibiotici i bakterije pratiti. Takođe, pojasnila je doc. dr Mijović, detaljno je opisan postupak i način na koji će savjeti biti generisani u Ministarstvu zdravlja, a kasnije implementirani u sve institucije sistema u koje bude neophodno.
-Dobićemo korisne inpute za dalje djelovanje – zaključila je doc. dr Mijović.
Iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva, govorila je dipl. ph Lidija Čizmović na temu „Potrošnja antibitotika u Evropi – mjesto Crne Gore na skali potrošnje“.
– Ljekovi koji se koriste u Crnoj Gori su svrstani po klasifikaciji SZO. Svi izvještaji koji se mogu naći na našem sajtu o potrošnji ljekova su iskazani po broju definisanih doza na 1000 stanovnika po danu, nezavisno od cijene lijeka. Izvještaj iz 2010. godine govori da u Crnoj Gori potrošnja iznosi 39,5%, dok u većini zemalja Evropske unije iznosi manje od 22,38% dnevno definisanih doza. Otpočete su mjere za pojačanu kontrolu, a zahvaljujući SZO, Agencija je ostvarila saradnju sa Univerzitetom iz Antverpena i objavljen je članak u njihovom stručnom časopisu – kazala je dipl. ph Čizmović.
Kako je navela, uporednom analizom iz 2011. i 2013. godine došlo je do smanjenja upotrebe antibiotika, što znači da su mjere koje se sprovode imale odjeka.
– Uloga Agencije u racionalnoj upotrebi ljekova je veoma značajna. Još jedna od nadležnosti je i farmakovigilanca, budući da lijek ima svoj životni ciklus, o čemu se mora voditi računa, kao i o bezbjednoj primjeni ljekova. Putem obrazaca koji je istaknut na našem sajtu mogu se prijaviti neočekivana neželjena dejstva koja nisu opisana u karatkeristikama lijeka. Takođe, svaki slučaj rezistencije i izostanak terapijskog efekta lijeka predstavlja neželjeno dejstvo koje se evidentira u Agenciji – zaključila je dipl. ph Čizmović.
Na temu „Antibitotici u praksi primarne zdravstvene zaštite“ govorio je dr Kenan Katana iz Doma zdravlja Podgorica.
– Zanimljivo je da je naša ustanova počela sa radom 1927. godine, i da je starija godinu dana od otkrića penicilina. U našoj ustanovi radili smo pilot projekat, a obrazac smo preuzeli od kolega iz Slovenije, budući da oni na taj način rade autokontrolu kvaliteta svog rada revidiranjem ukupnog stanja – kazao je dr Katana.
Add comment