– Informatizacija zdravstvenog sistema je po mom dubokom uvjerenju, conditio sine qua non za završetak reforme na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite. Ovime se postiže bolja umreženost zdravstvenih ustanova unutar sistema i razvoj E-health-a kroz uvođenje elektronskih zdravstvenih knižica (u Srbiji do kraja godine) i elektronskih zdravstvenih kartona, te e-prescribing (elektronski recepti, čime se smanjuje mogućnost zloupotreba na najmanju moguću mjeru i uspostavlja direktna komunikacija između ljekara i farmaceuta). Takođe, izdavanje elektronskih naloga za razne dijagnostičke i terapeutske procedure i dobijanje povratnih rezultata elektronskim putem, zatim razvoj Telemedicine koja omogućava postavljanje dijagnoze i tretman pacijenata na distanci, te telemonitoring njegovih vitalnih funkcija u realnom vremenu, virtuelni E-health team sastavljen od doktora raznih specijalnosti dostupnih pacijentima on line 24/7, Health Informatics kojeg čine softverska rješenja za zakazivanje pacijenata, obradu podataka, itd, samo su neke od mjera E-healtha, čime se ostvaruju značajne uštede i racionalizacija poslovanja.
– Definisanje osnovnog paketa usluga na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite i uvođenje transparentnog sistema klasifikacije bolesnika kao osnov za izmjenu sistema finansiranja, odnosno naplaćivanja prema složenosti bolesti.
– Jačanje specijalisticko-ambulantne djelatnosti, akutne i neakutne bolničke obrade i prenošenje aktivnosti na dnevne bolnice.
– Broj osoblja na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite prilagoditi potrebama stanovništva. Postotak nemedicinskog kadra je sada izuzetno visok i kreće se oko 21% što je značajno iznad prosjeka EU (12,5%).
– Jačanje menadžerskih kapaciteta i dalja profesionalizacija upravljačkog kadra.
– Pozicioniranje komora i stručnih tijela u okviru javno-zdravstvenog sitema uz permanentno praćenje i kontrolu njihovog rada.
– Podizanje motivacije zaposlenih u zdravstvu, nagrađivanje kvalitetnog rada i podizanje odgovoronsti svakog pojedinca.
– Ponovno aktiviranje stomatološke zdravstvene zaštite, prije svega u Domovima zdravlja. Činjenica je da reforma primarne zdravstvene zastite u oblasti stomatologije nije dala željene rezultate, već je došlo do značajnog pogoršanja svih zdravstvenih pokazatelja u pogledu stanja oralnog zdravlja stanovništva. Osim toga, ovako sprovedena reforma lišila je najvažniju i najveću kategoriju osiguranika, a to su zaposlena i nezaposlena lica, prava na besplatnu stomatološku zaštitu, čime je narušen princip jednakosti.
– Razvoj domaće farmaceutske industrije. Crna Gora je u ovom momentu dominantno uvozno-zavisna zemlja sa godišnjom konzumpcijom ljekova u vrijednosti od oko 60 miliona eura. S druge strane, postoje odlične mogućnosti za razvoj domaće farmaceutske industrije zasnovane na biljnoj bazi, čime bi se ostvarile značajne uštede u budžetu i značajni prilivi po osnovu izvoza kvalitetnih farmaceutskih proizvoda.
– Zaokruživanje pravnog okvira i stvaranje uslova za dalji razvoj i primjenu metoda komplementarne (alternativne) medicine u okviru javno-zdravstvenog sistema. Činjenica je da alternativna medicina kod nas jos uvijek nije zaživjela u mjeri u kojoj je prisutna u visoko-razvijenim zemljama, te da treba stvoriti uslove za njenu punu afirmaciju.
– Dalja saradnja sa civilnim sektorom, kao preduslov dalje demokratizacije i otvorenosti zdravstvenog sistema.
Moram napomenuti da se Crna Gora našla na posljednjem mjestu na listi 35 evropskih zdravstvenih sistema u ovogodišnjem izvještaju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI). U izvještaju se navodi da je Crna Gora “zemlja koja ima samo 650.000 stanovnika”, zbog čega bi reforme mogle veoma brzo da se sprovedu. Holandija je i dalje zemlja koja ima najbolji sistem zdravstvene zaštite u Evropi i jedina zemlja koja je prvi put u dosadašnjih 11 godina mjerenja ovog indeksa osvojila više od 900 poena. Osam zemalja (Holandija, Švajcarska, Norveška, Finska, Belgija, Luksemburg, Njemačka i Island) osvojile su više od 800 od maksimalnih 1.000 bodova. Iza njih na ljestvici sa nešto manje bodova našle su se Danska, Švedska, Francuska i Austrija, koje iz različitih razloga “nisu u potpunosti dostigle ovakav rezultat”. Od bivših jugoslovneskih republika najbolje je plasirana Slovenija na 15. mjestu, zatim slijedi Hrvatska na 16. mjestu, Makedonija je na 18. mjestu, Srbija 30. EHCI analizira nacionalne zdravstvene sisteme na osnovu 48 indikatora, koji uključuju oblasti kao što su prava i obaviještenost pacijenata, pristup zdravstvenoj zaštiti, ishodi liječenja, obim i područje usluga, prevencija i korišćenje farmaceutskih proizvoda, itd. Na kraju, zaključio bih da crnogorski zdravstveni sistem, i pored brojnih slabosti i nedostataka, ima dobru osnovu za relativno brzu modernizaciju i transformaciju u kvalitetan, efikasan i bezbjedan zdravstveni sistem usklađen sa standardima i normama EU. Radi dostizanja ovog cilja potrebno je sprovesti navedene mjere i aktivnosti, za šta je neophodna pomoć i podrška cjelokupne društvene zajednice.
Mr sci dr stomatologije Mladen Vuković
Spec. zdravstvenog menadžmenta
Add comment