Jusuf Šubašić, dipl. inženjer medicinske radiologije
Dom zdravlja, Tuzla
Vještačka inteligencija nije više fikcija i nestvarna budućnost iz SF filmova, ona je tu i već sada nepovratno mijenja svijet oko nas. Već koristimo brojne aplikacije i servise koji su u svojoj pozadini podržani vještačkom inteligencijom, a da nismo ni svjesni ni kada ni kako je ona ušla u naš svakodnevni život. Najčešće su to alati generativne vještačke inteligencije kao što su ChatGPT, Midnjourney i Copilot, ali se intezivno rade i razvijaju specijalizovane vještačke inteligencije za određene oblasti.
Pa tako ni medicina kao jedna od velikih „životnih industrija“ nije ostala imuna na svakodnevne napretke u ovoj oblasti. Naprotiv, možda je čak i jedna od vodećih grana u kojoj je upliv vještačke inteligencije pokazao svu svoju moć, snagu i efikasnost u svrsishodnim rješenjima.
Dosadašnji dostupni podaci nesumnjivo pokazuju da bi upravo medicina i zdravstvena industrija mogle uveliko u svakom pogledu napredovati primjenom vještačke inteligencije u svom daljem razvoju. Naime, programi i alati podržani vještačkom inteligencijom pokazali su se efikasnijim i bržim u očitavanju nalaza, rtg snimaka i dijagnosticiranju bolesti i anomalija u odnosu na ljudski faktor, pa čak i neki od medicinskih zahvata. Ipak, bez obzira na ove početne povoljne statističke podatke u korist vještačke inteligencije, zdravstvo i medicina još uvijek nisu spremni u potpunosti ljudsko zdravlje i živote prepustiti „znanju bez duše“.
I ako su zdravstvena industrija i medicina uopšte uvijek bile vodeće u primjeni novih tehnologija i naučnih dostignuća, ipak osjetljivost same oblasti je sve to držala na određenoj distanci i strogo kontrolisala samo uvođenje i primjenu istih u svoje procedure.
Ovaj oprezni pristup proizilazi iz više razloga, a kao prvo i osnovno su strogi regulatorni zahtjevi koji podrazumijevaju prije svega potrebu da se osigura potpuna sigurnost samog pacijenta ali i sam visoki ulog pri donošenju bilo kakve medicinske odluke koja se tiče zdravlja i života ljudi. Nove tehnologije prije same implementacije u medicinske procedure moraju proći stroge postupke testiranja, validacije i regulatornog odobrenja kako bi se utvrdilo i osiguralo da iste ne nanose nikakvu štetu pacijentima ali takođe i onima koji ih primjenjuju u svojoj medicinskoj praksi. Takođe, još uvijek postoji velika doza nepovjerenja prema pouzdanosti i tačnosti novih tehnologija koje mogu značajno uticati na ishod liječenja pacijenta.
Pored svega navedenog, jedna od možda i najvažnijih stavki pri uvođenju novih tehnologija u zdravstveni sistem je to što iziskuju znatana ulaganja u infrastrukturu i obuku, što je velika prepreka posebno u okruženju sa ograničenim resursima.
Prednosti i nedostaci primjene vještačke inteligencije u medicini:
Prednosti i nedostaci primjene vještačke inteligencije u medicini su slični onima pri njenoj primjeni u svakodnevnom životu.
Prednosti se uglavnom ogledaju u sljedećem:
- Poboljšanje preciznosti i efikasnosti: vještačka inteligencija može pomoći zdravstvenom osoblju u analizi ogromnog broja medicinskih podataka kao što su rtg snimci, laboratorijske analize i drugi podaci iz zdravstvenog kartona, kako bi se što prije uspostavila dijagnoza i započelo potrebno liječenje.
- Rano otkrivanje i prevencija: vještačka inteligencija može pomoći u praćenju vitalnih znakova, simptoma i ostalih podataka kako bi se ranije otkrili potencijalni zdravstveni problemi, što je naročito bitno kako bi se izbjegle eventualne komplikacije kod hroničnih bolesnika.
- Personalizirana medicina: vještačka inteligencija se može upotrijebiti za analizu genetskih i drugih podataka za svakog pacijenta ponaosob, kako bi se napravio personalni plan liječenja prilagođen zdravstvenim osobenostima svakog pacijenta.
- Podrška kliničkom odlučivanju: osiguravajući informacije u realnom vremenu na temelju trenutnog pacijentovog stanja vještačka inteligencija može pomoći zdravstvenim radnicima pri donošenju bržih i efikasnijih odluka.
- Prediktivna analiza: vještačka inteligencija može pomoći u predviđanju određenih zdravstvenih stanja i bolesti na osnovu pacijentovih podataka i na taj način preventirati ili promjeniti tok bolesti.
- Medicinska istraživanja: vještačka inteligencija se može koristiti za analizu velike količine medicinskih podataka, prepoznavanje novih informacija i novih otkrića u određenoj oblasti.
- Smanjenje troškova: primjena vještačke inteligencije omogućuje automatizaciju određenih poslova kao što je analiza snimaka i pacijentovih podataka, čime se smanjuje opseg ljudskog rada a time ujedno i troškovi.
- Liječenje i briga o pacijentu na daljinu: vještačka inteligencija može pomoći praćenju pacijenta na daljinu, što je naročito značajno za one koji žive u udaljenim područijima ili imaju poteškoće sa kretanjem pa im tako zdravstveni sistem postaje dostupniji.
Nedostaci primjene vještačke inteligencije u medicini:
- Neobjektivnost i diskriminacija: vještačka inteligencija može ponavljati pa čak i umnožiti pogreške neobjektivnosti i diskriminacije ako su se one nalazile u padacima na kojima je sistem treniran, te može rezultirati pogrešnom dijagnozom i neadekvatnim liječenjem.
- Nedostatak transparentnosti i pouzdanosti: razumjevanje načina na koji funkcioniše vještačka inteligencija često je komplikovano pa se i pouzdanost i tačnost informacije koju daje ponekad dovodi u sumnju.
- Privatnost i sigurnosna pitanja: vještačka inteligencija zahtijeva veliku količinu podataka o pacijentu kako bi se sistem osposobio za funkcionisanje, što može dovesti u pitanje privatnost pacijenta naročito kada se radi o elektronskim zdravstvenim kartonima.
- Ovisnost o tehnologiji: vještačka inteligencija može postati nezaobilazan oslonac zdravstvenog osoblja što može umanjiti sposobnosti pojedinaca za obavljanje poslova bez njene pomoći.
- Ograničeno razumijevanje: sistemi vještačke inteligencije mogu biti ograničeni u razumijevanju konteksta, te imati poteškoće u razumijevanju nijansi i suptilnosti ljudskog zdravlja i bolesti.
- Etički nedostaci: vještačka inteligencija može iznjedriti etičku zabrinutost kada je riječ o autonomiji i donošenju odluka u zdravstvu.
- Gubitak posla: vještačka inteligencija može automatizovati neke poslove u zdravstvu kao što su analiza snimaka i pacijentovih podataka, što može za krajnju posljedicu imati ukidanje pojedinih radnih mjesta.
- Nedostatak ljudskog dodira: vještačka inteligencija ne posjeduje sposobnost ljudskog dodira, emocija i empatije, što može biti od presudnog značaja u nekim segmentima zdravstvne skrbi pacijenata.
Vještačka inteligencija u Dentalnoj medicini
Brzina kojom analognu dentalnu medicinu zamjenjuje digitalna može se uporediti sa brzinom kojom vještačka inteligencija prodire u život i svakodnevni rad doktora dentalne medicine. Premda te promjene nisu uvijek odmah vidljive i povezane sa vještačkom inteligencijom, nisu ni male ni beznačajne, naročito ako ih posmatramo u širem kontekstu. Vještačka inteligencija se može upotrijebiti na različite načine koji unapređuju dentalnu medicinu, kao što su segmentacija i prepoznavanje zuba, planiranje postavljanja zubnih implantanata, prepoznavanje i klasifikacija korištenih zubnih implantanata, otkrivanje i klasifikacija zubnih naslaga, u dijagnostici maxilarnog sinusitisa na rtg snimcima, u detekciji kefalometrijskih oznaka, za klasifikaciju morfologije korijena, otkrivanje zubnog karijesa na periapikalnim ili zagriznim snimcima idr.
Vještačka inteligencija svoju primjenu u dentalnoj medicini može pružiti u različitim oblastima iste:
- Dentalnoj radiologiji: vještačka inteligencija može služiti doktorima dentalne medicine i ostalom dentalnom zdravstvenom osoblju u analizi dentalnih rtg snimaka kako bi se olakšalo otkrivanje i dijagnosticiranje stanja poput karijesa i paradontalnih bolesti.
- Planiranje liječenja: vještačka inteligencija uz pomoć potrebnih snimaka i dostupnih podataka može poslužiti za planiranje personaliziranog liječenja za svakog pacijenta ponaosob u svim oblastima moderne dentalne medicine.
- Ortodoncija: vještačka inteligencija se može koristiti u analizi OPG snimki i izradi 3D modela zuba i vilica koji će se upotrijebiti u planiranju ortodontskog liječenja.
- Dentalna protetika: vještačka inteligencija se može koristiti za izradu 3D modela zubi i vilica koji će poslužiti za izradu krunica i mostova, u CAD/CAM sistemima koji olakšavaju izradu dentalnih restauracija.
- Paradontologija: vještačka inteligencija se može koristiti za razlikovanje agresivnog i hroničnog parodontitisa i za postavljanje njihove dijagnoze i načina liječenja za svakog pacijenta pojedinačno.
- Endodoncija: vještačka inteligencija ima primjenu u utvrđivanju morfologije korjenskih kanala, lociranju unutarnjeg apikalnog procesa, otkrivanju periapikalnih lezija i fraktura korijena te u procjeni uspješnosti endodontskog liječenja i revizije.
- Oralna patologija: vještačka inteligencija je obećavajuće sredstvo u procesu dijagnostike karcinoma područja glave i vrata te pokazuje izuzetni potencijal u otkrivanju tumorskog tkiva u uzorcima ili na rtg snimcima.
- Forenzička dentalna medicina: vještačka inteligencija se može koristiti u dentalnom profiliranju uključujući procjenu pola i doba pojedinca pomoću rtg snimaka.
- Dentalna robotika: vještačka inteligencija se može koristiti kao pomoć pri raznim dentalnim zahvatima u implantologiji, oralnoj hirurgiji, protetici i restaurativnoj dentalnoj medicini, endodonciji, ortodonciji, dentalnoj radiologiji.
- Chatbotovi – vještački inteligentni roboti za razgovor: robotski sistemi temeljeni na vještačkoj inteligenciji mogu poslužiti u dogovaranju termina pacijenta, pri odgovaranju na upite pacijenata, te dati korisne savjete u vezi oralnog zdravlja.
Prednosti i nedostaci vještačke inteligencije u dentalnoj medicini:
Tehnološki napredak u Dentalnoj medicini omogućuje bezbrojne prednosti koje pozitivno utiču na poboljšanje i očuvanje oralnog zdravlja, ali kao i svaki napredak sa sobom nosi i određene sumnje a ponekad i probleme. Nekoliko je prednosti pri primjeni vještačke inteligencije u dentalnoj medicini koje su vidljive i nesumnjive:
- Poboljšanje preciznosti i učinkovitosti: vještačka inteligencija može poslužiti doktorima dentalne medicine i ostalom dentalnom osoblju u analizi velikog broja dentalnih informacija kao što su snimci i dentalni zdravstveni kartoni, te tako omogućiti brže i preciznije uspostavljanje dijagnoze i način liječenja.
- Personalizirani plan liječenja: vještačka inteligencija analizom rtg snimaka i uz pomoć dostupnih informacija i podataka o pacijentu može olakšati doktoru dentalne medicine pripremu i izradu personaliziranog plana liječenja koji je u cijelosti prilagođen specifičnim potrebama određenog pacijenta.
- Prediktivna analiza: vještačka inteligencija može predvidjeti pojavu određenog dentalnog stanja i bolesti na osnovu analize pacijentovih podataka što uveliko olakšava prevenciju i liječenje.
- Smanjenje troškova: korištenjem vještačke inteligencije se mogu automatizirati određeni poslovi čome se smanjuje potreba za ljudskom aktivnošću a time smanjuju i troškovi.
Kao i u cjelokupnoj medicini tako i dentalnoj medicini nedostaci primjene vještačke inteligencije povezuju se sa pristrasnošću i diskriminacijom, manjkom transparentnosti i pouzdanosti te pitanjima privatnosti i sigurnosti, naročito poslije sve šire upotrebe elektronskih dentalnih kartona. Sistemi vještačke inteligencije mogu biti ograničeni u razumjevanju konteksta oralnog ljudskog zdravlja i bolesti, što može stvoriti ozbiljne probleme i nanijeti štetu. Zasad još uvijek ne možemo shvaćati vještačku inteligenciju kao značajnu prijetnju koja vodi prema gubitku posla u dentalnoj medicini, ali određeni poslovi i zahvati se već mogu zamijeniti uređajima kojim upravljaju sistemi vođeni vještačkom inteligencijom. Takođe, mogu se postaviti i određena etička pitanja koja se u najvećoj mjeri odnose na razboritost, pravičnost, privatnost, odgovornost, solidarnost, autonomiju i donošenje odluka u zdravstvu. Uz sve ovo sistemi vještačke inteligencije nisu svima dostupni niti ih mogu priuštiti svi pojedinci i sredine što stvara nejednakost u načelu pristupačnosti zdravstvene zaštite svima. Vještačka inteligencija u dentalnoj medicini još uvijek je tehnologija u razvoju i potrebno je urediti potrebnu pravnu regulativu i nadzor koji bi garantovao sigurnost, učinkovitost i privatnost u njenoj primjeni u dentalnoj medicini, a sve potencijalne negativne posljedice bile svedene na minimum.
I na kraju, važno je osigurati primjenu sistema vještačke inteligencije u dentalnoj medicini tako da bude doktorima dentalne medicine i drugom dentalnom zdravstvenom osoblju potpora u svakodnevnom radu sa pacijentima a nikako njihova zamjena.
Zaključak:
Mogućnosti primjene vještačke inteligencije u dentalnoj medicini još uvijek se otkrivaju. Očekuje se u budućnosti revolucija kako u medicini uopšte time i u samoj dentalnoj medicini zato što se sve više teži ka personaliziranom pristupu pacijentu što će omogućiti mnogo bolje rezultate u uporedbi sa trenutnim principima i pristupima. Glavna primjena vještačke inteligencije u dentalnoj medicini jeste u dentalnoj radiologiji, otkriće novih ljekova i njihov razvoj, podrška donošenju odluka, nadziranje i praćenje hroničnih bolesti, dijagnostici i planiranju liječenja u ortodonciji, protetici, parodontologiji, endodonciji, oralnoj hirurgiji kao i dentalnoj patologiji i forenzici.
Vještačka inteligencija je moćno oružje koje će omogućiti razvoj i napredak dentalne medicine što će rezultirati poboljšanjem zdravlja, podići nivo kvaliteta života i oralnog zdravlja čovjeka. Unatoč tome treba uzeti u obzir i sve nedostatke koje ona nosi sa sobom naročito one etičke prirode. Bitni ljudski dodir u zdravstvu, karakteriziran empatijom i emocijama, osjetljiva oblast odlučivanja, direktna interakcija sa pacijentom ostaće i treba da ostane zauvijek nezamjenljiv.
Cilj novih tehnologija sa sistemima vještačke inteligencije treba da bude isključivo i samo podrška pružiteljima zdravstvenih usluga, omogučujući im pružanje bolje, efikasnije i personaliziranije zdravstvene usluge pacijentima.
