Na globalnom nivou alkoholizam predstavlja značajan socijalni i zdravstveni problem. Procjene evropskih zdravstvenih instutucija govore da u cjelokupnoj populaciji ima od tri do pet posto zavisnika od alkohola, dok među muškarcima ima čak petnaest posto alkoholičara. Među mladima se evidentira značajan broj korisnika alkohola i granica kada mladi ljudi posežu za alkoholom se sve više spušta ka mlađim starosnim grupacijama. Informacije o štetnim efektima upotrebe alkohola su prisutne i mladi se veoma lako mogu upoznati sa komplikacijama upotrebe ove psiho-aktivne supatance, ali ih to ne sputava u upotrebi ove psiho-aktivne supstancije.
Vrlo značajan faktor za formiranje navike upotrebe alkohola kod mladih je njihova porodica, jer se u njoj defmišu osnovni obrasci ponašanja djece, pa i stav prema alkoholu, odnosno razvija životni stil nepijenja i obratno. Ukoliko se u porodici evidentiraju devijantni oblici ponašanja, razumljivo je da je proces usvajanja takvih oblika djeci prihvatljiv, te se dešava pojava da djeca alkoholičara, mada u detinstvu teško pate zbog pijanstva svojih roditelja, kasnije imaju nejasnu konfuznu potrebu identif kacije sa roditeljima.
Međutim, za formiranje navike korišćenja alkohola vrlo je značajan i uticaj vršnjaka u smislu izgradnje normi i vrijednosti, uspostavljanja socijalnog i kulturalnog identiteta, kao i stvaranja modela ponašanja. Zbog činjenice da se adolescenti ne priključuju slučajno određenoj grupi vršnjaka, već ih biraju prema sličnosti, i upotreba sredstava zavisnosti najčešće je povezana sa upotrebom istih sredstava u grupi vršnjaka.
Socijalna sredina utiče na rasprostranjenost pojave korišćenja alkohola, jer stimuliše povećanu potrošnju alkoholnih pića (laka dostupnost, niske cijene), toleriše cjelonoćna okupljanja omladine (kafći, diskoteke, restorani), a pri tome ne osmišljava alternativne mogućnosti korišćenja slobodnog vremena. Život u takvoj sredini, koja još i ne osuđuje pijenje alkohola, najbolji je motiv mladima da i sami počnu piti. Pri tome, mladi se, češće nego stariji, susreću sa problemima zbog konzumiranja alkohola, jer alkohol ostvaruje specijalni efekat na mladi mozak. Veliki broj mladih konzumenata alkohola je iskusio bar jedan problem povezan sa upotrebom alkohola (npr. problemi sa zakonom, zdravstveni problemi, izostanak iz škole ili odlazak u školu pod dejstvom alkohola itd.).
Najveći je problem što je alkohol sve manje socijalno vidljiv, pa je klinička slika alkoholizma znatno ozbiljnija, nego se to na prvi pogled čini. Pored direktne opasnosti koju alkohol prouzrokuje na organizam, neminovno je i navesti da je pojava korišćenja alkohola, vrlo često, uvod u zloupotrebu drugih psihoaktivnih supstanci. Mora se imati na umu da je samo organizovanim preventivnim aktivnostima moguće zaustaviti širenje epidemije novoga vijeka i svih onih zdravstvenih i socijalnih posljedica koje ona sa sobom nosi. Stoga je prvenstveno zadatak svih zdravstvenih radnika da preveniraju nastanak bolesti, da što ranije uoče zavisnost i što prije upute zavisnika na liječenje. Od kolikog je socijalnog značaja prevencija alkoholizma, najbolje kazuje podatak da uz jednog zavisnika pati, još najmanje tri do pet osoba iz okruženja. Programi prevencije alkoholizma kod mladih, predložene mjere i aktivnosti, moraju biti adekvatne, potpune i pravovremene. Cjelokupna zajednica treba da uloži značajan napor u cilju prevencije upotrebe alkohola, a i druge mjere zdravstvene zaštite u segmentu korišćenja alkohola kod mladih treba razvijati u skladu sa principima dobre prakse.
Rasprostranjenost upotrebe alkohola ispitivana je na uzorku od oko 200 ispitanika, koji su predstavljali relevantan uzorak istraživanja (20% ukupne populacije srednjoškolaca na teritoriji navedene Opštine). Uzorak je defnisan iz svih razreda srednjih škola na teritoriji Opštine Kotor i to: JU »Gimnazija« Kotor (po jedno odjeljenje u sva četiri razreda) i JU »Srednja pomorska škola« Kotor (po jedno odjeljenje u sva četiri razreda). Odjeljenja za anketiranje su izabrana slučajnim uzorkom, pri čemu su sva odjeljenja imala jednaku šansu da se nađu u uzorku. Stopa odgovora odjeljenja, kao i učenika iznosila je 100%.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Istraživanje je pokazalo da je, gotovo polovina Kotorskih srednjoškolaca izjavila da konzumiraju alkohol. Među djecom koja konzumiraju alkohol, gotovo polovina je onih koji su naveli da njihovi roditelji, takođe konzumiraju alkoholna pića. Istovremeno se pokazalo da učenici koji ne konzumiraju alkoholna pića češće imaju roditelje koji i sami ne konzumiraju alcohol. Razlika u odgovorima djece o zastupljenosti konzumiranja alkoholnih pića kod njihovih roditelja, prema tome da li su i sami korisnici ili nisu, je visoko statistički značajna (p<0,01).
Učenici koji konzumiraju alkohol, najčešće procjenjuju da imaju od jednog do deset drugova koji puše. Oni koji ne konzumiraju alkoholna pića, smatraju da je zastupljenost pušenja među njihovim drugovima češća. Ni jedan učenik koji pije nije naveo da su svi njegovi drugovi pušači .
Najveći broj ispitivanih učenika je upoznat sa štetnim efektima korišćenja alkohola. Razlika u stavu o uticaju korišćenja alkohola na zdravlje između onih koji koriste i onih koji ne koriste alkoholna pića je visoko statistički značajna (p<0,05). Učenici koji ne konzumiraju alkohol, značajno češće ukazuju na štetne efekte korišćenja ove supstance po zdravlje. Skoro 95% ispitanika koji ne koriste alkoholna pića imaju stav da je korišćenje alkoholnih pića štetno po zdravlje. Istovremeno, ispitanici koji koriste alkoholna pića, gotovo njih petina (18,4%), smatra da korišćenje alkohola nije škodljivo po zdravlje.
Locirajući prevenciju narkomanije u široke okvire promocije i očuvanja zdravlja mladih i oslanjajući se na brojne istraživačke studije, potrebno je da školski programi obuhvate mlade prije nego što se određeni oblici ponašanja uspostave. Kako rizično ponašanje ne postoji kao izolovano, pojedinačno, već najčešće postoji povezanost između nekoliko oblika, to programe za zdrave stilove života mladih treba započeti jos u zabavištu, nastaviti kroz osnovnu, sve do srednje škole.
ZAKLJUČCI:
1. Među mladima je rasprostranjena upotreba alkohola.
2. Postoji značajna povezanost između konzumiranja alkohola kod roditelja i njihove djece.
3. Korišćenje alkohola kod mladih je u korealciji sa upo+ trebom duvana, te se mladi koji konzumiraju alkohol češće nalaze u društvu vršnjaka koji puše u odnosu na njihove drugove koji ne koriste alkohol.
4. Djeca koja ne koriste alkoholna pića značajno češće ističu štetne efekte korišćenja po zdravlje
(X2 = 45,6; p < 0,01)
Doc. Dr Sc Dragan Čabarkapa, dipl.pravnik
Dr Aleksandar Stijepčević,specijalista opšte medicine
Dr Vesna Mačić, specijalista pedijatar
Add comment